REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3164/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina, odvjetnik u ODVJETNIČKOM DRUŠTVU ŠPEHAR & ŠPEHAR & RUKAVINA j.t.d.. sa sjedištem u Zagrebu, protiv tuženika Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, OIB 47767714195, sa sjedištem u Zagrebu, Mirogojska cesta 8, kojeg zastupa punomoćnica ĐB, mag. iur. tuženika, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-838/2024-2 od 1. travnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskoga radnog suda u Zagrebu, poslovnibroj Pr-981/2020-33 od 24. srpnja 2024., u sjednici održanoj 8. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-838/2024-2 od 1. travnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskoga radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-981/2020- 33 od 24. srpnja 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositeljica cijeni da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i zbog potrebe razvoja prava kroz sudsku praksu, i to zbog nepostojanja prakse revizijskog suda, a neujdnačene prakse drugostupanjskih sudova pri čemu je ukazano na odluke Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž R-114/23 od 5. srpnja 2023. i Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću, poslovni broj Gž R-36/22 od 18. srpnja 2022.

2. Pitanja koja je tužiteljica naznačila u prijedlogu glase:

1) Smatraju li se zdravstveni radnici koji više od 50% svojeg radnog vremena obavljaju poslove na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, neposredno zaposlenim djelatnicima hitnog prijema te jesu li izloženi povećanim rizicima u smislu dodatka za posebne uvjete rada propisanog Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja;

2) Imaju li zdravstveni radnici koji više od pola radnog vremena povod provode na hitnom prijemu u bolnicama gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, pravo na uvećani dodatak na plaću od 20% (odnosno od 1. rujna 2019. godine 23%) te na uvećani koeficijent na plaću od 1,067;

3) Imaju li zdravstveni radnici koji uz poslove na Odjelu za medicinsku biokemiju, hematologiju i koagulaciju s citologijom obavljaju poslove i na hitnom prijemu u bolnicama gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, pravo na uvećani dodatak na plaću od 20% (odnosno od 1. rujna 2019. godine 23%) te na uvećani koeficijent na plaću od 1,067;

4) Je li za uvećani dodatak na plaću od 20% (odnosno od 1. rujna 2019. godine 23%) koji je propisan Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u članku 55., radna mjesta II., III. i IV. vrste, točka II., potrebno da zdravstveni djelatnici rade isključivo na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ili je dovoljno da provedu odgovarajući broj radnih sati na hitnom prijemu (više od 50% mjesečnog fonda radnih sati) kako bi im se priznao uvećani dodatak na plaću;

5) Imaju li zdravstveni djelatnici na koje se primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i koji uz poslove svog radnog mjesta obavljaju i poslove drugog radnog mjesta kod istog poslodavca, a za koje je predviđen viši dodatak na plaću, pravo na uvećanu plaću razmjerno uvećanom dodatku i razmjerno vremenu provedenom na drugom radnom mjestu?

3. Tuženik je odgovorio na prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije te ga je ocijenio neosnovanim i predložio odbiti.

4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te stoga ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda dopuštenjem revizije. Naime, tužbeni je zahtjev odbijen na temelju utvrđenja da je tužiteljica obavljala poslove svog radnog mjesta u funkciji dijagnostike hitnog prijema, a ne i poslove na hitnom prijemu, dok naznačena pitanja polaze od tvrdnje da je tužiteljica obavljala polove na hitnom prijemu. To znači da se naznačena pitanja činjenično ne naslanjaju na činjenični supstarat na kojem je utemeljena pobijana presuda, a takva pitanja nemaju potrebno obilježje važnosti u smislu spomenute zakonske odredbe (tako i VS RH, rješenje broj Revd-1971/2024-4 od 2. rujna 2025.).

5. Stoga je prijedlog za dopuštenje revizije valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP, i riješiti kao u izreci.

Zagreb, 8. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil