Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž-1158/2024-4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Milenko Jakšić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Milenko Jakšić i Vanja Jakšić u Sisku, protiv tuženice GL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Josipa Milković, odvjetnica u Sisku, radi isplate, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P-160/2023-23 od 19. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 30. prosinca 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se žalba tuženice GL kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P-160/2023-23 od 19. siječnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I izreke.

    II Preinačuje se presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P-160/2023- 23 od 19. siječnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom III izreke za parnični trošak tužitelja ŽL sa kojim nije uspio u svoti od 300,97 eura te sudi:

    Nalaže se tuženici GL naknaditi tužitelju ŽL daljnji parnični trošak u svoti od 300,97 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. prosinca 2025. pa do isplate, po kamatnoj stopi koju u ostalim odnosima određuje odredba čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) u roku od 15 dana.

    III Odbija se žalba tužitelja ŽL kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P-160/2023-23 od 19. siječnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom III izreke za parnični trošak sa kojim nije uspio u svoti od 208,09 eura.

    IV Nalaže se tuženici GL naknaditi tužitelju ŽL trošak žalbe u svoti od 36,88 eura u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja je pod točkom I izreke naloženo tuženici isplatiti tužitelju 7.299,75 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23. ožujka 2019. pa do isplate dok je pod točkom II izreke odbijen zahtjev tužitelja na isplatu svote od 1.768,25 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama te je pod točkom III izreke je naloženo tuženici, naknaditi tužitelju parnični trošak u svoti od 1.176,08 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. siječnja 2023. pa do isplate.

    2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom I izreke žali se tuženica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredbi parničnog postupka s prijedlogom, preinačiti prvostupanjsku presudu a podredno ju ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

    2.1. Tužitelj se žali protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom III izreke za parnični trošak sa kojim nije uspio a u svoti od 509,06 eura sadržajno zbog pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže preinačiti odluku o parničnom trošku i naložiti tuženici isplatu daljnjih 509,06 eura, uz naknadu troškova žalbe.

    3. Žalba tuženice je neosnovana dok je žalba tužitelja djelomično osnovana.

    4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22., 142/22, 155/23 i 148/25 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP a budući da je prvostupanjska presuda jasna i razumljiva te se može ispitati, nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju ističe tuženica u razlozima svoje žalbe.

    5. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom prijeporu te je ocjenom dokaza, sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje.

    6. Predmet prijepora je zahtjev tužitelja na isplatu ½ dijela duga učinjenog tijekom bračne zajednice stranaka, koja je nesporno trajala od 13. kolovoza 1988. do 13. prosinca 2014., i to otplatom anuiteta kredita plaćenih na temelju Ugovora o [broj kredita] sklopljenim između kreditora Zagrebačke banke d.d. i tužitelja kao korisnika kredite te tuženice kao sudužnika (dalje: Ugovor o kreditu) i kojega je u cijelosti otplatio u preostaloj svoti od 14.599,51 eura 22. ožujka 2019. i za potrebe koje nužne otplate je realizirao kredit kod Njemačke poštanske banke sa otplatom do 15. veljače 2024. u ukupnoj svoti od 15.548,10 eura a glavnicom kredita od 13.423,80 eura.

    6.1. Tako končano postavljenim tužbenim zahtjevom traži polovicu otplaćenih anuiteta nakon prestanka bračne zajednice u svoti od 7.299,75 eura i polovicu obračunatih i plaćenih ugovornih kamata po kreditu iz Njemačke od 1.062,15 eura ili ukupno 8.361,90 eura.

    7. Prvostupanjski sud djelomično prihvaća tužbeni zahtjev i nalaže tuženici isplatu ½ dijela otplaćenog kredita po Ugovoru o kreditu u svoti od 7.299,75 eura jer na temelju provedenih dokaza ocjenjuje da, prema prometu po ovom gotovinskom kreditu, niti nakon uplata tuženice kredit nije u potpunosti otplaćen te ga je otplatio tužitelj 22. ožujka 2019., koju obvezu je ujedno kao sudužnik preuzela i tuženica pa zaključuje da se radi o dugu bračne zajednice zbog čega tužitelj, na temelju odredbe čl. 44. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23) u svezi čl. 1111. i čl. 52. te 54. ZOO, ima pravo na isplatu ½ dijela te svote.

    8. Tuženica u žalbi potvrđuje trajanje bračne zajednice stranaka tijekom koje je stečena nekretnina na Viru, u naravi oranica površine 388 m2 čije su stranke suvlasnici na jednake dijelove a koja je prema Ugovoru o prodaji kupljena za svotu od 71.600,00 kuna odnosno, 9.502,95 eura i za kupnju koje je sklopljen Ugovor o kreditu.

    9.1. Stoga ističe žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer činjenica što je tužitelj realizirao kredit u visini od 13.423,80 eura dakle, u većoj svoti nego što je iznosila kupoprodajna cijena, ne može predstavljati njezinu obvezu a sud je ocjenom činjenica koje se odnose na način na koji su utrošena sredstva kredita prekoračio tužbeni zahtjev dok tužitelj nije dokazao kolika je preostala svota kredita utrošena na kupnju sporne nekretnine.

    10. Kako između stranaka nije sporno trajanje njihova braka, svota ostvarena predmetnim Ugovorom o kreditu, prema odredbi čl. 248. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/2011, 61/2011, 25/2013, 75/2014, 5/2015, 103/2015 - dalje ObZ) koji se primjenjuje sukladno odredbi čl. 551. st. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23), je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

    11. Prema odredbi čl. 249. st. 1. ObZ su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili s time, da se sukladno odredbi čl. 250. ObZ na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe stvarnog i obveznog prava.

