REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3223/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SANITAT DUBROVNIK d.o.o., OIB 99080716453, sa sjedištem u Dubrovniku, Ulica Marka Marojice 5, kojeg zastupa punomoćnik Antun Missoni, odvjetnik u Dubrovniku, protiv tuženika ELITE TRAVEL putnička agencija d.o.o., OIB 58914751045, sa sjedištem u Dubrovniku, Vukovarska 17, kojeg zastupa punomoćnik Ante Kačić, odvjetnik u Dubrovniku, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja GRAD DUBROVNIK, OIB 21712494719, sa sjedištem u Dubrovniku, Pred Dvorom 1, radi isplate iznosa od 79.242,15 EUR, odlučujući o prijedlozima tužitelja i umješača na strani tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1088/2025- 2 od 2. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj Povrv-56/2024-78 od 2. rujna 2024., u sjednici održanoj 13. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlozi tužitelja i umješača na strani tužitelja za dopuštenje revizije se odbijaju u dijelu koji se odnose na naznačena pravna pitanja.

II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužitelj i umješač na strani tužitelja podnijeli su prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž - 1088/2025-2 od 2. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj Povrv-56/2024-78 od 2. rujna 2024. Prijedlog tužitelja je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje zajamčenog Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) i Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav), u aspektu prava na procesnu ravnopravnost („jednakost oružja“).

2. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije, sukladno odredbi članka 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), naznačuje pravna pitanja koja glase:

„1) Jesu li sudovi, pred kojim se vodi parnični postupak, u slučaju isticanja prigovora neposredne primjene zakona zbog nesuglasnosti s Ustavom i zakonom općeg akta jedinice lokalne ili područne samouprave, a koji je pravna osnova obveze koja se u postupku osporava, bili dužni ispitati radi li se u konkretnom slučaju o općem aktu ili o drugom propisu u smislu članka 125. alineje 2. Ustava, te potom obavijestiti Visoki upravni sud Republike Hrvatske o potrebi pokretanja po službenoj dužnosti postupka ocjene zakonitosti općeg akta, odnosno podnijeti zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa;

2) Je li sud pred kojim se vodi parnični postupak ovlašten primijeniti pravila upravnosudskog postupka i ocjenjivati zakonitost općeg akta jedinice lokalne ili područne samouprave;

3) Jesu li jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u slučaju isticanja prigovora zakonitosti općeg akta, izjednačene s fizičkim i pravnim osobama u pogledu isticanja zahtjeva za ostvarivanje prava na naknadu zbog uporabe tuđe stvari u svoju korist prema trećim osobama, u slučajevima kad treća osoba koristi javnu površinu za obavljanje svoje registrirane djelatnosti?“.

3. Tužitelj kao razlog važnosti ukazuje na odstupanje od prakse revizijskog suda ističući odluke broj Rev-2550/2019 od 29. kolovoza 2023., Rev-956/2022 od 28. studenoga 2023. i Rev-428/2021 od 21. veljače 2023., kao i na odstupanje od pravnog stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske iz odluke broj U-III-3748/2023 od 26. lipnja 2024.

4. Prijedlog za dopuštenje revizije podnio je i umješač na strani tužitelja pozivom na razloge iz članka 385.a stavak 1. ZPP naznačujući slijedeća pravna pitanja:

„1) Je li parnični sud u slučaju osporavanja zakonitosti akta jedinice lokalne samouprave dužan obavijestiti Visoki upravni sud Republike Hrvatske o potrebi pokretanja postupka ocjene zakonitosti;

2) Je li parnični sud u slučaju isticanja prigovora o nesuglasnosti s Ustavom ili zakonom akta koji je pravna osnova obveze dužan ispitati radi li se u pojedinom slučaju o općem aktu u smislu odredbi ZUS ili o drugom propisu u smislu članka 125. alineja 2. Ustava te u slučaju da utvrdi da se radi o općem aktu je li dužan podnijeti zahtjev isključivo nadležnom Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske radi pokretanja postupka po službenoj dužnosti ocjene zakonitosti tog akta, odnosno ako se radi o drugom propisu je li dužan podnijeti zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa;

3) Je li parnični sud postupio protivno članku 37. stavak 2. Ustavnog zakona o ustavnom sudu ukoliko je na konkretan slučaj neposredno primijenio zakon, a pritom nije Ustavnom sudu Republike Hrvatske niti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske podnio zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom;

4) Je li parnični sud izašao izvan ovlaštenja kada se upuštao u ocjenu zakonitosti akta jedinice lokalne samouprave, a da pritom nije obavijestio isključivo nadležni Visoki upravni sud Republike Hrvatske o potrebi pokretanja postupka ocjene zakonitosti spornog akta;

5) Je li parnični sud ovlašten ocjenjivati zakonitost akta jedinice lokalne samouprave i pritom odlučiti da se radi o nezakonitom aktu bez da postupi na način kako bi Visoki upravni sud Republike Hrvatske postupio u takvom slučaju, a radi se o aktu čiju zakonitost osporava tuženik u više istovjetnih postupaka, koji su se također vodili pred drugostupanjskim i revizijskim sudom te u kojima su donesene različite odluke od odluke u konkretnom predmetu?“.

5. Umješač navodi da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda izraženih u odlukama broj Rev-956/2022 od 28. studenoga 2023., Rev- 3975/2019-4 od 14. lipnja 2022. i Rev-2192/2019 od 17. svibnja 2022.

6. Tuženik je odgovorio na prijedloge za dopuštenje revizije podnesene od strane tužitelja i umješača na strani tužitelja s prijedlogom da se isti odbiju.

7. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavak 1. i članka 387. ZPP, ovaj sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlozima kako tužitelja, tako i umješača na strani tužitelja, nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. To iz razloga jer je drugostupanjska presuda utemeljena na pravnom shvaćanju koje je podudarno pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama Rev-901/2022 od 19. listopada 2022., Rev-545/2020 od 5. prosinca 2023. i Rev-2192/2019-5 od 17. svibnja 2022. (u tom smislu i ovaj sud u Revd-3373/2024-2 od 9. listopada 2024.).

7.1. U odnosu na navode da potrebe razvoja prava kroz sudsku praksu opravdavaju dopuštenje revizije, valja odgovoriti da, prema ocjeni revizijskog suda, potrebe razvoja prava ne opravdavaju dopuštenje revizije jer je pobijana odluka donesena u skladu s dostignutim standardima zaštite ljudskih prava u suvremenim društvenim okolnostima koji su uspostavljeni u praksi europskih i domaćih sudova.

8. S tim u vezi, ocjena je ovog suda da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je nižestupanjskim presudama zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje u aspektu prava na procesnu ravnopravnost („jednakost oružja“) te prava na kontradiktorno suđenje, a kako to navodi u prijedlogu. Nadalje, podnositelju valja odgovoriti kako je pravo tužitelja na raspravljanje pred sudom ostvareno upravo omogućavanjem iznošenja činjenica i predlaganja dokaza. U svojim presudama nižestupanjski su sudovi odgovorili na sve odlučne navode tužitelja te se iste ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga, ni po ovoj osnovi nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije.

9. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u točci I. izreke, dok je na temelju odredbe članka 389.a stavak 4. ZPP, riješeno kao u točki II. izreke.

Zagreb, 13. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil