Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj Gž-689/2025-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Andrine Raspor Flis kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao članice vijeća i izvjestiteljice te Ane Gradišek kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja ĆM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja DM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužitelja TM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tužitelja ČM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Joško Mikulić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubičić & Vrdoljak d.o.o. u Splitu, protiv tuženika Hanza Media d.o.o. za izdavačku djelatnost, sa sjedištem u Zagrebu, Koranska 2, OIB: 79517545745, kojeg zastupa punomoćnica Anita Jozičić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri u Zagrebu, radi naknade štete i činidbe, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2625/2020-31 od 5. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. prosinca 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tuženika Hanza Media d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2625/2020-31 od 5. prosinca 2024. u pobijanom dijelu pod točkom 1. i 3. izreke.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:

    "1. Usvaja se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    „I Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti svakom od tužitelja iznos od po 2.654,46 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate.“

    2. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    „II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude objaviti integralni dio presude u dnevnom listu SLOBODNA DALMACIJA o svom trošku i bez ikakvog komentara.

    III. Dužan je tuženik u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude ukloniti članak Hrvatski slučaj HM: ‘I mog sina policajac je ugušio koljenom. Neću odustati od istine!“

    3. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 3.067,76 eura suviše zakonska zatezna kamata na isti, koja teče od dana donošenja presude pa do isplate."

    2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom 1. i 3. izreke, žali se tuženik zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, uz naknadu troškova parnice i žalbe.

    3. Žalba je neosnovana.

    4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22., 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP a budući da je presuda razumljiva i može se ispitati, nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

    5. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom prijeporu te je ocjenom dokaza, i to svih koje su stranke predložile budući da na ročištu održanom 29. listopada 2024. izrijekom nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

    6. Predmet prijepora u odnosu na prihvaćeni dio tužbenog zahtjeva je zahtjev 1., 2., 3. i 4. tužitelja (dalje: tužitelji) za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti a koju su pretrpjeli uslijed informacije objavljene u dnevnom listu Slobodna Dalmacija od 9. lipnja 2020. gdje je nakladnik tuženik u članku pod naslovom "Splitski slučaj ubojstva iz nehaja I mog FM policajac je ugušio koljenom".

    6.1. Ovaj članak je najavljen na naslovnici dnevnog lista preko polovice cijele stranice te je potom velika fotografija majke objavljena i na trećoj stranici sa podnaslovom "JM: Likvidirali su mi jedinca kakav god bio i neću odustati FM je pružao otpor policajci su ga oborili na pod i vezali, jedan mu je koljenom pritiskao leđa a FM je počeo teško disati i zapomagati" uz snimke FM kao dječaka i odrasle osobe. Njegovim sadržajem se opširno upućuje na masovne prosvjede potaknute brutalnom policijskom intervencijom u [adresa] koja je rezultirala smrću afroamerikanca nakon što mu je policajac klečao na vratu gotovo 10 minuta dok je bio u lisicama i ležao licem prema dolje te da se zbog slične situacije koja je rezultirala smrću sina jedinca, JM bori kako bi dokazala da je njezin sin ubijen u policijskoj intervenciji te da su izvidi pokazali da su 2. lipnja 2018. policajci (ovdje 1. i 3. tužitelji) postupali prema FM zbog zlouporabe droge kad je pao na pod i primijenili su "ključ na lakat" kako bi ga vezali lisičinama a budući da se opirao u pomoć su mu došli UM i ČM, (2. i 4. tužitelji) pri čemu je prvi koljenima pritiskao donji dio Bobanovih leđa dok ga je drugi držao za noge a kad je FM počeo zapomagati da se guši, 2. tužitelj nije odmah prestao koljenom pritiskati njegova leđa smatrajući da to ne ugrožava Bobanov život no ovaj je ubrzo umro.

    6.2. Potom se u podnaslovu "Zagrebačka obdukcija" navodi da je smrt kod FM nasilna te je neposredni uzrok mogao biti pritisak na prsni koš a u podnaslovu "Rekonstrukcija" između ostalog se navodi da je FM bio fizički jak te je za zaključiti da se radilo o dužem pritisku koljenima na prsni koš koji je nastavljen i nakon što je on govorio da se guši te do ugušenja ne bi došlo da je policajac prestao pritiskati kad se FM požalio a policija ne smije i ne može biti sudac i egzekutor i jedino rekonstrukcija može pokazati istinu o tome što se dogodilo jer će bez nje ovo biti trakavica koja će trajati dok policajci ne odu u mirovinu a FM je je ubijen namjerno i likvidiran.

    7. Tužitelji tako tvrde da su navedene informacije koje činjenično nisu točne niti istinite, upućuju kako su policijski službenici ubojice, i suci i egzekutori te da je FM likvidiran a njegova smrt slična smrti u Americi čime se tužitelj prikazuju u krajnje negativnom svjetlu kao egzekutori odnosno ubojice što je upravo uslijed usporedbe sa događajem u [adresa] dovelo do veće zainteresiranosti za predmetni članak i povećalo štetu tužiteljima koji su osobe zadužene za održavanje reda i funkcioniranje sigurnosti u državi a prijavljuje ih se kao ubojice i egzekutore na krajnje grub i nepošten način zbog čega je objava ovog članka objektivno dovela do povrede časti, ugleda i dostojanstva policijskih službenika uslijed koje trpe štetu.

    8. Prvostupanjski sud ocjenom provedenih dokaza zaključuje kako je postupanjem tuženika prilikom objave spornih navoda o tužiteljima, povrijeđeno njihovo pravo osobnosti na dostojanstvo, čast i ugled u mjeri koja opravdava naknadu neimovinske štete jer sporni novinski članak čitateljima sugerira da su policijski službenici namjerno pok. FM ugušili koljenom odnosno, likvidirali kako je to vidljivo odmah iz naslova i podnaslova članka a iz sadržaja teksta čitateljima se sugerira tvrdnja da je pok. FM namjerno ubijen jer su mu prije 6 godina to rekli u [adresa], da će mu doći glave.

    9. Kako autor teksta prije objave ovog članka nije kontaktirao tužitelje u svrhu provjere istinitosti informacija o nezakonitostima ili nepravilnostima u njihovom postupanju, iako se u tekstu članka navode njihova imena i prezimena a tužitelji su zbog objave imali neugodnosti među kolegama, prijateljima i znancima koji su ih zbog toga počeli izbjegavati kao i u obitelji te na poslu, osjećali su se ugroženi, manje vrijedni, tjeskobni i trpjeli duševne boli a tuženik nije dokazao postojanje ekskulpacijskog razloga iz čl. 21. st. 4. al. 3. Zakona o medijima ("Narodne novine" br. 59/04, 84/11, 81/13, 114/22 i 27/26 – dalje: ZM) primjenom odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) prihvaća tužbeni zahtjev ocjenjujući osnovanim zatraženu svotu od 2.654,46 eura za svakog tužitelja.

    10. Tuženik u žalbi ustraje na otklanjanju svoje odgovornosti za štetu upućujući na odredbu čl. 21. st. 4. podtočka. 3. ZM tvrdnjom da je informacija utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije te je postupano u dobroj vjeri.

    10.1. Ovo stoga, što tvrdi da je dokazano kako su informacije iz predmetnog članka točne i vjerno prenijete te prikupljene uvidom u spise Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva Split, koji su autoru članka predočeni po majci pok. FM što je ona potvrdila u svom iskazu navodeći da su u spornom članku informacije i njezine izjave vjerno prenijete pa je pogrešno utvrđenje suda da je tuženik trebao informacije provjeriti kod tužitelja.

    11. Ovi žalbeni navodi nisu osnovani budući da je nesporno kako tuženik nije poduzeo sve potrebne mjere za provjeru točnosti informacije, što je moguće utvrditi već iz iskaza novinara NM koji je napisao objavljeni predmetni članak jer je potvrdio da je do njegovog pisanja došlo tako, da se majka pok. FM obratila sa svojim problemom te je u tekstu vjerno prenio njene izjave a nije pokušao kontaktirati tužitelje iako je njihova imena i prezimena objavio u predmetnom članku a prije pisanja članka je dobio određene informacije samo od majke sada pok. FM te pogledao informacije o istrazi i policijsko izvješće te citirao samo jedan nalaz i mišljenje vještaka.

    12. Iz svega iznijetog je moguće utvrditi da nije ispunjen uvjet iz odredbe čl. 21. st. 4. podtoč. 3. ZM koja bi dovela do oslobođenja tuženika odgovornosti za štetu.

    12.1. Naime informacije koje su potekle od majke pok. FM kao i "pogled" informacija o istrazi policijskog izvješća i samo jednog od višestrukih nalaza i mišljenja provedenog u postupku koji se vodio kod Općinskog državnog odvjetništva u Splitu (završenog odbačajem kaznene prijave majke pok. FM, oštećene RM podnijete protiv 2. tužitelja) ne može se smatrati informacijom utemeljenom na točnim činjenicama odnosno, onima koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne a nesporno nisu poduzete potrebne mjere za provjeru njihove točnosti niti je postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije prilikom koje niti na koji način nije postupano u dobroj vjeri.

