Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-302/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ante Bogdanić, odvjetnik u Biogradu na Moru, protiv tuženika [adresa], sa sjedištem u [adresa], OIB: 83821313660, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-1362/2023-17 od 20. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja RL kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P- 1362/2023-17 od 20. studenog 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja RL kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-1362/2023-17 od 20. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog suda je pod točkom I izreke odbijen tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži utvrditi da je stekao pravo vlasništva, za cijelo, na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina] i to na točno određenom dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida od dana 21.10.2024. označen slovima H-I-J-K-H koju je izradio stalni sudski vještak za geodeziju Frane Vlatković dipl.ing.geod., te je površine 393 m2, a koja skica sudskog očevida od dana 21.10.2024. je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, a pod točkom II izreke je odbijen sa zahtjevom da je stekao pravo vlasništva, za cijelo, na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina] i to na točno određenom dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida od dana 21.10.2024. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-A koju je izradio stalni sudski vještak za geodeziju Frane Vlatković dipl.ing.geod., te je površine 6 m2, a koja skica sudskog očevida od dana 21.10.2024. je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.
1.1. Prvostupanjskim rješenjem je zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška odbijen kao neosnovan.
2. Protiv prvostupanjske presude i rješenja žali se tužitelj zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, prvostupanjske odluke ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući presudu i rješenje suda prvog stupnja kao i postupak koji im je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22., 142/22., 155/23 i 148/25 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, glede rješenja u svezi odredbe čl. 381. st. 1. ZPP a budući da su prvostupanjske odluke jasne i razumljive te se mogu ispitati, nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju sadržajno ističe tužitelj u žalbi.
5. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu poštujući načelo iz odredbe čl. 10. st. 1. ZPP te je ocjenom provedenih dokaza, sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
6. Predmet prijepora je zahtjev tužitelja na utvrđenje njegova vlasništva dijelova nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] i to čest. zem. [katastarska čestica] koji su na skici sudskog očevida od 21. listopada 2024., prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju označeni slovima a stoga što su ti dijelovi nekretnine bili u neometanom posjedu djeda i oca tužitelja a potom i tužitelja pa ih je stekao dosjelošću.
7. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev ocjenjujući kako tužitelj niti jednim materijalnim dokazom nije učinio vjerojatnim svoje vlasništvo i posjed odnosno, ukazao da bi prednici tužitelja ili tužitelj polagali kakvo pravo na predmet spora ili ga posjedovali pri čemu iskaz svjedoka ŠL ocjenjuje neodlučnim za ovaj spor a iskaz svjedokinje FL, sestre tužitelja nedostatnim budući da joj nije poznato na koji način, niti kada je djed tužitelja došao na predmet spora, dok njezina tvrdnja da je otac tužitelja rođen na predmetu spora nije mogla biti utvrđena jer ne navodi kada je uopće otac tužitelja rođen.
8. Tako zaključuje da nisu ispunjeni uvjeti predviđeni odredbom čl. 159. st. 2., 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) za stjecanje vlasništva predmetnih dijelova nekretnine.
9. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki od kojih je prvenstvena ona, da stjecatelj ima posjed određene kvalitete i da posjed traje zakonom određeno vrijeme kao i da stvar koja je predmet dosijedanja, bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti te da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću čime se onda činjenično stanje pretvara u pravno.
10. U ovom slučaju, za razrješenje odnosa između stranaka se ima primijeniti mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa kada su važila pravna pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donijetih prije 6. travnja 1941. -"Narodne novine" broj: 73/91
– dalje: OGZ) kao i odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj: 53/91 i 92/94 – dalje: ZOVO), jer se prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/03, 141/06 – dalje: ZVDSP) stjecanje prava vlasništva do stupanja na snagu tog Zakona (1. siječnja 1997.) prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja prava.
11. Prva pretpostavka potrebna za stjecanje vlasništva dosjelošću je posjed tužitelja odnosno, njegovih prednika a prema paragrafu 312. OGZ se posjed može steći omeđašenjem, ograđenjem, obilježenjem ili obrađenjem što niti na koji način nije moglo biti utvrđeno da bi učinio djed tužitelja koji je umro 1939. godine a niti njegovi sljednici.
