Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-374/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb, predsjednice vijeća, Andrine Raspor Flis, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mati Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika BE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku ZE iz OD Ljubičić-Vrdoljak & Partneri iz Dubrovnika, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-857/2023-31 od 10. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 30. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-857/2023-31 od 10. listopada 2025., u dijelu pod točkom I. i III. izreke, te se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O trošku žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđuje se da je tužiteljica u 1/2 dijela vlasnica nekretnine označene kao: k. č. br. [katastarska čestica], površine 2316 m2, od toga dvorište 2195 m2 i kuća 121 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], upisane kod Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel [adresa], pa je tužiteljica ovlaštena na temelju prvostupanjske presude, uz ostvarenje ostalih pretpostavki traženih zemljišnoknjižnim pravom, ishoditi uknjižbu prava vlasništva opisane nekretnine na ime tužiteljice u 1/2 dijela, uz istodobno brisanje upisanog prava vlasništva na opisanoj nekretnini s imena tuženika za 1/2 dijela, a što je tuženik dužan trpjeti, kao i naknaditi joj trošak parničnog postupka u iznosu od 6.875,00 eura, sve u roku od 15 dana.

2. Ujedno je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, kojim traži da se naloži tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 200.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 1.2.2022. do isplate, u roku od 15 dana.

3. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog tužiteljice radi osiguranja nenovčane tražbine i privremene mjere koji glase:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice-predlagateljice osiguranja iz točke III. tužbenog zahtjeva odnosno tražbine radi predaje tužiteljici u suposjed nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], površine 2316 m2, od toga dvorište 2195 m2 i kuća 121 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], Općinski sud u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel [adresa], te predaje ključeva svih ulaznih vrata na svim etažama kuće izgrađene na toj nekretnini, te se nalaže tuženiku-protivniku osiguranja da tužiteljici-predlagateljici osiguranja odmah i bez ikakve odgode preda u suposjed nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica], površine 2316 m2, od toga dvorište 2195 m2 i kuća 121 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], Općinski sud u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel [adresa], te se nalaže tuženiku-protivniku osiguranja da tužiteljici-predlagateljici osiguranja odmah preda ključeve svih ulaznih vrata na svim etažama kuće izgrađene na toj nekretnini, a ukoliko to tuženik-protivnik osiguranja ne učini u roku od 3 dana od dana primitka ovog rješenja, ovlašćuje se tužiteljica-predlagateljica osiguranja da sama ili preko treće osobe, uz asistenciju policije, promijeni brave na tim vratima te da tuženiku- protivniku osiguranja preda primjerak ključeva, te se zabranjuje tuženiku-protivniku osiguranja svako ovakvo daljnje ili slično smetanje prava tužiteljice pod prijetnjom novčane kazne, a ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja sudskog postupka ili drugačije odluke suda."

4. Protiv tnavedene presude žali se tuženik, u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev, iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), te predlaže da se pobijana presuda preinači, odnosno ukine i traži trošak sastava žalbe.

5. U odgovoru na žalbu tužiteljica predlaže da se žalba tuženika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

6. Žalba je osnovana.

7. Osnovani su žalbeni navodi, jer sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

8. Naime, nesporno je da su stranke bile u braku od 15. siječnja 1994., do 20. veljače 2025. godine kada je brak stranaka formalno razveden, u kojem je rođeno četvero djece, te da su za vrijeme trajanja braka izgradili predmetnu kuću.

9. Prema odredbi čl. 277. tada važećeg Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine broj 11/78, 51/89, 59/90, 25/94 – dalje ZBPO) imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina.

10. Sud prvog stupnja, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, prihvaća tužbeni zahtjev, navodeći da su stranke zajedničkim radom sudjelovale u izgradnji kuće, budući da su zajednički doprinosili sredstva jer su oboje radili, a tužiteljica je radila u kućanstvu, i vodila brigu o djeci.

11. Međutim, iz rješenja o pravu na stambeni kredit Ministarstva hrvatskih branitelja od 7. studenog 2019. godine vidljivo je da tuženik ima status HRVI iz Domovinskog rata sa 40%-tnim oštećenjem organizma, sukladno rješenju Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata od 16. prosinca 1998. godine, te kao takav ima pravo na stambeni kredit za izgradnju kuće, te mu je na temelju toga i dodijeljen kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 64.000,00 eura.

12. To je vidljivo iz Ugovora o stambenom kreditu broj 5591261481, sklopljenog između Republike Hrvatske, Ministarstva hrvatskih branitelja i tuženika, 25. veljače 2020. godine, iz kojeg proizlazi da je tuženiku radi provedbe programa stambenog zbrinjavanja dodjelom stambenih kredita sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine br. 108/96 – dalje: ZPHBDR), odobren kredit od 64.400,00 eura u tadašnjim kunama.

13. U svom podnesku od 13. veljače 2024. godine tužiteljica to priznaje, ali navodi da je tim sredstvima stečenim od predmetnog kredita izgrađen samo manji dio predmetne kuće i to djelomično najviša etaža, a da se navedeni kredit otplaćuje u braku.

14. Iz toga proizlazi da je tuženik iskoristio pogodnosti koje mu je pružao tada važeći ZPHBDR, a koji je regulirao prava i povlastice HRVI iz Domovinskog rata, te uzeo kredit, koji mu je dodijeljen za stameno zbrinjavanje, pri čemu mu je priznat popust s osnove invalidnosti HRVI s 40% oštećenja organizma za stalno.

15. Stoga onaj dio vrijednosti nekretnine koji je izgrađen sredstvima iz predmetnog kredita na temelju statusa tuženika, ne spada u bračnu stečevinu, niti predstavlja zajedničku imovinu stranaka sukladno odredbi čl. 277. ZBPO, nego se radi o posebnoj imovini tuženika u smislu odredbe čl. 278. st. 2. ZBPO.

16. Međutim, sud prvog stupnja tu činjenicu ne uzima u obzir i ne utvrđuje koliko iznosi vrijednost kuće sagrađena sredstvima tuženika dobivenim na temelju njegovog statusa, niti o tome daje ikakve razloge.

17. Osim toga, tuženik je naveo da je nekretninu na kojoj je izgrađena kuća njemu darovao njegov otac, što također tužiteljica priznaje u navedenom podnesku, ali navodi da je otac tuženika tu nekretninu darovao objema strankama u svrhu izgradnje predmetne kuće.

18. Međutim, sud prvog stupnja ne utvrđuje ni tu činjenicu glede darovanja nekretnine na kojoj je izgrađena kuća, od oca tuženika, odnosno nije utvrdio je li predmetno zemljište za gradnju kuće darovano tuženiku ili objema strankama, niti o tome daje razloge.

19. Prema tome, kako sud prvog stupnja nije proveo dokaze radi utvrđenja vrijednosti predmetne nekretnine s obzirom na uložena sredstva tuženika koja predstavljaju njegovu posebnu imovinu, kao ni vrijednost darovanog zemljišta, niti je o tome dao ikakve razloge, to se predmetna presuda glede omjera u stjecanju zajedničke imovine stranaka ne da ispitati.

20. Slijedom toga je valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti presudu suda prvog stupnja i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.

21. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će ispraviti nedostatke na koje ovim rješenjem ukazano, te utvrditi sve relevantne činjenice za utvrđenje doprinosa stranaka u stjecanju zajedničke imovine, koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka, i u skladu s tim ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva, te za svoju odluku dati valjano obrazložene razloge.

22. Odluka o trošku žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 30. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Željka Rožić Kaleb