Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-199/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GP iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Doris Košta, odvjetnica u Splitu, protiv prvotuženice AP iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Franjo Ribić, odvjetnik u Zagrebu i drugotuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 OIB:46830600751, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi prvotuženice i drugotuženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-108/2023-21 od 15. listopada 2024., dana 31. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba prvotuženice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-108/2023-21 od 15. listopada 2024. u odnosu na prvotuženicu.
II. Uvažava se žalba drugotuženika, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-108/2023-21 od 15. listopada 2024. i odlučuje:
1.Odbija se zahtjev tužitelja da se utvrdi da je drugotuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom i faktičkom posjedu nekretnine - stana koji je u zemljišnim knjigama položen na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji naravi predstavlja: - 182. suvlasnički dio: za 190/6298 dijela, etažno vlasništvo (E-182), anagrafske oznake [adresa], koji je suvlasnički povezan sa stanom A21 – etaža 7. kata, površine 168,62 m2 na način da je drugotuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. po nalogu prvotuženice AP za obustavu isporuke električne energije dana 17. srpnja 2023. isključio tužitelju električnu energiju pa da se drugotuženiku naloži da odmah uspostavi prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, na način da nekretninu - stana koji je u zemljišnim knjigama položen na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji naravi predstavlja: - 182. suvlasnički dio: za 190/6298 dijela, etažno vlasništvo (E- 182), anagrafske oznake [adresa], koji je suvlasnički povezan sa stanom A21
– etaža 7. kata, površine 168,62 m2 uključi električnu energiju kao i da izvrši sve druge radnje potrebne za omogućavanje opskrbe električnom energijom te da se drugotuženiku zabrani da ubuduće isključe iz električne mreže ili na bilo koji drugi način izvrše obustavu isporuke električne energije prema nekretnini u posjedu tužitelja i to stana koji je u zemljišnim knjigama položen na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji naravi predstavlja: - 182. suvlasnički dio: za 190/6298 dijela, etažno vlasništvo (E-182), anagrafske oznake [adresa], koji je suvlasnički povezan sa stanom A21 – etaža 7. kata, površine 168,62 m2.
2. Odbija se zahtjev tužitelja da se naloži drugotuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosu od 678,08 eura sa zateznom kamatom počev od donošenja odluke pa do konačne isplate.
III. Odbija se zahtjev prvotuženice za naknadu troškova žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke utvrđeno je da su tuženici smetali tužitelja u posljednjem mirnom i faktičkom posjedu nekretnine - stana koji je u zemljišnim knjigama položen na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji naravi predstavlja: - 182. suvlasnički dio: za 190/6298 dijela, etažno vlasništvo (E- 182), anagrafske oznake [adresa], koji je suvlasnički povezan sa stanom A21
– etaža 7. kata, površine 168,62 m2 na način da je drugotuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. po nalogu prvotuženice AP za obustavu isporuke električne energije dana 17. srpnja 2023. isključio tužitelju električnu energiju pa se drugotuženiku nalaže da odmah uspostavi prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, na način da nekretninu - stana koji je u zemljišnim knjigama položen na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji naravi predstavlja: - 182. suvlasnički dio: za 190/6298 dijela, etažno vlasništvo (E-182), anagrafske oznake [adresa], koji je suvlasnički povezan sa stanom A21 – etaža 7. kata, površine 168,62 m2 uključi električnu energiju kao i da izvrši sve druge radnje potrebne za omogućavanje opskrbe električnom energijom te se ujedno tuženicima zabranjuje da ubuduće isključe iz električne mreže ili na bilo koji drugi način izvrše obustavu isporuke električne energije prema nekretnini u posjedu tužitelja i to stana koji je u zemljišnim knjigama položen na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji naravi predstavlja: - 182. suvlasnički dio: za 190/6298 dijela, etažno vlasništvo (E-182), anagrafske oznake [adresa], koji je suvlasnički povezan sa stanom A21 – etaža 7. kata, površine 168,62 m2.
Pod točkom II. izreke nalaže se tuženicima da tužitelju naknade troškove ovog postupka u iznosu od 678,08 eura sa zateznom kamatom počev od donošenja odluke pa do konačne isplate.
2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu su podnijeli prvo i drugotuženici zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) s prijedlogom da se sukladno žalbenim navodima rješenje preinači, podredno ukine. Prvotuženica traži trošak žalbe.
3. Žalba prvotuženice je neosnovana, a žalba drugotuženika je osnovana.
4. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom stana pobliže označenog u izreci, koji posjed su tuženici, prema tvrdnjama tužitelja, smetali na način da je drugotuženik kao isporučitelj električne energije po nalogu prvotuženice isključio struju u predmetnom stanu.
5. Ispitujući odluku suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, ovaj sud nije utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju povredu određeno ukazuje prvotuženica u žalbi navodeći i da je pasus 7 nerazumljiv jer sud kaže da je neosnovan, a onda osnovan jer je, prema shvaćanju ovog suda, odluka razumljiva, sud je izložio zahtjeve stranaka, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, naveo je i obrazložio koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, koje je dokaze izvodio i zašto, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka. Jednako tako nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).
6. Prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim polazeći od utvrđenja i zaključaka:
-da je za prethodno promatrani period pružanja usluge opskrbom el. energijom od 1. ožujka do 6. lipnja 2023. upravo tužitelj podmirio utrošak el. energije za stan koji se nalazi u [adresa],
-da je drugotuženiku prvotuženica postavila zahtjev da se s njom sklopi ugovor o korištenju mreže za predmetno obračunsko mjerno mjesto, točnije za predmetni stan, a što joj je udovoljeno 6. lipnja 2023.,
-da je upravo prvotužena, 13. srpnja 2023. drugotuženiku podnijela zahtjev za privremenu obustavu isporuke za el. energiju za predmetno obračunsko mjerno mjesto,
-da je iz radnih naloga drugotuženika razvidno da su oni udovoljili zahtjevima prvotuženice 17. srpnja 2023.,
-da je tužitelj zatražio i određivanje privremene mjere kod Općinskog suda u Splitu u predmetu Ovr-1218/202, u čemu ga je sud odbio, nakon čega je drugotuženik nastavio sa svojom aktivnošću utemeljenoj na prihvaćenom zahtjevu prvotužene za privremenu obustavu isporuke el. energije, što proizlazi iz radnog naloga drugotuženika od 24. i 28. kolovoza 2023,
-da je odlukom od 12. listopada 2023. pod poslovnom oznakom Gž Ovr-734/2023-2 preinačeno rješenje suda prvog stupnja te je naloženo protivniku osiguranja HEP operator distribucijskog sustava d.o.o. da u predmetnom stanu uključi el. energiju, dok je prvo i drugom protivniku osiguranja (ovdje prvo i drugomtuženiku) zabranjeno da ponovno isključuju struju u predmetnom stanu isključivanjem iz el. mreže ili na bilo koji drugi način izvrše obustavu isporuke el. Energije,
-da je tužitelj bio u mirnom posjedu predmetne nekretnine,
-da je tužitelj naveo da toga dana, kada je nestala struja, nije bio kod kuće, već je bio poslovno u gradu kada ga je nazvala supruga i rekla da nema struje i to već duže vrijeme, zbog čega da je ona pomislila da je do toga došlo jer se u blizini radila neka zgrada, da je otišao u prostorije HEP-a provjeriti o čemu se tu radi i tada da je uočeno da struja isključena po nalogu prvotuženice, da oni da u tome trenutku nisu imali spoznaju da netko živi u stanu zbog čega im je on dao dokaze da se struja uredno plaća i da u stanu žive on, supruga te punoljetna i maloljetna djeca,
-da svoju priliku za davanje stranačkog iskaza nije iskoristila prvotuženica, iako joj je sud davao višestruke prilike za to pa se tako nije pojavila na ročištu za glavnu raspravu od 5. srpnja 2024. navodeći da ne može doći na ročište zbog neodgodivih obveza (nije navela kojih), potom niti na ročištu za glavnu raspravu od 13. rujna 2024. navodeći da nije uspjela organizirati da netko drugi preuzme obvezu upućivanja djeteta u školu te konačno niti na ročištu za glavnu raspravu 8. listopada 2024. premda je prethodno, prethodnim raspravnim rješenjem, bila upozorena da će se odustati od izvođenja dokaza njezinim saslušanjem ukoliko svoje pravo ne konzumira, navodeći u podnesku od 7. listopada 2024. da živi u [adresa], Austrija, gdje ujedno i radi, i da su se dogodile poplave i odroni tla zbog čega nije mogla doći na ročište,
-da je pristup el. energiji jedan od temelja dostojanstvenog života te obustava isporuke el. energije predstavlja nenadoknadivu štetu, u konkretnom slučaju za tužitelja,
-da drugostupanjski sud, Županijski sud u Splitu, u odluci Gž Ovr-734/2023-2 od 12. listopada 2023., upućuje da cilj regulacijskih mjera nije rješavanje sporova među strankama, već osiguranje konkretnog odnosa iz kojeg mogu proizlaziti tražbine koje se mogu prisilno ostvariti, da je nenovčana tražbina koju je iskoristio tužitelj u ovršnom postupku kojeg je rezultat drugostupanjska odluka o kojoj je ovdje riječ usmjerena na pravo posjednika zahtijevati od svih da se suzdrže od čina samovlasnog smetanja njegovog posjeda slijedom čega se predloženom mjerom postiže svrha osiguranja pravne koristi koju predlagatelj može legitimno očekivati u postupku koji će pokrenuti zbog smetanja posjeda, pa da stoga ne stoji opravdanje i navod drugotuženika da u njegovom postupanju nedostaje element protupravnosti.
7. Polazeći od navedenih utvrđenja te pozivom na odredbe čl. 22. st. 1. i 1., čl. 10. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV) i čl. 219. ZPP prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.
