REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3415/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Lovorki Vilenica, odvjetnici u Matuljima, protiv tuženika Grad Rijeka, Rijeka, Korzo 16, OIB 54382731928, zastupanog po punomoćnici Senki Perhat Smiljanić, odvjetnici u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-61/2024-3 od 19. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2082/2021-28 od 13. studenoga 2023., u sjednici održanoj 13. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-61/2024-3 od 19. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 2082/2021-28 od 13. studenoga 2023., tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:

''1. Je li za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini nužno postojanje poštenja posjeda?,

2. Da li kod prijenosa prava vlasništva nekretnine vrijedi načelo da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ga sam ima (nemo plus iuris ad alium transfere potest quam ipse habet)?''.

1.1. Tužiteljica nije podnijela odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.

2.1. Pravno pitanje navedeno pod 1. nije važno za odluku u ovom sporu. Ovo stoga što pobijana drugostupanjska presuda nije utemeljena na pravnom shvaćanju da bi se vlasništvo nekretnine moglo steći dosjelošću i bez poštenja posjeda. Stoga, odgovor na to pravno pitanje nije niti od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane drugostupanjske presude.

2.2. Niti pravno pitanje navedeno pod 2. nije važno za odluku u ovom sporu. Naime, nižestupanjski sudovi nisu utvrdili da PZ i IZ ne bi bili vlasnici sporne nekretnine u vrijeme kada su istu prodavali. Dakle, to pravno pitanje zasniva se na činjeničnom supstratu koji nižestupanjski sudovi nisu razmatrali. Ovdje je tek za ukazati da se u pozadini ovog pitanja s prijedlogom za dopuštenje revizije problematizira pravilnost i potpunost utvrđenja činjeničnog stanja. Dakle, u osnovi toga pitanja nije riječ o pravnom pitanju, već o činjeničnom pitanju, a radi kojeg činjeničnog pitanja nije niti moguće dopustiti podnošenje revizije (čl. 158. st. 1. ZPP).

3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 13. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug