REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5593/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice ŽG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drugotužiteljice JG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i trećetužiteljice OG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Josipa Verović, odvjetnica u Zagrebu, protiv prvotuženika ABC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ana Grbić, odvjetnica u Zadru i drugotuženika Općine Gračac, Gračac, Park svetog Jurja 1, OIB 46944306133, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Kotlar, Vidov i partneri u Zadru, zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli – Pola poslovni broj Gž-318/2024-2 od 8. rujna 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Psp-11/2021-32 od 25. listopada 2023., na sjednici održanoj 13. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja u prijedlogu se odbija, a u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja citiranog u uvodu ove odluke.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., - dalje: ZPP) u svezi odredbe čl. 400 ZPP, ovaj revizijski sud je utvrdio da naznačena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije koja glase:
"1. Ako je trenutak saznanja za čin smetanja posjeda različit od trenutka saznanja za počinitelja, od kojeg trenutka se računa subjektivni rok od 30 dana za traženje posjedovne zaštite sukladno članku 21. stavku 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?
2. Je li drugostupanjski sud povrijedio pravo tužiteljica na mirno uživanje vlasništva kada je nezakonito utvrdio da je dio nekretnine u vlasništvu tužiteljica nerazvrstana cesta?",
ne ispunjavaju pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za dopuštenje revizije.
4. Predlagateljice su se pozvale, kao na razloge važnosti, na odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž-358/2025 od 30. travnja 2025. u odnosu na prvo pitanje, a u odnosu na drugo pitanje, u biti, se pozivaju da je došlo do povrede njihovog prava na mirno uživanje vlasništva iz čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17., - dalje: Konvencija) te čl. 48. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10. i 85/10. – pročišćeni tekst, - dalje: Ustav).
5. Pobijanom odlukom potvrđeno je prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen zahtjev za pružanje posjedovne zaštite, s obzirom na utvrđenje prvostupanjskog suda da je riječ o nerazvrstanoj cesti kao dijela nekretnine koja se koristi kao javno dobro te utvrđenja da tužiteljice stoga nisu bile posljednje mirne posjednice spornog dijela nekretnine radi čega da im ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu. (Ujedno sudovi cijene osnovanim i prigovor prekluzije).
6. S obzirom na sadržaj prvoga pitanja kojim se polemizira računanje tijeka subjektivnog roka za tražene posjedovne zaštite valja reći da je tužbeni zahtjev tužiteljica prvenstveno odbijen iz razloga što iste nisu posljednje mirne posjednice spornog dijela nekretnine, s obzirom na to da se radi o nerazvrstanoj cesti, kao javnom dobru u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Stoga od odgovora na naznačeno pitanje tužiteljice ne bi ishodile bolju pravnu poziciju u sporu i od naznačenog pitanja ne ovisi njihov uspjeh u sporu, jer pitanje i razlozi važnosti ne koindiciraju razlozima pobijane odluke.
7. U odnosu na drugo pitanje tužiteljice ističu povredu prava na mirno uživanje vlasništva međutim ni od odgovora na to pitanje (kao i od isticanja povrede temeljnog ljudskog prava zbog povrede mirnog uživanja vlasništva), tužiteljice ne bi ishodile bolju pravnu poziciju u sporu, zato što se ovdje radi o faktičnom stanju, s obzirom na to da se radi o parnici radi pružanja posjedovne zaštite, a ne zaštite prava vlasništva. Jednako tako, iz istih razloga, nisu učinile vjerojatnim da bi im bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na koje se pozivaju.
8. Stoga nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP te je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1 ZPP prijedlog odbijen, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. prijedlog je odbačen.
Zagreb, 13. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug