REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5428/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Mario Poljak, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika KBC Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB 46377257342, kojeg zastupa punomoćnik Žarko Smolčić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Smolčić i Partneri d.o.o. u Zagrebu radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-872/2024-5 od 23. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn- 172/2021-18 od 21. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 30. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-872/2024-5 od 23. travnja 2025. u odnosu na u prijedlogu naznačenu povredu ljudskih prava na pravično suđenje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u izreci ove odluke zbog pravnih pitanja koje smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti u njegovoj primjeni. Ističe da su mu povrijeđena i temeljna ljudska prava, i to pravo na pravično suđenje.
1.2. Pitanja koje je predlagatelj naznačio su:
"1. Da li je sud primjenivši pogrešnu pravnu normu i zbog toga odbivši tužitelju provođenje predloženih dokaza povrijedio tužiteljevo pravo na pristup sudu? 2. Da li je sudac koji nije sudjelovao u postupku i nije prisustvovao glavnoj raspravi, a morao je tražiti da ga se izuzme od suđenja smio donijeti presudu?".
1.3. Kao razloge važnosti poziva se na ovosudne odluke iz predmeta Rev-2874/2020 i Rev-1142/2017 (prvo pitanje), dok u odnosu na drugo pitanje ne navodi suprotne odluke već iste obrazlaže navodeći povredu prava na pravično suđenje.
1.4. U odnosu na povredu prava na pravično suđenje predlagatelj ističe da je bitna postupovna povreda rezultirala osobito teškom povredom prava na pošteno suđenje, jer da je on nakon zaključenja glavne rasprave, a koji postupak je provođen po sudskom savjetniku, saznao da je došlo do promjene suca koji je zadužen za taj predmet i to kada je zaprimio prvostupanjsku odluku, iz njena sadržaja, a da je protiv tog suca podnio u drugom predmetu kaznenu prijavu. Kako da je raniji sudac iz istih razloga upravo izuzet iz postupanja u tom predmetu, cijeni da je došlo do povrede njegovih prava na pravično suđenje iz odredbe čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10. i 85/10. – pročišćeni tekst, - dalje: Ustav) i odredbe čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17., - dalje: Konvencija).
2. Postupajući prema odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.
3. Odredba čl. 6 st. 1. Konvencije određuje da radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega, svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. I odredba čl. 29. st. 1. Ustava određuje da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.
4. U situaciji kada je predlagatelj ukazao na nemogućnost odlučivanja o zahtjevu postoje li razlozi za izuzeće suca, a prethodno zaduženi sudac u predmetu je izuzet iz podudarnih razloga, predlagatelj je učinio vjerojatnim da je time onemogućen u ostvarenju prava na pravično suđenje.
5. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP u svezi čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno je kao u izreci, pri čemu se na temelju te odredbe za naznačena pitanja uzima da je prijedlog povučen. Za naglasiti je da je drugo naznačeno pitanje podudarno za navedenom povredom temeljnih ljudskih prava zbog čije vjerojatnosti se dopušta podnošenje revizije, a u odnosu na prvo pitanje treba reći da isto ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja, i da je sud taj koji ima ovlast, u smislu čl. 220. st. 2. ZPP, odlučiti koji dokazi će se izvoditi.
Zagreb, 30. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
