REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2846/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Igor Žurić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hanza media d.o.o. OIB 79517545745, sa sjedištem u Zagrebu, Koranska 2, kojeg zastupa punomoćnica Barbara Živković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Radnička cesta 22, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-918/2024-2 od 13. veljače 2025., kojim je ukinuta presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-4242/05- 36 od 26. studenoga 2012. i odbačena tužba, u sjednici održanoj 8. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju revizija protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-918/2024-2 od 13. veljače 2025. zbog povrede temeljnoga ljudskog prava na pravično suđenje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-918/2024-2 od 13. veljače 2025., kojim je ukinuta presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-4242/05-36 od 26. studenoga 2012. i odbačena tužba.
2. Prijedlog je utemeljen na odredbi članka 385.a stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 , 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) i tvrdnji da je tužitelju pobijanom odlukom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje u aspektima prava na pristup sudu i zabrane arbitrarnog postupanja zajamčeno člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) te člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav). Tužitelj također ističe i da mu je pobijanom odlukom povrijeđeno pravo na mirno uživanje imovine (pravo vlasništva) zajamčeno odredbom članka 48. Ustava i člankom 1. Protokola 1. uz Konvenciju.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 2. i članka 387. stavka 1. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije i njegovih priloga upućuju na vjerojatnost povrede prava na pravično suđenje u aspektu prava na pristup sudu zbog pretjeranog formalizma u primjeni materijalnog prava i prava na obrazloženu sudsku odluku.
5. U ovoj je pravnoj stvari Općinski građanski sud u Zagrebu presudom poslovni broj Pn-4242/05-36 od 26. studenoga 2012. djelomično prihvatio, a djelomično odbio tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete radi objave neistinite informacije u medijima (dnevnom listu ABC), protiv koje presude su žalbu podnijele obje stranke. Tijekom žalbene faze postupka je nad tuženikom (tada naziva Europapress holding d.o.o.) rješenjem Financijske agencije klasa: UP-I/110/07/13-01/4331, Ur.br. 04-06-13-4331-25 od 31. srpnja 2013. otvoren postupak predstečajne nagodbe, nakon čega je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Pn-4242/05-44 od 20. siječnja 2014. utvrđen prekid predmetnog parničnog postupka. Pravomoćnim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Stpn-206/14 od 10. srpnja 2014. odobreno je sklapanje predstečajne nagodbe nad tuženikom. Tužitelj u navedenom postupku predstečajne nagodbe nije prijavio novčanu tražbinu koja je predmet ovog postupka, niti je ovu tražbinu tuženik obuhvatio popisom obveza koji je bio u obvezi sastaviti temeljem članka 41. stavka 3. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine" broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15, 78/15 i 114/22 - dalje: ZFPPN). Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Pn-4242/05-48 od 4. listopada 2024. parnični postupak je nastavljen, nakon čega je spis (ponovno) dostavljen drugostupanjskom sudu radi donošenja odluke o žalbama stranaka.
5.1. Pobijanim je rješenjem drugostupanjski sud ukinuo presudu suda prvog stupnja i odbacio tužbu. Drugostupanjski se sud poziva na sadržaj odredbe članka 81. stavak 1. ZFPPN kojom je propisano da se na temelju predstečajne nagodbe dužnik oslobađa obveze da vjerovniku isplati iznos koji je veći od postotka prihvaćenog u predstečajnoj nagodbi, a rokovi plaćanja odgađaju se u skladu s predstečajnom nagodbom, te da se u tom se opsegu dužnik oslobađa obveze prema osobama kojima pripada pravo na regres (jamci). Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da nakon sklapanja predstečajne nagodbe nije dopušteno pokretanje ovršnog, upravnog ili parničnog postupka protiv dužnika, radi utvrđivanja i ostvarivanja tražbine koja je nastala prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, a u tom postupku nije prijavljena od strane vjerovnika niti je tu tražbinu dužnik uvrstio u popis obveza prema vjerovnicima iz članka 60. stavak 3. tog Zakona, dok je stavkom 3. istog članka propisano da će se u odnosu na tražbine vjerovnika utvrđene u postupku predstečajne nagodbe i obuhvaćene predstečajnom nagodbom, ovršni i upravni postupci pokrenuti prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, obustaviti, dok će u parničnim postupcima sud u odnosu na te tražbine odbaciti tužbu, na prijedlog dužnika podnesen nakon sklapanja predstečajne nagodbe.
