Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-4/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu ovog suda Tomislavu Aralici, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja EKO-Kaštelanski zaljev, Ustanova Split, Dražanac 70, OIB: 62115305512, kog zastupa punomoćnica Željana Škare, odvjetnica u Splitu, Ljudevita Posavskog 12A, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, odlučujući povodom žalbe predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-8780/2024 od 27. lipnja 2024., dana 13. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja potvrđuje rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-8780/2024 od 27. lipnja 2024.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga i zabilježbe žalbe.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-8780/2024 od 27. lipnja 2024. odbačen je prijedlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka.
2. Protiv navedenog rješenja pravodobno se žali predlagatelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, dalje ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači.
3. Žalba nije osnovana.
4. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.
5. Ispitujući pobijanu odluku, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
6. Sud je prvog stupnja uvidom u zemljišne knjige utvrdio kako su predmetne čestice upisane kao suvlasništvo različitih fizičkih osoba koje nisu stranke Ugovora o osnivanju (ustanovljenju) prava služnosti na nerazvrstanim cestama Grada Splita radi izgradnje infrastrukturne građevine – sekundarne kanalizacijske mreže [adresa] – II etapa od 31. prosinca 2021, niti iz sadržaja spisa proizlazi da su kako stranke sudjelovali u postupku nepotpunog izvlaštenja.
7. I po shvaćanju ovog višeg suda već to, a riječ je o nespornoj činjenici, dovoljan je razlog za odbacivanje prijedloga radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka jer nije učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano.
8. Prema odredbi čl. 208. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19, 128/22, 155/2023, 127/24 dalje: ZZK) pojedinačni ispravni postupak se provodi kad postoji opravdani razlog. A po stavku 3. istog članka opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
9. Pa kako iz isprava u sudskom spisu ne proizlazi vjerojatnost da predlagatelju pripada pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka pa je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kad je odlučio kao u izreci.
10. U svezi žalbenih razloga valja kazati kako je upis vlasništva u zemljišnoj knjizi dokaz nečijeg vlasništva i oboriva pretpostavka istog. To su osnovna načela zemljišnoknjižnog postupka i stvarnog prava. Točno je kako Zakon o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23, 133/23, 156/25, dalje ZC) propisuje kako su nerazvrstane ceste po čl. 101. st. 1. istog zakona javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze. Riječ je o institutu stjecanja vlasništva temeljem zakona. Isti zakon propisuje postupak upisa ovog pravnog statusa u zemljišnim knjigama za nekretnine koje već jesu faktično nerazvrstane ceste. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti, pri čemu je odlučan geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave.
11. Kako u spisu nema dokaza da bi jedinica lokalne samouprave pokrenula takav postupak, a u tome ju ne sprječava ama baš ništa, dok su u zemljišnim knjigama kao suvlasnici uknjižene treće osobe, za sad ne postoji mogućnost da se predmetnom ispravo učini vjerojatnim kako predlagatelju pripada predmetno knjižno pravo.
12. Radi svega toga je valjalo po čl. 380. toč. 2. ZPP, u svezi s čl. 149. st. 5. ZZK, odbiti žalbu, potvrditi rješenje suca i naložiti brisanje zabilježbe žalbe i zabilježbe odbačenog prijedloga.
U Zagrebu 13. siječnja 2026.
Sudac
Tomislav Aralica