    13. Nadalje, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio kako su iznijete informacije nesumnjivo izazvale negativan stav o svim tužiteljima i utjecale na ugled i čast tužitelja među kolegama, poznanicima i prijateljima na što svakako upućuje nedvosmislena usporedba postupanja tužitelja sa, u cijelom svijetu medijski popraćenim događajem iz 2018. u [adresa] kada se nesporno radilo o brutalnoj policijskoj intervenciji gdje je policajac klečao na vratu afroamerikanca gotovo 9 minuta iako se u ovom slučaju radilo o osobi koja se ponašala na način da ga je četvero policijskih službenika moralo sputavati jer je evidentno pružao jak fizički otpor i prijetio im zlom te je uporaba sredstava prisile od strane policije prilikom uhićenja bila nužna i opravdana a provedenim liječničkim vještačenjem je utvrđeno kako postupanje 2. tužitelja predstavlja postupanje koje nije prekomjerna uporaba sile bilo kojeg nazočnog službenika policije u svladavanju osobe koja je u trenutku smrti imala koncentraciju kokaina od 0,75 mg/L a toksično djelovanje kokaina se može očekivati već pri koncentraciji od 0,05 mg/L.

    14. Takvo postupanje tuženika, objavom informacija povezanih sa naprijed označenim događajem te popraćeno tvrdnjom da su policajci i suci i egzekutori te ubojice jer se navodi da policija ne smije i ne može biti sudac i egzekutor, predstavljaju vrijeđanje časti i ugleda tužitelja kao osoba a i policijskih službenika zbog kojih su sigurno imali poteškoća u svom životu i radu, bio im poremećen duševni mir i pravo na miran obiteljski i profesionalni život.

    15. Stoga je odluka o visini pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, imajući na umu kvalifikatorne okolnosti predviđene odredbom čl. 1100. ZOO donijeta uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja koje su jasno i detaljno opisali tužitelji u svojim iskazima, na koje iskaze nije bilo nikakvih primjedbi.

    16. Tuženik tako ne može osnovano osporavati niti visinu utvrđene i dosuđene novčane naknade kao ni postojanje uzročne veze između štete i štetne radnje pri čemu je sud jasno utvrdio utjecaj objavljenih informacija na psihičko i duševno zdravlje svakog tužitelja čija su imena i prezimena u spornom članku jasno objavljena a taj je članak popraćen velikom naslovnicom kao i čitavom trećom stranicom dnevnog lista kojemu je nakladnik tuženik.

    17. I naposlijetku, tuženik upućuje i na test nužnosti kojega treba provesti u demokratskom društvu u odnosu na ograničenje slobode izražavanja.

    18. Dosuđivanje naknade štete oštećenoj osobi mora biti u razumnom odnosu razmjera s pretrpljenim narušavanjem ugleda u svrhu osiguranja dosljednosti i izbjegavanja diskrecijskog odlučivanja pri odgovaranju na pitanje koje od sukobljenih prava preteže u konkretnom slučaju.

    18.1. Ovaj sud ocjenjuje da je postignuta pravična ravnoteža između ovih sukobljenih prava jer se nije radilo o raspravi u javnom interesu a došlo je do objave imena i prezimena policijskih službenika u svijetlu negativnog, svjetski popraćenog događaja u [adresa] kao i u smislu toga da policija ne smije biti i ne može biti sudac i egzekutor odnosno ubojica, u odnosu na metode prikupljanja informacija i njihovu provjerljivost što je ovdje jasno utvrđeno nedostatnim već iz iskaza novinara autora članka.

    18.2. Stoga donošenjem ove odluke nije ograničena sloboda mišljenja i izražavanje misli prijeko potrebne u demokratskom društvu dosuđenjem pravične novčane naknade koja je utvrđena razmjerno legitimnom cilju, niti je došlo do miješanja države u jamstvo slobode mišljenja i izražavanja misli uzimajući u obzir izraze koji su korišteni u članku (sudac i egzekutor) u odnosu na postupanje tužitelja te usporedba sa brutalnim događajem u [adresa], što sve predstavlja neprimjereno korištenje izraza u odnosu na policijske službenike i njihovu zadaću u društvu.

    19. Radilo se dakle o izrazima koji su podobni kod tužitelja stvoriti osjećaj vlastite manje vrijednosti, nesigurnosti, umanjenja vlastitog osjećaja osobne časti i ugleda u društvu pa je, primjenjujući kriterije za mehanizam ocjene uspostavljen testom nužnosti, koje od sukobljenih prava preteže u konkretnom slučaju i kojemu od njih je potrebno pružiti zaštitu, zaključeno da nije došlo do povrede prava tuženika na slobodu mišljenja i izražavanja misli.

    20. Slijedom svega iznijetog, budući da nisu ostvareni žalbeni razlozi tuženika, trebalo je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti njegovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom 1. izreke.

    21. Odluka o parničnom trošku donijeta je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP i čl. 155. ZPP te sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23) pri čemu je prvostupanjski sud neuspjeh tužitelja glede dijela zahtjeva za objavu dijela presude, pravilno ocijenjen razmjerno neznatnim dijelom zahtjeva zbog kojega nesporno nisu nastali nikakvi posebni troškovi te je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena odluka o parničnom trošku tužitelja sadržana pod točkom 3. izreke prvostupanjske presude.

    U Zagrebu 30. prosinca 2025.

    Predsjednica vijeća:

    Andrina Raspor Flis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.