    12. Po ocjeni ovog suda, za ocjenu postojanja obveze tuženice, je utvrđenje činjenice da je bila upoznata s osnovom i visinom obveza preuzetih Ugovorom o kreditu i da je takav pravni posao odobrila.

    12.1. Ukoliko se radi o raspolaganjima jednog bračnog druga usmjerenim na stjecanje imovine veće vrijednosti koja ulazi u zajedničku imovinu bračnih drugova, izvršenim uz suglasnost drugog bračnog druga odnosno, uz njegovo odobrenje, radi se o solidarnoj obvezi bračnih drugova, jer to proizlazi već iz same činjenice da se radi o stjecanju zajedničke imovine.

    13. Budući da su sredstva ostvarena putem Ugovora o kreditu stečena na dan njegova sklapanja odnosno 24. travnja 2014. dakle, tijekom trajanja bračne zajednice, koji kredit je u osnovi i svojoj visini podignut uz znanje i suglasnost tuženice, na što ukazuje sama činjenica da je Ugovor o kreditu sklopila kao sudužnik, ona ne može s uspjehom osporavati svrhu u koju su utrošena ta sredstava.

    13.1. Naime, s obzirom na zakonsku predmnijevu iz odredbe čl. 249. st. 1. ObZ onaj tko tvrdi drugačije dužan je to i dokazati pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio pravila o teretu dokazivanja te je neosnovan žalbeni razlog glede prihvaćenog dijela tužbenog zahtjeva, kojim tuženica upućuje na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer obveza na temelju Ugovora o kreditu predstavlja obvezu preuzetu Ugovorom tijekom trajanja bračne zajednice uz suglasnost oba bračna druga, za koju odgovaraju u jednakim dijelovima budući da nisu drukčije ugovorili.

    14. S obzirom na nespornu činjenicu vremena da su sredstva ostvarena kreditom stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka koja je nesporno, prema iskazu same tuženice prestala 13. prosinca 2014., neovisno o cijeni nekretnine koja je stečena ovim sredstvima s obzirom da je kredit podignut za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, tuženica ne može s uspjehom, cijeneći označenu zakonsku predmnijevu ukazivati na potrebu tužitelja dokazati koliku je preostalu svotu kredita utrošio na kupnju nekretnine.

    15. I naposlijetku, odredba čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP odnosi se na prekoračenje tužbenog zahtjeva a ne i na činjenice iznijete i utvrđene u razlozima iznijetim glede pobijanog dijela presude, zbog čega je neosnovano upućivanje tuženice na ovaj žalbeni razlog.

    16. Kako je dakle pobijana prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom I izreke donijeta sukladno odredbi čl. 249. st. 1. ObZ u svezi čl. 1111. st. 1. i čl. 1115. ZOO, odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena pobijana prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom I izreke, primjenom odredbe čl. 368. st. 2. ZPP.

    17. Donoseći odluku o parničnom trošku prvostupanjski sud je uputio na odredbu čl. 154. st. 2. ZPP sukladno kojoj međutim, treba uz dio te odredbe koju je primijenio prvostupanjski sud, voditi računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

    17.1. Tako je tužitelj sa osnovom zahtjeva uspio 100% a sa njezinom visinom u omjeru od 80,51% dok tuženica u cijelosti nije uspjela sa dokazivanjem osnove zahtjeva a sa visinom u omjeru od 19,49% pa je tako, s obzirom na uspjeh u osnovi i visini zahtjeva tužitelj uspio sa 90,25% a tuženica sa 9,74%.

    17.2. Stoga je nakon ovog utvrđenja tužitelju trebalo odmjeriti naknadu koja odgovara postotku koji je preostao nakon obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici čime je tužitelj u ovoj parnici uspio u omjeru od 80,51%.

    18. Kako je prvostupanjski sud a što tužitelj niti ne osporava, pravilnom primjenom odredbe čl. 155. ZPP priznao trošak za poduzete radnje u visini nagrade prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 – dalje: Tarifa) u ukupnoj svoti od 1.100,00 eura, uz trošak poreza od 275,00 eura te trošak prijevoda u svoti od 55,00 eura a prema sadržaju spisa je tužitelj platio pristojbu u visini od 65,04 eura dok troškove pristojbe na presudu nije imao, tužitelju ukupno pripada naknada u svoti od 1.495,04 eura.

    19. Kako se na troškove sudske pristojbe i materijalne troškove primjenjuje odredba čl. 154. st. 2. ZPP, tako je tužitelju osnovanim priznato 1.203,65 eura kao 80,51% ukupno osnovano zatraženog troška, uz troškove vještačenja od 270,00 eura koji su mu priznati u cijelosti ili ukupno 1.477,05 eura.

    20. Slijedom iznijetog je primjenom odredbe čl. 377. toč. 3. ZPP preinačena odluka o parničnom trošku i tuženici naloženo naknaditi tužitelju daljnji parnični trošak u svoti od 300,97 eura a na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom III izreke za svotu od 208,09 eura.

    21. Tužitelju nadalje pripada pravo na naknadu troška sastava žalbe sukladno Tbr. 10.4. Tarife u visini od 50,00 eura i trošak poreza od 12,50 eura pa kako je sa ovom radnjom uspio u omjeru od 59% obređena mu je nagrada u svoti od 36,88 eura te je sukladno odredbi čl. 166. st. 2. ZPP u svezi čl. 154. st. 2. ZPP odlučeno kao u izreci.

    U Zagrebu, 30. prosinca 2025.

    Predsjednica vijeća

    Andrina Raspor Flis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.