Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4166/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Josipu Grubišiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužiteljice JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (kao nasljednika iza pok. RH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]), protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, radi naknade štete, odlučujući o žalbi treće osobe ŠH, zastupane po punomoćnici Lidiji Horvat, odvjetnici u [adresa], protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 2. lipnja 2025., poslovni broj Pn- 3480/2018-49, 24. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se žalba treće osobe ŠH izjavljena protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 2. lipnja 2025., poslovni broj Pn- 3480/2018-49 kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja pozvani su JH i NH da u pravnom svojstvu nasljednika RH preuzmu postupak te je određeno da rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju teći za zainteresiranu stranku u cijelosti iznova od dana od kada joj bude dostavljen prijepis rješenja.

2. Protiv navedenog rješenja žali se treća osoba ŠH (majka pok. RH) zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br.: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da prvostupanjski sud i njoj treba dopustiti da kao nasljednica preuzme postupak iza pokojnog sina.

3. Žalba treće osobe je nedopuštena.

4. Sud prvog stupnja je rješenjem od 13. veljače 2019. utvrdio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari s obzirom da je tužitelj RH preminuo te je pobijanim rješenjem primjenom čl. 215. st. 1. ZPP nastavio postupak u odnosu na 1. i 2. tužitelja kao nasljednika, sve temeljem rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Silvane Grdović iz [adresa] pod poslovnim brojem O-321/2019, UPP/OS-36/2019 od 9. travnja 2019.

5. U žalbi treća osoba ŠH navodi da činjenica da je od strane javnog bilježnika Silvane Grdović doneseno rješenje, posl.br. O-321/19, UPP/OS-36/19 od 19. travnja 2019. iz kojeg proizlazi da se ostavinska rasprava neće provesti, a sve iz razloga što ostavitelj nije imao imovine, ne utječe na pravo tužiteljice da preuzme vođenje predmetnog parničnog postupka, a što potvrđuje i sudska praksa. Također žaliteljica ističe da je ŠH, kao majci pok. RH Europski sud za ljudska prava u predmetu RH protiv Hrvatske, zahtjev broj 33754/16 od 20. rujna 2022., priznao ius standi in iudicio iza pok. sina i tako odbio prigovor Vlade da ona nema pravo nastaviti postupak unatoč nepostojanju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.

6. Odredbom članka 212. stavak 1. ZPP-a propisano je da će sud odrediti prekid postupka kada stranka umre. Nadalje, odredbom čl. 215. st. 1. ZPP-a propisano je da će se postupak nastaviti kada nasljednik ili skrbnik ostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.

7. Također, sukladno čl. 215. st. 1. ZPP stranka se kao građanskopravni slijednik ne može protiviti procesnoj sukcesiji, jer postaje procesna stranka trenutkom koji je relevantan za građanskopravnu sukcesiju, a to je smrt prethodnog tužitelja.

7.1. I u tom smislu je u pravu žaliteljica da za pozivanje nasljednika da preuzmu parnični postupak ne mora postojati pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza prednika nasljednika jer nasljednici postaju stranka u postupku smrću prednika, odnosno neovisno je li doneseno rješenje da se neće provoditi ostavinski postupak radi nedostatka imovine ili ne (što je i u skladu sa Zaključkom usvojen na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019., poslovni broj Su-IV- 245/2019-3).

8. Nadalje, pravo nasljeđivanja uređeno je Zakonom o nasljeđivanju (Narodne novine, broj 4/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, u nastavku teksta: ZN) koji u odredbi čl. 4. st. 1. određuje da umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik), dok prema čl. 8. st. 1. ZN-a, na temelju zakona ostavitelja nasljeđuju svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njegovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, i njegovi ostali preci. Stavkom 3. i 4. istog članka, određeno je da osobe iz stavka 1. ovoga članka nasljeđuju po nasljednim redovima, s tim da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

8.1. Nadalje, prema odredbi čl. 9. st. 1. ZN-a, ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni drug, a koji predstavljaju prvi nasljedni red.

8.2. Odredbom čl. 11. st. 1. ZN-a, određeno je da ostavitelja koji nije ostavio potomke nasljeđuju njegovi roditelji i njegov bračni drug, dok prema odredbi st. 4. istog članka, ako iza ostavitelja nije ostao bračni drug, ostaviteljevi roditelji nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

9. U konkretnom slučaju, u rješenju javnog bilježnika Silvane Grdović u [adresa], pod poslovnim brojem O-321/19, UPP/OS-36/19 od 9. travnja 2019. određeno je kako se neće provoditi ostavinska rasprava iza smrti pok. RH. Iz obrazloženja navedenog rješenja je razvidno kako su na ostavinsko ročište pozvani zakonski nasljednici prvog nasljednog reda i to supruga JH i mldb. sin NH, te da je ostaviteljeva supruga iskazala kako ostavitelj nije imao imovine koja bi ulazila u ostavinsku imovinu te da ne traži provođenje ostavinskog postupka.

9.1. Iz navedenog je razvidno da žaliteljica, kao majka pokojnog RH nije zakonska nasljednica jer su zakonski nasljednici RH u smislu čl. 9. st. 1. ZN-a njegova supruga JH i dijete NH. Stoga, ne postoji zakonski osnov da žaliteljica bude pozvana na nastavak vođenja ovopredmetnog postupka.

10. Nadalje, žaliteljica se poziva na odluku ESLJP Perkov protiv Hrvatske, zahtjev broj 33754/16 od 20. rujna 2022. kojim je pok. RH tražio utvrđenje povrede čl. 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih slobode jer nije provedena djelotvorna istraga nakon što su ga pretukli zatvorski čuvari.

10.1. Međutim, navedenom odlukom je nakon smrti podnositelja RH žaliteljici priznato ius standi in iudicio u postupku pred ESLJP u kojem se ne primjenjuju domaća pravna pravila određena ZPP-om, slijedom čega navedena odluka nije od utjecaja na ovaj postupak.

11. Slijedom svega navedenog, kako žaliteljica nije zakonska nasljednica te nije pozvana na preuzimanje postupka u smislu čl. 215. st. 1. ZPP, nije niti stranka u ovom postupku, slijedom čega nije ovlaštena podnijeti žalbu, te je o žalbi temeljem odredbe članka 367. stavak 1. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci i odbaciti ju kao nedopuštenu.

U Zagrebu 24. prosinca 2025.

Sudac:

Josip Grubišić