REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3251/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Peri Toliću, odvjetniku u Splitu, protiv tužene GM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Hrvoju Petricu, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću poslovni broj Gž-99/2025-2 od 28. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-1434/2021-24 od 19. studenoga 2024., u sjednici održanoj 13. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravna pitanja prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću poslovni broj Gž-99/2025-2 od 28. veljače 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-1434/2021-24 od 19. studenoga 2024. tužena je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) podnijela prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Predstavlja li stvar koju društvo s ograničenom odgovornošću stekne u vlasništvo svojim vlastitim novčanim sredstvima i/ili novčanim sredstvima temeljem ugovora o leasingu ili kreditu koje to društvo zaključi, isključivo imovinu d.o.o., koja je odvojena od imovine svojih članova (imatelja udjela u d.o.o.) i trećih osoba (bračnih drugova članova d.o.o.)?
2. U situaciji kada d.o.o. stekne neku stvar u svoje vlasništvo i u svoju imovinu, pa na toj stvari zbog novčanih dugovanja d.o.o. bude pokrenuta ovrha od strane vjerovnika tog društva - može li treća osoba (bračni drug imatelja 100%tnog poslovnog udjela u tom d.o.o.) u predmetnoj ovrsi istaknuti osnovan odnosno uspješan prigovor da joj predmet ovrhe pripada u (su)vlasništvo kao bračna stečevina, te može li u takvim okolnostima treća osoba ostvariti uspjeh u parnici radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom u koju je upućena slijedom svojeg prigovora u ovrsi?
3. Je li odvjetnik, koji je temeljem punomoći stranke podnio tužbu odnosno pokrenuo parnicu za koju je iz njezinog činjeničnog kompleksa i raspoloživih dokaza s jedne, te pravnih propisa i sudske prakse s druge strane bilo evidentno da stranka (tužitelj) nema izgleda za uspjeh u parnici, postupio suprotno odredbama članka 765. ZOO i čl. 10. st. 2. ZOO koja ga obvezuje na izvršavanje naloga s pažnjom dobrog gospodarstvenika odnosno pažnjom dobrog domaćina i skrbljenje o interesima nalogodavca, odnosno koja ga obvezuje da u ispunjavanju svoje obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupa s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka)?
4. Ima li odvjetnik, koji u zastupanju stranke nije postupio prema odredbama čl. 765. i čl.10. st. 2. ZOO, pravo potraživati od stranke odvjetničku nagradu za svoj rad?.
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužena je podnijela i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje.
1.2. Tužitelj se u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije protivi tom prijedlogu.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. Tužena nije postupila sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP jer uz prijedlog za dopuštenje revizije nije priložila niti žalbu, a niti potrebne dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje se prijedlog za dopuštenje revizije odnosi.
2.2. Ne postoje razlozi važnosti predmetnih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime odluka ovog revizijskog suda broj Rev-3677/1999-2 od 17. svibnja 2020. (na koju se tužena u tom pravcu poziva) donesena je u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom predmetnom slučaju.
2.3. Kako se tužena poziva i na okolnost da o predmetnim pravnim pitanjima ne bi postojala praksa ovog revizijskog suda (sve u smislu razloga važnosti predmetnih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu), ovdje je tek za ukazati na slijedeće. Okolnost da o određenom pravnom pitanju ne bi postojala praksa revizijskog suda, sama po sebi to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.4. Tužena, između ostalog i iz razloga navedenih pod toč. 2.1. obrazloženja ovog rješenja, nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod st. I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 4. ZPP odlučiti kao pod st. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 13. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