5.2. Nadalje, drugostupanjski sud u pobijanoj odluci izražava pravno shvaćanje prema kojem pravilnom primjenom odredaba ZFPPN valja zaključiti da vjerovnik koji nije pravovremeno prijavio svoje potraživanje prema dužniku, niti je sudjelovao u postupku radi sklapanja predstečajne nagodbe nad dužnikom, protekom roka za prijavu potraživanja u tom postupku više ne može, ne samo pokrenuti, već niti nastaviti voditi parnični postupak za utvrđenje odnosno ostvarenje te tražbine nastale prije pokretanja postupka predstečajne nagodbe, sve to pozivom na odredbu članka 81. stavak 3. ZFPPN. Obrazlaže da se, budući parnični postupak nije okončan do pravomoćnosti presude, navedeno odnosi i na mogućnost daljnjeg vođenja parničnog postupka u kojem je prvostupanjska presuda donesena prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, s tim da do tada nije postala pravomoćna. Pri tome se u pobijanoj odluci navodi da je takvo pravno shvaćanje zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svom rješenju poslovni broj Rev-351/2021-2 od 25. siječnja 2023.
6. Ocjena o tome radi li se u svakom pojedinom slučaju o pretjeranom formalizmu u pravilu ovisi o ispitivanju predmeta u cjelini, kao i o posebnim okolnostima predmeta. Pretjerani formalizam u odlučivanju sudova postoji onda kada su pravna stajališta proizvod "mehaničke" primjene pozitivnog prava bez uzimanja u obzir konteksta i sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline s aspekta zaštite ustavnih prava, ali i s aspekta temeljnih vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske zbog čega je takva primjena pozitivnog prava na konkretne slučajeve neprihvatljiva (tako Ustavni sud, U-III-2148/2009 od 13. studenoga 2014., U-III-3763/2023 od 1. listopada 2025.). Isto tako, pretjerani formalizam postoji u slučajevima vrlo strogog tumačenja postupovnog pravila koje sprječava ispitivanje osnovanosti tužbe.
7. U predmetnoj pravnoj stvari pobijana odluka o odbačaju tužbe donesena je primjenom citirane odredbe članka 81. ZFPPN, pri čemu je izostala ocjena konteksta i sagledavanja pravnog problema dopuštenosti tužbenog zahtjeva u slučaju neprijavljivanja tražbine o kojoj je nepravomoćno odlučeno prvostupanjskom presudom protiv koje je podnesena žalba, u postupku predstečajne nagodbe nad tuženikom, kao jedinstvene cjeline s aspekta zaštite ustavnih prava, ali i s aspekta temeljnih vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske odnosno citirana je odredba članka 81. ZFPPN primijenjena strogo i na način koji je spriječio ispitivanje osnovanosti predmetnog tužbenog zahtjeva. Ovakva ocjena proizlazi i iz presude Europskog suda za ljudska prava od 11. veljače 2025. donesenoj u predmetu Merćep protiv Hrvatske, zahtjev broj 47880/20, u podudarnim činjeničnim i pravnim okolnostima.
8. Iz naprijed navedenog proizlazi da je tužitelj sadržajem prijedloga i njegovih priloga učinio vjerojatnim da mu je u postupku povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje u aspektu prava na pristup sudu kroz pretjerani formalizam i prava na obrazloženu sudsku odluku po odlučnom pitanju može li drugostupanjski sud odlučivati u žalbenom postupku - ukoliko tražbinu koja je predmet spora tužitelj nije prijavio u postupku predstečajne nagodbe nad tuženikom, niti je istu tražbinu tuženik uvrstio u popis svojih obveza, pri čemu je parnični postupak pokrenut prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe nad tuženikom.
9. Stoga su ostvarene pretpostavke za dopuštenje revizije tužitelju iz članka 385.a stavka 2. ZPP radi čega je riješeno kao u izreci na temelju odredbe članka 389.b stavaka 3. ZPP.
Zagreb, 8. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
