Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-5004/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i Gordane Jalšovečki, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, zastupanog po punomoćnici GČ, dipl. iur., zaposlenici tužitelja, prema generalnoj punomoći Su-50/12, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, broj Gž-503/2024-2 od 9. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj P-9330/2023-19 od 23. svibnja 2021., u sjednici održanoj 8. siječnja 2026.,

r i j e š i o j e:

Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, broj Gž-503/2024-2 od 9. srpnja 2025., u odnosu na pitanje:

„Predstavlja li u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu puni iznos isplaćene mirovine u skladu s člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 147/13, 151/114, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu s čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05)?"

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, broj Gž-503/2024-2 od 9. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj P-9330/2023-19 od 23. svibnja 2021., uz tvrdnju da je pobijana odluka nezakonita i da odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda.

2. 1. U prijedlogu je naznačio pravno pitanje koje glasi:

2. 2. Za navedeno pitanje tvrdi da odluka u sporu ovisi o rješenju tog materijalno pravnog pitanja, zbog čega je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, , a kao razlog važnosti navedene su odluke Ustavnog suda RH broj U-IV/856/2016 od 7. veljače 2017., te više odluka županijskih sudova u kojima je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja i odluke revizijskog suda broj Rev-2539/2018 od 8. siječnja 2020., Revd-655/2021., Revd-4411/2021, Revd- 476/2020, Revd-1177/2023., u kojim odlukama je odbijen prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u kojima je bio prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da je u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljeno pravno pitanje koje se u biti svodi na pitanje koje je materijalno pravo primjenjivo u konkretnoj pravnoj situaciji i na koji način se utvrđuje šteta tužitelja, te su za to pitanje izneseni odgovarajući razlozi njihove važnosti, jer o tim pitanjima postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, a revizijski sud njima još nije izrazio svoje pravno shvaćanje.

6. Slijedom iznesenog je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 3.

ZPP-a valjalo riješiti kao u izreci.

Zagreb, 8. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte