REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3271/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća, i Gordane Jalšovečki, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ID, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Predrag Kralik, odvjetnik u Bjelovaru, Ferde Rusana 4, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, sa sjedištem u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Gž R-125/2024-5 od 19. ožujka 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pr- 270/2019-39 od 19. ožujka 2025. ispravljena rješenjem istog suda broj Pr-270/2019- 40 od 21. kolovoza 2024., u sjednici održanoj 8. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Gž R-125/2024-5 od 19. ožujka 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pr-270/2019-39 od 12. kolovoza 2024. ispravljena rješenjem istog suda broj Pr-270/2019-40 od 21. kolovoza 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj cijeni da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i zbog potrebe razvoja prava kroz sudsku praksu, i to zbog odstupanja od prakse revizijskog suda, kao i neujednačene prakse drugostupanjskih sudova. Pritom je ukaznao na odluke revizijskog suda broj Revr- 175/2018 od 14. svibnja 2019., Revr-206-12 od 2. travnja 2014., Revr-983/10 od 18. rujna 2012. i Revd-1876/24 od 18. lipnja 2024., brojne odluke županijskih sudova (ŽS Zagreb, presuda broj Gž R-776/2024 od 18. veljače 2025., ŽS u Puli-Pola broj Gž R- 961/2024 od 14. veljače 2025., ŽS u Osjeku broj Gž R- 191/24 od 17. listopada 2024., ŽS u Splitu, broj Gž R-598/2022 od 27. listopada 2023. i dr.). Ujedno je predloženo reviziju dopustiti i zbog povrede temeljnih ljudskih prava na pravično suđenje i jednakosti sviju pred zakonom.
2. Pitanja koja je tužitelj naznačio u prijedlogu glase:
"1) Da li se sukladno odredbama članka 139. u vezi s člankom 135. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19), odredbi članka 4. Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15, 5/17, 116/17, 39/18, 44/19, 87/19) te odredbama iz točaka II. i IV. Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“ broj 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18, 46/18), djelatnoj vojnoj osobi dodatak za posebne uvjete vojne službe (koji se dodatak nominalno utvrđuje u postotku od osnovice za obračun plaće) ima obračunati i platiti na stvarnu radnu angažiranost i ukupno odrađene sate rada ili samo za redovno radno vrijeme;
2) Da li sukladno odredbama Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“ broj 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18, 46/18) korištenje slobodnih dana ili preraspodjela radnog vremena anulira i umanjuje obračun dodatka za posebne uvjete vojne službe temeljem stvarne radne angažiranosti i ukupno odrađenih sati rada;
3) Da li se sukladno odredbama Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“ broj 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18 i 46/18) slobodan dan ostvaren preraspodjelom radnog vremena smatra redovnim radnim danom te se kao takav tj. radni angažman djelatne vojne osobe temeljem kojeg je slobodni dan ostvaren (dakle, odrađeni sati rada za stjecanje slobodnog dana), se vrednuju prilikom obračun dodatka za posebne uvjete vojne službe;
4) Da li se sukladno odredbama Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“ broj 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18, 46/18) dodatak za posebne uvjete vojne službe djelatnim vojnim osobama ima obračunati i na izvršenu preraspodjelu radnog vremena ili je navedeni dodatak njome već obuhvaćen; 5) Pod pretpostavkom da je u odnosu na prethodno pitanje stav suda da se u slučaju sati koje je djelatna vojna osoba radila dulje od redovnog radnog vremena preraspodjeljuju i da je dodatak za posebne uvjete vojne službe preraspodjelom već obuhvaćen, da li je zakonita i pravilna odluka suda kada prema odredbama točaka VI. i VII. Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“ broj 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18, 46/18) presumira postojanje preraspodjele radnog vremena, a da pri tome ne postoji niti jedan dokaz u spisu predmeta ili je teret dokaza u pogledu postojanja preraspodjele radnog vremena na onoj strani u postupku koja to tvrdi?“.
3. Tuženica nije odgovorila na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i stoga ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda dopuštenjem revizije. Razlog tome nalazi se u činjenici što je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda u skladu s pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženim u odluci broj Rev-1231/2024-2 od 28. siječnja 2025. koja je donesena u podudarnim činjeničnim i pravnim okolnostima, a na koju se drugostupanjski sud u pobijanoj odluci i pozvao.
5. To pravno shvaćanje glasi:
„Sukladno odredbi članka 139. u vezi s člankom 155. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, člankom 4. Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pripadnika oružanih snaga, te odredbama iz točaka II. i IV. Odluke o rasporedu radnog vremena, djelatnoj vojnoj osobi dodatke za posebne uvjete vojne službe, koji se dodatak nominalno utvrđuje u postotku od osnovice za obračun plaće, moraju se obračunati samo za redovno radno vrijeme.“
6. Nadalje, prema ocjeni revizijskog suda, predlagatelj navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinio vjerojatnim ni da mu je tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17) i člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav RH). Sadržaj predmetnog prijedloga za dopuštenje revizije kao i njegovih priloga ne upućuje na vjerojatnost povrede navedenog temeljnog ljudskog prava stoga što je predlagatelju u postupku bilo omogućeno izjasniti se o zahtjevima i navodima protivne strane, iznositi činjenice i predlagati dokaze, te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. Nižestupanjski su sudovi svoje odluke opravdavali ozbiljnim, uvjerljivim, logičnim, razumnim, relevantnim i dostatnim razlozima zbog čega se one ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima, pa nije bilo moguće zaključiti da postoji vjerojatnost da predlagatelj nije imao pravično suđenje. U takvim okolnostima predlagatelj nije učinio vjerojatnim ni da mu je u postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a posljedično ni pravo na jednakost pred zakonom. To posebno kod činjenice da je o spornim pravnim pitanjima najviši sud ujednačio sudsku praksu.
7. Stoga je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pravna pitanja valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP, a odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavaka 4. i 5. ZPP u dijelu kojim je dopuštenje revizije zatraženo zbog povrede temeljnih ljudskih prava.
Zagreb, 8. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
