Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Gž Ob-67/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu Maji Skorić, u pravnoj stvari predlagatelja TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i CJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvoda braka, odlučujući o žalbi predlagateljice CJ, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem R1 Ob-1743/2025 od dana 9. rujna 2025. godine, dana 12. siječnja 2026. godine
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagateljice CJ kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem R1 Ob-1743/2025 od dana 9. rujna 2025. godine.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom rješenjem na temelju prijedloga za sporazumni razvod braka, razveden je brak predlagatelja zaključen dana 9. travnja 1994. godine u [adresa], upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Sesvete, za matično područje [adresa], za godinu 1994., pod rednim brojem 00096 (točka I. izreke), te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak (točka II. izreke).
2. Protiv tog rješenja, žalbu je izjavila osobno predlagateljica CJ, te u istoj navela da je prilikom potpisivanja prijedloga za sporazumni razvod brak bila u totalnoj zabludi, jer je to zahtijevao njen suprug, da je prijedlog potpisala bez promišljanja, a kad je promislila da mijenja svoju odluku, jer brak koji su sklopili pred bogom i pred svjedocima da ne želi poništiti, da odbacuje prvi potpis, jer je bilo u zabludi i većem dijelu pod prisilom, te da u tim godinama radi sebe, radi njega i djece ne želi učiniti grešku, da je spremna i dalje ostati u braku u dobrim odnosima, te predlaže da se za dobrobit njih oboje, uzmu u obzir okolnosti koje su se promijenile – slijedom čega je za zaključiti da žaliteljica navodeći da "odbacuje prvi potpis" izražava volju o odustajanju od prijedloga za sporazumni razvod braka, te potom prvostupanjsko rješenje osporava tvrdnjom da je pristanak za razvod dala u bitnoj zabludi i pod utjecajem prisile.
3. U odgovoru na žalbu, predlagatelj TJ je osporio tvrdnje žaliteljice i naveo da je prethodno žaliteljica zatražila sporazumni razvod braka i potom odustala od istog, a kada je on zatražio sporazumni razvod braka da je potpisala bez protivljenja, zbog čega smatra da ista ne može biti dva puta u zabludi, te ujedno osporava da je bilo i najmanje prisile i traži da se zbog teško narušenih bračnih odnosa donese konačna odluka.
4. Žalba nije osnovana.
5. Iz razloga pobijanog rješenja i podataka spisa proizlazi da su stranke podnijele prijedlog za sporazumni razvod braka (bez naznake zajedničke maloljetne djece) te da je rješenje po prvostupanjskom sudu doneseno bez održavanja ročišta i bez obrazloženja temeljem članka 442. stavak 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ), a iz razloga što su prema prvostupanjskom sudu prihvaćeni prijedlozi stranaka koji međusobno nisu u suprotnosti, a rješenje odgovara izjavljenoj volji stranka.
6. U odnosu na očitovanje žaliteljice o odustajanju od prijedloga za sporazumni razvod braka, treba reći da isto u žalbenom postupku nema pravni učinak, budući da prijedlog za sporazumni razvod braka sukladno članku 459. Obz mogu povući samo bračni drugovi zajedno dok postupak nije pravomoćno okončan, pa je takva njezina jednostrana izjava nedovoljna za postupanje u smislu ukidanja prvostupanjskog rješenja o razvodu braka i obustavljanja postupka.
7. U odnosu na tvrdnje žaliteljice o potpisivanju prijedloga za sporazumni razvod braka u "totalnoj zabludi" iste su neosnovane, jer takvu zabludu ista obrazlaže time što nije promišljala i time što je tek naknadno zaključila da ne želi razvod zbog toga što je sklopljen pred bogom i svjedocima, te da ne želi učiniti grešku i da želi ostati u dobrim odnosima, dok bi se u ovom postupku relevantna bitna zabluda u smislu članka 280. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) u konkretnom slučaju odnosila na zabludu predlagateljice o sadržaju prijedloga za sporazumni razvod braka kojeg potpisuje, a za koji ne tvrdi da sa istim nije bila upoznata, odnosno da joj iz bilo kojeg razloga isti nije bio jasan.
8. Nadalje, žaliteljica u žalbi ne obrazlaže u čemu bi se konkretno sastojala prisila od strane drugog bračnog druga da potpiše takav prijedlog, a niti se u tom pravcu pozvala na bilo kakve dokaze, pa kad se ima u vidu da u žalbi navodi da se predomislila iz naprijed navedenih razloga, onda je neosnovan prigovor da je njen potpis na prijedlogu za sporazumni razvod braka izravna posljedica bilo kakve vrste prisile, a sam prijedlog drugog bračnog druga za podnošenje i potpisivanje prijedloga za sporazumni razvod braka ne može se samo iz tog razloga ocijeniti prisilom.
9. Prema odredbi članka 43. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23) na granice ispitivanja prvostupanjskoga rješenja u povodu žalbe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak o granicama u kojima drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku odluku u povodu žalbe (odredba članka 365. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) ako odredbama ovoga ili drugog zakona nije drukčije određeno.
10. Slijedom navedenog, jer žaliteljica u žalbi, koju je osobno podnijela, niti sadržajno ne ističe neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP, kao niti tvrdnju da za donošenje rješenja nije bila ispunjena neka pretpostavka određena odredbama ObZ, a kako pobijano rješenje nije doneseno uz neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, neosnovanu žalbu žaliteljice trebalo je odbiti i riješiti kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP).
U Šibeniku, 12. siječnja 2026. godine
S U D A C
Maja Skorić