REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3209/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagateljice RL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Irena Mesiček, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke ŽL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Darko Belaić, odvjetnik u Zagrebu, radi zabilježbe spora, odlučujući o prijedlogu protustranke za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru, poslovni broj Gž Zk- 3/2025-2 od 27. siječnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje zemljišnoknjižnog suca Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Z-21103/2024 od 21. studenoga 2024., u sjednici održanoj 8. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Protustranka je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru, poslovni broj Gž Zk-3/2025-2 od 27. siječnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje zemljišnoknjižnog suca Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Z-21103/2024 od 21. studenoga 2024. (točka I. izreke) i naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje žalbe protustranke ŽL koja je žalba provedena pod brojem Z-33483/2024 na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
1.1. Prijedlog je utemeljen na odredbi članka 400. stavak 2. u vezi s člankom 385.a stavak 1. podstavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) na čiju primjenu upućuje odredba članka 45. u vezi s člankom 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23 - dalje: ZIPP) i u vezi s člankom 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 - dalje: ZZK/19).
2. Predlagatelj u prijedlogu naznačuje tri pravna pitanja u odnosu na koja ističe da su važna za odluku u sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, i to zbog neujednačene prakse drugostupanjskih sudova pri čemu je naglašeno da pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja zauzetih u odlukama: Županijskog suda u Splitu broj Gž Zk-722/2017-2 od 26. rujna 2018., Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Zk- 223/2023-2 od 30. travnja 2024., Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž Zk- 2/2023-2 od 30. siječnja 2023. u kojima je, u bitnom, izraženo pravno shvaćanje da, u primjeni odredbe članka 86. stavka 1. ZZK, zabilježba spora nije dopuštena na temelju prijedloga radi razvrgnuća suvlasničke zajednice (kao ni prijedloga za uređenje međe).
2. Pitanja naznačena u prijedlogu glase:
„1) Može li sud u zemljišne knjige upisati zabilježbu spora/postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice iako u prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva nije predložena prodaje nekretnine;
2) Donosi li sud u postupku radi razvrgnuća suvlasništva nakon donošenja odluke o civilnoj diobi neku drugu odluku od koje bi se mogao odrediti bilo kakav upis u zemljišne knjige;
3) Može li odluka odnosno ishod u izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva imati neposredni utjecaj na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava na nekretninama sukladno članku 86. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama?“.
3. Predlagateljica nije odgovorila na prijedlog protustranke.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. ZPP u vezi s člancima 45. i 2. ZIPP te člankom 99. stavak 2. ZZK, revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije, usprkos neujednačenoj praksi drugostupanjskih sudova, nemaju potrebno obilježje važnosti koje bi opravdavalo intervenciju revizijskog suda dopuštenjem revizije zbog toga što pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana odluka ne odstupa od prakse revizijskog suda.
5. Naime, predlagateljica je zatražila upis zabilježbe spora na temelju prijedloga za razvrgnuće suvlasništva kojim je predložena civilna dioba na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] E-58 k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu: 59.1. Suvlasnički dio etaže: ½ dijela ŽL i 59.2. Suvlasnički dio etaže: ½ dijela SL, koje se sastoje od Suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-58) - stan na III (trećem) katu lijevo koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 53,57 m², [adresa], kao posebna dio zkčbr. [katastarska čestica] koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, kao poseban dio kč. br. [katastarska čestica] STAMBENA ZGRADA [adresa], 21B, 21C, 21D, 21E, 21F, 21G, površine 2018 m².
5.1. Ovaj je prijedlog odbijen rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda broj Z-20126/2024 od 19. srpnja 2024., u bitnom, na temelju ocjene da postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nije parnični postupak kojemu je predmet spora knjižno pravo stranaka postupka, već se radi o izvanparničnom postupku koji se provodi prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a u kojemu su knjižna prava sudionika postupka već utvrđena, pa se „u takvom postupku ne može voditi spor o knjižnom pravu“.
