Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-55/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja BLC gradnja d.o.o., Zagreb, Ulica kralja Zvonimira 82, OIB: 35850038868, kojeg zastupa punomoćnik Filip Gereci, odvjetnik u Zagrebu, Folnegovićeva ulica 6/b, protiv ovršenika Gradik Građenje d.o.o. u stečaju, Zagreb, Franje Lučića 15, OIB: 71908067208, kojeg zastupa stečajni upravitelj Želimir Uršulin iz Ivaneca, Trg hrvatskih Ivanovaca 9, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Ovr-1019/2023- 14 od 24. listopada 2023., 31. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovrhovoditelja BLC gradnja d.o.o., kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Ovr- 1019/2023-14 od 24. listopada 2023.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je pod točkom I. izreke obustavljena ovrha određena rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-1019/2023-2 od 18. travnja 2023. i ukinute su sve provedene radnje, dok je pod točkom II. izreke naloženo zemljišno- knjižnom odjelu istoga suda, nakon pravomoćnosti toga rješenja, brisanje zabilježbe ovrhe određene rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-1019/2023-2 od 18. travnja 2023., poslovni broj Z-22308/23 (prvenstveni red Z-21295/23).

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloge propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda (donošenjem rješenja o prekidu postupka), podredno rješenje ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak. Zahtijeva i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.677,28 eura te troška sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 663,61 eura, odnosno sveukupno u iznosu od 2.340,89 eura.

3. Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, a pazeći i po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a i čl. 381. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio navedene bitne povrede odredaba ovršnog postupka, cijeneći isto tako da nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju ovrhovoditelj u žalbi posebno upire, budući da pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe.

5. Nisu osnovani niti žalbeni navodi kojima ovrhovoditelj prigovara pogrešnoj primjeni materijalnog prava.

6. Sud prvog stupnja pobijano rješenje pod točkom I. izreke donosi pozivom na čl. 168. st. 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24, dalje:SZ), s obrazloženjem da je ovrhovoditelj razlučno pravo nad predmetnim nekretninama stekao u trenutku zaprimanja prijedloga za zabilježbu ovrhe kod zemljišnoknjižnog odjela suda (19. travnja 2023.), a da je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad ovršenikom podnesen još 2022., pa zaključuje da je takvo razlučno pravo stečeno nakon podnošenja prijedloga za otvaranja stečajnog postupka, slijedom čega odlučuje kao pod točkom I. izreke pobijanog rješenja, dok primjenom čl. 88. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK), odlučuje kao pod točkom II. izreke.

7. U žalbi ovrhovoditelj upire na pogrešnu primjenu odredbe čl. 168. st. 1. SZ-a, uz tvrdnju da je, s obzirom na činjenicu da je nad ovršenikom, kao dužnikom, 16. siječnja 2023. otvoren stečajni postupak, ispravno trebalo primijeniti odredbu čl. 169. st. 3. SZ-a i predmetni ovršni postupak prekinuti i tek nakon što isti bude nastavljen, ovrhu obustaviti, istom žalbom ujedno osporavajući i pravilnu primjenu odredbe čl. 88. st. 1. i 2. ZZK-a, uz tvrdnju da se ista odnosi na institut zabilježbe spora o kojem u ovom konkretnom slučaju nije riječ, već da je u zemljišnoj knjizi upisana zabilježba ovrhe na temelju rješenja o ovrsi.

8. Iz stanja spisa proizlazi da je u konkretnom slučaju riječ o naplati potraživanja ovrhovoditelja spram ovršenika temeljem pravomoćne i ovršne presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-731/2021-115 od 29. prosinca 2021. u iznosu od ukupno 89.368,65 eura, a koju ovrhu je ovrhovoditelj pokrenuo prijedlogom za ovrhu na nekretninama ovršenika od 14. travnja 2023. (s obzirom na činjenicu da ovršenik nije dobrovoljno ispunio svoju obvezu), povodom kojeg prijedloga je 18. travnja 2023. doneseno rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-1019/2023-2 kojim je određena predložena ovrha na dvije nekretnine ovršenika te trošak ovrhovoditelja u iznosu od 894,55 eura.

9. Iz stanja spisa proizlazi i to da je na temelju rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr- 1019/2023-2 od 18. travnja 2023., na nekretninama koje su predmetom ovrhe, po prijedlogu koji je zemljišnoknjižni sud zaprimio 19. travnja 2023. (poleđina lista 44 spisa), dopušten upis zabilježbe ovrhe rješenjem poslovni broj Z-22308/2023 od 20 travnja 2023. (list 55-56 spisa), nakon čega je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. St-2806/2022-22 od 16. listopada 2023.

10. Odredbom čl. 167. st. 1. SZ-a je propisano da ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka odnosno zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga sudskom ili izvansudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini koja ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja. Predmetna prava brisat će se iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda.

11. Dakle, za odluku o obustavi ovrhe u skladu s odredbom čl. 167. st. 1. SZ-a ili prekidu postupka u skladu s čl. 168. st. 3. SZ-a, odlučno je bilo utvrditi je li ovrhovoditelj stekao razlučno pravo na predmetnim nekretninama prije rokova iz čl. 167. st. 1. SZ-a.

12. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da je ovrhovoditelj zabilježbom ovrhe (po prijedlogu koji je zemljišnoknjižni sud zaprimio od 19. travnja 2023.), stekao pravo da svoju tražbinu namiri iz nekretnina koje su u to vrijeme bile u vlasništvu ovršenika (pravo na namirenje u skladu s odredbom čl. 84. st. 2. OZ-a), koje pravo na namirenje je svakako razlučno pravo, međutim, budući je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad ovršenikom podnesen još 2022. (koju činjenicu podnošenja prijedloga 2022. ovrhovoditelj žalbenim navodima ne spori), to je sukladno odredbi čl. 168. st. 1. SZ-a otvaranjem stečajnog postupka nad ovršenikom 16. listopada 2023. došlo do prestanka razlučnog prava ex lege, kako to proizlazi iz odredbe čl. 167. st. 1. SZ-a.

13. Stoga, kako se u konkretnom slučaju ne radi o postupku ovrhe iz stavaka 1. i 2. čl. 168. st. 1. i 2. SZ-a kojom je propisano da nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika (1) te da vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim ovrhe ili osiguranja radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika (2), kod takvog stanja stvari, suprotno žalbenim prigovorima ovrhovoditelja, ima se primijeniti odredba čl. 168. st. 1. SZ-a, a ne odredba čl. 169. st. 3.SZ-a.

14. Iz navedenog zaključno slijedi da u konkretnoj pravnoj i činjeničnoj situaciji, predmetni ovršni postupak (koji je neupitno bio u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nad ovršenikom), prije obustave pobijanim rješenjem, prethodno nije trebalo prekidati u skladu s čl. 169. st. 3.SZ-a, što ovrhovoditelj žalbenim navodima bezuspješno sugerira.

15. U odnosu na žalbene navode kojima ovrhovoditelj osporava pravilnu primjenu odredbe čl. 88. st. 1. i 2. ZZK-a pri određivanju brisanja zabilježbe predmetne ovrhe, za odgovoriti je da ovršni sud nakon obustave ovrhe u skladu s odredbom čl. 168. st. 1. SZ-a, temeljem te iste odredbe određuje brisanje zabilježbe ovrhe.

16. Stoga, kako je odredbom čl. 168. st. 1. SZ-a propisano da će se predmetna prava brisati iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda, pravilno je sud prvog stupnja u konkretnom slučaju naložio brisanje zabilježbe ovrhe na nekretninama na kojima je ovrha bila određena (i odlučio kao pod točkom II. izreke pobijanog rješenja).

17. Imajući u vidu sve naprijed obrazloženo, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, žalbu ovrhovoditelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci pod točkom I. ove drugostupanjske odluke.

18. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška žalbenog postupka je odbijen na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 14. i 21. st. 1. OZ-a, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 31. prosinca 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža