REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5559/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IM, OIB [osobni identifikacijski broj] , [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene FM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomislav Barišić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate zajma, odlučujući o tužiteljičinom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 1043/2024-3 od 10. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1739/2017-50 od 20. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 13. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Tužiteljičin prijedlog za dopuštenje revizije, u odnosu na postavljeno pravno pitanje, se odbija.
II. Tužiteljičini prijedlog za dopuštenje revizije, u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 1043/2024-3 od 10. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1739/2017-50 od 20. listopada 2023., podnijela prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP). Tužiteljica je postavila jedno pravno pitanje za koje smatra da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„Ukoliko se radi o običnom zajmu odnosno o obročnoj otplati zajma, da li se tada na potraživanje iz ugovora o zajmu primjenjuje opći zastarni rok od pet godina u smislu članka 225. Zakona o obveznim odnosima ili trogodišnji rok zastare u smislu članka 226. Zakona o obveznim odnosima?“.
2. Tužiteljica smatra da su joj povrijeđena i temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje, ocjenjujući da pobijana odluka ne sadrži ozbiljne, relevantne i dostatne razloge, pa smatra da je pobijana odluka arbitrarna.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
5. Predmet spora je isplata na temelju ugovora o zajmu, a koju tražbinu je zajmodavac ustupio tužiteljici.
6. Među strankama je prijeporno radi li se o anuitetnoj otplati ili otplati u ratama ugovora o zajmu, a samim time je li zastara potraživanja tri ili pet godina.
7. Postupajući na temelju odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljeno pravno pitanje nije važno za odluku u sporu.
8. Naime, postavljeno pravno pitanje polazi od pretpostavke da se radi o običnom zajmu, a što je u suprotnosti s utvrđenjem nižestupanjskih sudova, koji su utvrdili da se radi o anuitetnoj otplati zajma.
9. S obzirom da nije riječ o važnom pravnom pitanju u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja.
10. Tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj povrijeđena temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje, jer su nižestupanjski sudovi dali jasne i dostatne razloge zbog čega smatraju da se radi o anuitetnoj otplati (utvrdili da je tužena u obvezi otplatiti zajam zajedno sa kamatama u 24 jednaka mjesečna iznosa a koji iznosi uključuju glavnicu i kamate), a zbog čega pobijana odluka nije arbitrarna.
11. S obzirom da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao u toč. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 13. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