5.2. Rješenjem zemljišnoknjižnog suca prvostupanjskog suda prihvaćen je prigovor predlagateljice te je preinačeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i dopuštena zabilježba spora na temelju prijedloga za razvrgnuće suvlasništva. Zemljišnoknjižni sudac je, u primjeni odredbe članka 86. stavak 1. ZZK/19, imao na umu da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava. Stoga je ocijenjeno da, kada predlagateljica zahtijeva civilnu diobu na predmetnoj nekretnini, što uključuje prodaju nekretnine na javnoj dražbi, ukoliko geometrijska podjela nije moguća, tada to implicira i promjene u pogledu vlasničkih odnosa, odnosno opsega i pripadanja prava. Kako predlagateljica traži diobu prodajom u smislu odredbe članka 50. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14- dalje: ZVDSP) i članka 273. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje: OZ) koja se mora provesti primjenom odredaba o prodaji nekretnine (članak 79. i dalje OZ), ta prodaja uključuje zabilježbu takve prodaje i kasnije upis kupca. U takvim je okolnostima zemljišnoknjižni sudac ocijenio da, bez obzira što takva zabilježba prodaje nije zatražena već u prijedlogu za određivanje razvrgnuća odnosno diobe prodajom, određivanje i provedba takve prodaje čine organsku i smislenu cjelinu te definitivno u sebi impliciraju prodaju nekretnine i upis prava vlasništva kupca kao novog vlasnika, pa je na temelju toga ocijenjeno da su ispunjeni svi uvjeti za dopuštenje predložene zabilježbe u smislu članaka 86. i 117. ZZK.
5.3. Odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja zemljišnoknjižnog suca, drugostupanjski je sud potvrdio spomenuto rješenje zemljišnoknjižnog suca s obrazloženjem, u bitnom, da pravni učinci razvrgnuća koje uređuje odredba članka 50. stavak 1. ZVDSP ukazuju na to da ukoliko postupak razvrgnuća bude proveden, tada njegov ishod utječe na postojanje i opseg knjižnih prava stranaka jer se pravni učinci razvrgnuća sastoje u tome da svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva i/ili neko drugo pravo izvodeći ga iz onoga svog suvlasničkoga dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću a koji mu istodobno prestaje.
6. Naprijed navedenim pravnim shvaćanjem nižestupanjski sudovi nisu odstupili od prakse revizijskog suda izražene u rješenju broj Rev-228/2012-2 od 8. ožujka 2016. koje je dano u vezi s pitanjem općih pretpostavki dopustivosti upisa zabilježbe, doduše u primjeni odredbe članka 81. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 60/16), što nije od značaja jer je ta odredba sadržajno podudarna s odredbom članka 86. stavak 1. ZZK/19. Jednako tako, nije od značaja ni činjenica da se u tom predmetu radilo o zabilježbi upravnog postupka zato što se odgovor revizijskog suda odnosi na opće pretpostavke dopustivosti upisa zabilježbe koje se tiču dopustivosti upisa svih zabilježbi.
6.1. Ta je praksa izražena u rješenju revizijskog suda broj Rev-228/2012-2 od 8. ožujka 2016. u kojem je navedeno da „pretpostavka dopustivosti zabilježbe nije prikladnost za upis odluke koja će biti donesena povodom prijedloga predlagatelja u sporu kojeg se zabilježba predlaže jer iz zakonskih odredbi koje se odnose na zabilježbu spora proizlazi da se takav upis, uz ostale pretpostavke, može dopustiti ako se radi o postupku čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava. Polazeći od cilja i svrhe zakonskih odredbi o zabilježbi spora, pretpostavka upisa zabilježbe nije prikladnost za uknjižbu (puna izvjesnost) odluke iz takvog postupka, već je dovoljno postojanje same vjerojatnosti da bi se u postojećem postupku mogao odrediti upis u zemljišnu knjigu, a takva je mogućnost s obzirom na sadržaj prijedloga za upis u ovom slučaju očigledno ostvarena. Sasvim je drugo pitanje kako će se završiti postojeći spor i kakva će biti odluka iz navedenog postupka, međutim, to pitanje u postupku odlučivanja o dopustivosti zabilježbe uopće nije odlučno za upis, stoga je ocjenjivanje sadržaja izreke još nepostojeće odluke iz takvog spora preuranjeno i bez daljnjega pravno neprihvatljivo.“.
7. U takvim je okolnostima valjalo odbiti prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 8. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