12. Nadalje, prema odredbi čl. 70. st. 1. ZOVO posjed pretpostavlja neposredno vršenje faktične vlasti na stvari kao neposredan posjed i vršenje takve vlasti preko druge osobe kao posredan posjed što propisuje i odredba čl. 13. ZVDSP prema kojoj je posjed stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari i to na izravni ili izvedeni način.
13. Stjecanje posjeda predmetnih dijelova nekretnine nije moglo biti utvrđeno u ovoj parnici jer niti sama sestra tužitelja ne zna kada je i na koji način djed tužitelja došao na ovo zemljište već je jedino iskazala da je ovo zemljište korišteno za napasanje stoke dok je svjedok ŠL iskazao kako je otac tužitelja radionicu imao na drugoj nekretnini dok je na ovim dijelovima predmetne nekretnine držao traktor, prikolicu i plugove pa tako iz ovih, jedino predloženih dokaza nije mogao biti utvrđen samostalni posjed kao faktična vlast na stvari i to, kako prednika tužitelja tako i samog tužitelja propisan označenim odredbama Zakona.
14. Budući da nije utvrđeno samostalno posjedovanje dijelova nekretnine koji su predmet parnice po tužitelju ili po njegovim prednicima dok sadržaj Uvjerenja o statusu čestice od 29. svibnja 2023. prema kojemu je Upravni odjel za prostorno uređenje zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije potvrdio da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar granica građevinskog područja Općine Benkovac, ne predstavlja dokaz u prilog tvrdnje tužitelja da je vlasništvo stekao dosjelošću kako u smislu odredbi OGZ i ZOVO tako i odredbe čl. 159. ZVDSP, pobijana prvostupanjska presuda donijeta je pravilnom primjenom odredbe čl. 221.a ZPP odnosno, primjenom pravila o teretu dokazivanja
15. Sukladno odredbi čl. 159. ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari pa samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 10 godina a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja s time da će samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten posjed ili barem pošten posjed trajao dvostruko vrijeme od propisanih 10 odnosno 20 godina.
16. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari potrebno je da samostalni posjed te stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme, a ono počinje teći kada je posjednik stupio u samostalni posjed, a završava s istekom posljednjeg dana potrebnog za dosjelost, s tim da se sadašnjem posjedniku uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici (čl. 160. st. 1. i. 2. ZVDSP).
17. Kako tužitelj nije dokazao ispunjenje pretpostavki iz odredbe čl. 159. ZVDSP, a za svoje tvrdnje je bio dužan iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima osniva svoj zahtjev prvostupanjski sud je pravilno, na temelju utvrđenih činjenica zaključio kako tužitelj nije dokazao da je on ili njegovi prednici u samostalnom posjedu dijelova predmetne nekretnine a pogotovo ne najmanje 40 godina koliko je potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću dok žalbeni razlozi kojima žalitelj drugačije ocjenjuje izvedene dokaze nego što je to učinio prvostupanjski sud, ne dovode u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu.
18. S obzirom da je na tužitelju teret dokaza, pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja jer je sukladno odredbi čl. 219. ZPP svaka stranka dužna iznijeti činjenice i ponuditi dokaze na kojima temelji zahtjev a ako se na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi činjenice onda o postojanju te činjenice se zaključuje primjenom pravila o teretu dokazivanja koje pravilo obvezuje sud da uzima za nedokazanu onu tvrdnju, za čiju istinitost stranka koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist nije predložila sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava s time, da sud može ali ne mora činjenice utvrđivati saslušanjem stranaka (čl. 264. ZPP) pa je u nedostatku bilo kakvih drugih dokaza predloženih po tužitelju prvostupanjski sud u pravilnoj primjeni odredbe čl. 10. st. 1. ZPP odbio dokazni prijedlog za saslušanje tužitelja.
19. Slijedom iznijetog je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena žalba tužitelja i potvrđena pobijana prvostupanjska presuda.
20. Odluka o parničnom trošku donijeta je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP te je sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđeno pobijano prvostupanjsko rješenje.
U Zagrebu 30. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Andrina Raspor Flis