8. Odredbom čl. 21. ZV propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
9. Prema odredbi čl. 22. st. 1. i 2. ZV posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovanog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
10. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio da se tužitelj nalazio u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu predmetnog stana i da je na dan kada je izvršeno iskopčanje struje 17. srpnja 2023. on bio mirni posjednik i kao takav uživao posjedovnu zaštitu sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Radnja prvotuženice koja je dala nalog HEP-u da isključi struju je radnja kojom je tužitelj smetan u posjedu tog stana jer isključenjem električne energije izmijenjeno dotadašnje posjedovno stanje na stanu u posjedu tužitelja i taj čin se smatra smetanjem posjeda jer onemogućavanjem korištenja električne energije tužitelj je ograničen u dotadašnjem načinu vršenja posjeda i pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu u smislu odredbe čl. 22. ZV.
11. Naime, i po ocjeni ovoga suda na temelju izvedenih dokaza je utvrđeno da je na dan 17. srpnja 2023. tužitelj bio posljednji mirni posjednik predmetnog stana što prvotuženica tijekom postupka i navodima žalbe nije s uspjehom osporila. Da je upravo prvotuženica dao nalog HEP-u (drugotuženiku) da isključi struju u predmetnom stanu nije sporno u ovom postupku, a to proizlazi i iz dokumentacije koja je priložena u spis.
12. Prvotuženica u žalbi ne iznosi relevantne razloge za drugačiju ocjenu utvrđenih okolnosti u konkretnom slučaju, već ocjenjuje pravno shvaćanje prvostupanjskog suda, međutim takvim navodima žalbe ne dovodi s uspjehom u sumnju osnovanost pobijane odluke. Vezano za žalbene navode prvotuženice koji se odnose na ocjenu dokaza, valja reći da su isti u cijelosti neosnovani jer je prvostupanjski sud pri ocjeni provedenih dokaza dao jasne i valjane razloge, dok se prigovori žaliteljice u suštini svode na preocjenjivanje tih dokaza i davanje vlastite i pogrešne ocjene izvedenih dokaza, na koju je u smislu odredbe čl. 8. ZPP ovlašten jedino sud, pa stoga nije ostvarena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP.
13. Na temelju odredbe čl. 220. st. 2. ZPP sud odlučuje o tome koji će se dokazi izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Stoga odbijanje nekih od predloženih dokaznih prijedloga samo po sebi ne znači da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka u slučaju kada je činjenično stanje dovoljno utvrđeno da se može odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva, s tim da prvotuženica, iako ističe žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno činjeničnog stanja, žalbom nije osporila činjenična utvrđenja suda o faktičnom posjedu tužitelja u vrijeme čina smetanja. Pri čemu je prvostupanjski sud omogućio tuženici da bude saslušana jer je više puta pozvana na ročište radi saslušanja (5. srpnja 2024., 13. rujna 2024. i 8. listopada 2024.), te je u obrazloženju dao jasne i valjane razloge zašto je odustao od njezinog saslušanja, između ostalog jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno da se može odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva.
14. Žalbeni navodi prvotuženice vezano za vlasništvo predmetne nekretnine i vezano za privremenu mjeru od 26. travnja 2024. na temelju koje je tužitelj dužan posjed stana predati prvotuženici nisu od značaja za odlučivanje o osnovanosti zahtjeva tužitelja za pružanja posjedovne zaštite na dan 17. srpnja 2023. Prema odredbi čl. 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
15. Odluka o parničnom trošku (u odnosu na prvotuženicu) pravilna je i zakonita (čl. 154. st. 1. u vezi čl. 381. ZPP), a sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
16. Stoga je slijedom svega navedenog valjalo na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu prvotuženice i u odnosu na nju potvrditi prvostupanjsko rješenje.
17. Budući da prvotuženica nije uspjela sa žalbom odbijen je i njezin zahtjev za naknadu troškova žalbe (čl. 154. st. 1. u vezi čl. 381. ZPP).
18. Međutim, imajući u vidu da je do isključenja električne energije došlo na zahtjev vlasnice stana (prvotuženice), koja je u odnosu sa drugotuženikom ovlaštena raskinuti Ugovor o opskrbi te Ugovor o korištenju mreže za konkretno mjerno mjesto u smislu odredbi Zakona o energiji („Narodne novine“ br. 120/2012., 14/2014., 95/2015., 102/2015.) te Pravilnika o općim uvjetima i korištenju mreže i opskrbi električnom energijom („Narodne novine“ broj 100/2022) te je ovlaštena od HEP-a tražiti i privremenu obustavu isporuke električne energije za navedeno obračunsko mjerno mjesto, a da u postupku nije utvrđeno da je drugotuženiku bilo poznato da je predmetni stan predmet neriješenih imovinskopravnih odnosa i da se u stanu nalaze treće osobe te da nije imao razloga ne postupiti po zahtjevu korisnika koji ima pravo podnijeti takav zahtjev, imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, valjalo je prihvatiti žalbu drugotuženika kao osnovanu i odlučiti kao pod točkom II. ove odluke (čl. 380. toč. 3. ZPP).
U Zagrebu 31. prosinca 2025.
Sutkinja
Mirela Mijoč Kramar
