REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3153/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DS, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Dejanu Jakacu, odvjetniku u Buzetu, protiv tuženika Župa Sv. Roka Prezbitera, iz Nove Vasi, Višnjanska 13, OIB 52408626366, zastupanog po punomoćniku Aleksandru Puhu, odvjetniku u Puli, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-785/2023-2 od 11. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-260/2022-19 od 21. prosinca 2022., u sjednici održanoj 13. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-785/2023-2 od 11. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-260/2022-19 od 21. prosinca 2022., tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:

''1. Može li se valjano dosjelošću steći vlasništvo nad nekretninom u vlasništvu Crkve, ako posjed nije trajao 40 a nije dokazana poštenost ni zakonitost posjeda?, 2. Može li se pravna osnova za posjed temeljiti isključivo na iskazima stranaka i njoj bliskih osoba, bez pisanih dokaza i bez uključivanja nekretnine u ostavinske postupke?,

3. Može li se, unatoč ukidanju čl. 388. st. 4. ZV kao neustavno, retroaktivno računati vrijeme posjeda prije 8. listopada 1991. u korist posjednika kada je vlasnik Crkva?,

4. Kako tumačiti zahtjev poštenja posjeda iz čl. 159. st. 4. ZV kada je posjednik svjestan da nije vlasnik, a vlasnik ga upozori na nepravilno korištenje nekretnine?''.

1.1. Tužiteljica nije podnijela odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da ne postoje razlozi važnosti predmetnih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Kako se tuženik u tom pravcu poziva na: nepravilnu primjenu materijalnog prava, nedostatak dokazne osnove, povredu pravila o teretu dokazivanja, zanemarivanje činjenice da je vlasnik reagirao, zanemarivanje ukinutih zakonskih normi te povredu načela pravne sigurnosti i ustavne uloge Crkve, ovdje je tek za ukazati na slijedeće. Navedene okolnosti same po sebi, sve i kada bi postojale, predmetna pravna pitanja ne čine važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 13. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug