REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3264/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Općine Funtana-Fontane, OIB 65952269093, Funtana, B. Borisija 2, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Ivošević, odvjetnik u Rovinju, protiv tuženika ABC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi isplate koristi od uporabe tuđe stvari, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-159/2025-3 od 3. travnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-587/2020-127 od 14. siječnja 2025., u sjednici održanoj 13. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e :
Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž -159/2025- 3 od 3. travnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-587/2020-127 od 14. siječnja 2025. podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25- dalje: ZPP) postavivši četiri pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
"1. Može li sud, prilikom odlučivanja o visini naknade za neovlašteno korištenje nekretnine prema članku 1120. Zakona o obveznim odnosima, zanemariti važeću Odluku jedinice lokalne samouprave kojom je određena visina zakupnine za poslovne prostore te umjesto toga kao jedini kriterij koristiti nalaz sudskog vještaka o tržišnoj vrijednosti korištenja prostora?
2. Ima li Odluka jedinice lokalne samouprave o visini zakupnine obvezujuću pravnu snagu u situacijama kada ne postoji ugovorni odnos između vlasnika i korisnika poslovnog prostora?
3. Je li sud dužan obrazložiti zašto ne prihvaća primjenu lokalnog propisa kao temelja za utvrđivanje koristi iz članka 1120. ZOO-a, posebno u svjetlu pravne sigurnosti i predvidljivosti sudske prakse?
4. Može li pogrešna interpretacija pravnog shvaćanja iz odluke Vrhovnog suda RH predstavljati osnovu za dopuštenje revizije radi osiguranja jedinstvene primjene prava?".
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Predmet spora je isplata koristi koju je tuženik ostvario bespravnim korištenjem poslovnog prostora i natkrivene terase u centru Funtane ukupne korisne površine od 55,17 m2 u razdoblju od 1. siječnja 2008. do 30. lipnja 2021.
5. Među strankama je u revizijskoj fazi postupka sporna visina naknade koristi koju tuženik kao nepošteni posjednik je dužan nadoknaditi tužitelju kao vlasniku nekretnine.
6. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
7. Prvo i treće postavljeno pravno pitanje pretpostavljaju primjenu odredbe čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima, a što je u suprotnosti sa zauzetim stajalištem 3. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (3/13) od 14. studenog 2013. prema kojem ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta), a što je ovdje slučaj, u posjedu nevlasnika valja primijeniti odredbe čl. 164. st. 1. i čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Zbog navedenog ova postavljena pravna pitanja nisu važna za odluku u sporu.
8. Drugo i četvrto postavljeno pravno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, jer odgovor na ova postavljena pravna pitanja ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. Visina koristi, koju je ostvario bespravni korisnik poslovnog prostora odgovara iznosu zakupnine koju bi bespravni korisnik ili netko treći platio da je sklopio ugovor o zakupu, ali ta visina koristi može i ne mora odgovarati visini zakupnine koju je svojom odlukom odredila jedinica lokalne samouprave.
9. S obzirom da nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 13. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
