Poslovni broj: Usž-4876/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

RJE Š ENJE

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Blanše Turić , predsjednice vijeća , Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek , članova vijeća te sudske savjetnice Marte Sraka , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja STEREO LAB doo , Zagreb , Dalmatinska ulica 1 , kojeg zastupa opunomoćenik Miljenko Jekić , odvjetnik u Zagrebu , Cernička ulica 21 , protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske , Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak , Zagreb , Koturaška ulica 43/IV , radi poreznog nadzora, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu , poslovni broj: Us I- 2712/2025-7 od 29. rujna 2025. , na sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2026.

rije š io je

Odbija se žalba tužitelja STEREO LAB doo , Zagreb i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Zagrebu , poslovni broj: Us I-2712/2025-7 od 29. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem Upravnog suda u Zagrebu , poslovni broj: Us I-2712/2025-7 od 29. rujna 2025. odbijen je prijedlog tužitelja za odgodu izvršenja rješenja tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske , Porezne uprave , Područnog ureda Zagreb , klasa: UP/I-471-02/23-01/196 , urbroj: 513-07-01-24-62 od 25. travnja 2024.

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu kojom u cijelosti osporava predmetno rješenje zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešno izvedenog zaključka iz dostavljenih isprava o financijskoj imovini tužitelja te ističe da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir specifičnu prirodu njegovog poslovanja. Ističe da se primarno bavi djelatnošću castinga i posredovanja u pronalaženju poslova za oko 200 i više fizičkih osoba koje poslovanje zahtijeva kontinuiranu i nesmetanu likvidnost društva tužitelja. Smatra da bi prisilna naplata poreznog duga dovela do trenutnog prestanka poslovanja i nenadoknadive štete jer bi došlo do nemogućnosti isplate neto honorara, nemogućnosti plaćanja poreza i doprinosa i gubitka povjerenja i ugleda kao i poslovnih partnera. Smatra da je rješenje prvostupanjskog suda doneseno protivno odredbama članka 65. Zakona o upravnim sporovima jer se temelji na nepotpuno j i površnoj ocjeni činjenica, ne uzimajući u obzir stvarnu prirodu poslovanja tužitelja i neposredne, nenadoknadive posljedice koje će prisilna naplata imati na opstanak tužitelja na tržištu rada. Predlaže da ovaj Sud preinači prvostupanjsko rješenje te odobri zahtjev za odgodu izvršenja poreznog akta do pravomoćnosti rješenja u glavnoj stvari, a podredno da ukine pobijano rješenje te vrati predmet na ponovno postupanje.

3. Žalba tužitelja dostavljena je tuženiku na odgovor, no međutim tuženik u ostavljenom roku nije dostavio sudu odgovor na žalbu tužitelja, iako je istu uredno primio.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući zakonitost rješenja prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je osporavano žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, a u vezi s člankom 128. stavkom 4. istog Zakona, sud nalazi da time što je prvostupanjski sud odbio prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe, nije povrijedio zakon na njegovu štetu.

6. Prema odredbi članka 42. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

7. Dakle, sud iznimno može odlučiti da tužba ima odgodni učinak pod uvjetom da su za isto kumulativno ispunjene zakonom propisane pretpostavke, međutim, tužitelj u prijedlogu za odgodni učinak tužbe mora dokazati ili bar učiniti vjerojatnim da bi izvršenje osporene odluke dovelo do nanošenja štete koja bi se teško mogla popraviti, što je ovdje izostalo. Naime, tužitelj nastanak štete koja bi se teško mogla popraviti navodima u prijedlogu za odgodni učinak tužbe nije učinio vjerojatnim i nije dokazao da bi mu zbog izvršenja rješenja tuženika prijetila teško popravljiva šteta, kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud navodeći da iz dostavljenih financijskih podataka proizlazi da je iznos poreznog duga prema poreznom rješenju 82.562,74 eura, više od dvostruko manje od iskazane dugotrajne imovine, te kapitala. i rezervi tužitelja u 2024., a uzeo je u obzir i okolnost da tužitelj ima tek jednog zaposlenog radnika te da se utvrđena obveza većim dijelom odnosi na porez na dohodak.

8. Imajući na umu navedeno, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je pozivom na odredbu članka 42. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima , a iz gore navedenih razloga, odbio prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe jer nisu kumulativno ispunjeni uvjeti iz navedenog članka Zakona.

9. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavka 1. u vezi s člankom 128. stavkom 4. Zakona o upravnim sporovima žalbu tužitelja odbiti.

U Zagrebu , 8. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Blanša Turić