REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4134/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DF vl. obrta [obrt], obrta za usluge, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Jeličić & partneri d.o.o. u Splitu, protiv tuženika ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Udiljak, odvjetnik u Splitu, radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-400/2025-2 od 20. svibnja 2025., kojim je djelomično potvrđeno i djelomično preinačeno rješenje Općinskog suda u Splitu broj Psp-27/2023-11 od 28. studenoga 2024., u sjednici održanoj 23. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se podnošenje revizije tužiteljici protiv rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-400/2025-2 od 20. svibnja 2025. zbog pravnog pitanja:

„Je li sud u parnicama zbog smetanja posjeda odluku o pružanju posjedovne zaštite dužan donijeti isključivo prema posljednjem faktičnom stanju mirnog posjeda i nastalom smetanju ne uzimajući u obzir pravo na posjed i pravo vlasništva, osobito u situaciji kada je pitanje prava vlasništva sporno i kada je o tom pitanju u tijeku drugi parnični spor?“.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-400/2025-2 od 20. svibnja 2025., kojim je djelomično potvrđeno i djelomično preinačeno rješenje Općinskog suda u Splitu broj Psp-27/2023-11 od 28. studenoga 2024.

2. Prijedlog je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koje predlagateljica smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni koja glase:

„Je li sud drugog stupnja kada je dijelom potvrdio prvostupanjsku odluku, a dijelom preinačio prvostupanjsku odluku na način da je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, ističući za to posve drugačije razloge od onih koje je istaknuo prvostupanjski sud, dužan obrazložiti iz kojih to činjenica koje prihvaća kao utvrđenim proizlazi zaključak da tužiteljica nema pravo na posjedovnu zaštitu?

Je li u nedostatku takvog obrazloženja počinjena bitna povreda odredaba postupka pred sudom drugog stupnja?

Je li sud drugog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u situaciji kada nije u obzir uzeo sve utvrđene činjenice i dokaze na kojima tužiteljica temelji svoj zahtjev, a istodobno nije dao obrazloženje zbog čega te utvrđene činjenice ne uzima u obzir pri donošenju odluka i zašto ih sada interpretira na sasvim drugačiji način?

Je li drugostupanjski sud dužan, kada preinačuje prvostupanjsku odluku temeljem odredbe čl. 380. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku, u obrazloženju drugostupanjske odluke navesti jasne i uvjerljive razloge o odlučnim činjenicama, odnosno navesti koje činjenice je sud utvrdio, temeljem kojih dokaza i na koji način je izvršio ocjenu dokaza na kojima temelji zaključak o činjenicama relevantnim za donošenje odluke o predmetu spora?

Može li sud izvršiti preinaku odluke na način da razlog za izvršenu preinaku temelji na činjenici koja nije utvrđena tijekom dokaznog postupka niti koja proizlazi iz tako provedenog dokaznog postupka, a da pri tome ne iznosi obrazloženje o tome na koji način je takvu činjenicu utvrdio? Čini li sud na taj način bitnu povredu odredaba postupka?

Je li preinačavanje odluke suda prvog stupnja koje se temelji na uvjerenju suda drugog stupnja o postojanju određenih činjenica koje nisu utvrđene tijekom dokaznog postupka i za koje nije izneseno obrazloženje niti kriterij njihovog utvrđenja, u skladu sa pravom na pošteno i pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i odredbom čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojima se garantira pravo na pristup sudu, nepristranost suda, zabrana arbitrarnog postupanja suda, poštivanje načela vladavine prava, poštivanje načela pravne sigurnosti?

Je li u žalbenom postupku isticanje odredbe čl. 12. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja uređuje institut pomoćnika u posjedovanju predstavlja novu činjenicu u smislu odredbe čl. 352. st. 1. Zakona o parničnom postupku? Je li stranka u postupku prekludirana u smislu odredbe čl. 352. st. 1. Zakona o parničnom postupku kada u žalbi protiv odluke prvostupanjskog suda ukazuje na primjenu odredbe materijalnog prava za koju smatra da je sud prvog stupnja propustio primijeniti u donošenju odluke pozivajući se pri tome na činjenice koje su prethodno utvrđene i na dokaze koji su izvedeni u postupku?

Čini li sud drugog stupnja povredu prava na pošteno i pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i odredbom čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u situaciji kada kao neosnovan otklanja navod stranke o pravilnoj primjeni materijalnog prava iznesen u žalbenom postupku?

Je li sud u parnicama zbog smetanja posjeda odluku o pružanju posjedovne zaštite dužan donijeti isključivo prema posljednjem faktičnom stanju mirnog posjeda i nastalom smetanju ne uzimajući u obzir pravo na posjed i pravo vlasništva, osobito u situaciji kada je pitanje prava vlasništva sporno i kada je o tom pitanju u tijeku drugi parnični spor?

Čini li sud povredu prava na pošteno i pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i odredbom čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u situaciji kada u parnici zbog smetanja posjeda odluku ne temelji na činjenici posljednjeg mirnog posjeda i nastalog smetanja nego isključivo na vlastitoj ocjeni prava na posjed i pitanju prava vlasništva?

Je li stranci onemogućeno sudjelovanje u postupku ako je drugostupanjski sud u postupku po žalbi protiv prvostupanjske odluke utvrdio činjenicu koja među strankama nije bila sporna tijekom postupka na drugačiji način?

Je li sud drugog stupnja postupajući na prethodno opisani način počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP?

Je li postupanjem sudova u predmetnom postupku došlo do povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih odredbom čl. 3., čl. 14. i čl. 54. Ustava Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojima se garantira pravo na pristup sudu, nepristranost suda, zabranu arbitrarnog postupanja suda, poštivanje načela vladavine prava, poštivanje načela pravne sigurnosti?

Je li postupanjem sudova u predmetnom postupku došlo do povrede jamstva prava vlasništva zajamčenog čl. 48. st. 1. Ustava RH i čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?

Je li postupanjem sudova u predmetnom postupku tužiteljici povrijeđeno pravo na pravično suđenje pa time i jamstvo zakonitosti iz čl. 29. st. 1. Ustava RH, čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i načelo jednakosti iz čl. 14. st. 2. ustava RH?“.

3. U prijedlogu tužiteljica navodi i da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.

4. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik predlaže prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice odbaciti, uz naknadu troškova odgovora na reviziju.

5. Prijedlog je osnovan.

6. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da je pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje ovoga spora o kojem sudska praksa ovoga suda ima drugačije pravno shvaćanje (pravnog shvaćanja iznijetog u odlukama ovog suda broj Revx-836/2018 od 22. travnja 2020., Rev-249/2014 od 5. svibnja 2015. na koje odluke se tužiteljica poziva u prijedlogu).

7. Slijedom izloženog, valjalo je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.

8. U odnosu na preostala pitanja iz prijedloga i istaknutu povredu prava na pravično suđenje uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP.

9. Zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog nije prihvaćen, jer se ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP).

Zagreb, 23. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug