Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3941/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Josipa Grubišića kao predsjednika vijeća, Sabine Dugonjić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Instal-promet Kanižaj d.o.o., Kalnička 31, Čakovec, OIB: 64401160144, zastupanog po punomoćniku Josipu Pintariću, odvjetniku iz Čakovca, protiv tuženice ŽŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Lenki Banjanin, odvjetnici iz Rijeke, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, poslovni broj Povrv-82/2024-13 od 18. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 23. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, poslovni broj Povrv-82/2024-13 od 18. srpnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbenog postupka.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke djelomično je održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik Vesna Ćuzela, Rijeka, Korzo 18 posl.br.: Ovrv-423/2019 od dana 05.02.2019. u dijelu kojim se nalaže tuženici isplatiti tužitelju novčani iznos od 47.292,18 €, uvećan za zatezne kamate koje na taj iznos teku od 02.02.2019. do isplate. Pod točkom II. izreke naloženo je tuženici naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 12.317,38 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. srpnja 2025. do isplate, dok je za iznos od 8.699,73 € zahtjev tužitelja za naknadom troška odbijen kao neosnovan.

2. Protiv navedene presude žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. -3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu preinačiti sukladno žalbenim navodima odnosno podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu tuženice osporava žalbene navode tuženice kao neosnovane u cijelosti te predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu uz naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade za izvršene radove koje je obavio na temelju Ugovora sklopljenog sa tuženicom jer su tuženica ŽŽ kao vlasnica obrta za iznajmljivanje apartmana "[obrt]", kao naručitelj i tužitelj "Instal- promet" Kanižaj d.o.o Čakovec, kao izvođač, dana 19.11.2018. sklopili Ugovor br. 19112018 o izvođenju građevinsko-obrtničkih radova, hidroinstalacija, strojarskih instalacija i elektroinstalacija a prema troškovnicima na izgradnji građevina sa 6 stanova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji im je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju određeno u žalbi ukazuje žalitelj. Naime, sud prvog stupnja u obrazloženju presude dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi, niti razlozima presude, kao što niti ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava, odnosno zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava odnosno zapisnika. Ne postoje ni drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, slijedom čega nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

7. Isto tako, neosnovani su žalbeni navodi da se platni nalog koji je sadržan u rješenju o ovrsi ne odnosi na tuženicu jer iz pobijane odluke jasno proizlazi da je djelomično održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik Vesna Ćuzela, Rijeka, Korzo 18 posl.br.: Ovrv-423/2019, od dana 05.02.2019., u dijelu kojim se nalaže tuženici isplatiti tužitelju novčani iznos od 47.292,18 €, uvećan za zatezne kamate koje na taj iznos teku od 02.02.2019. do isplate, a u odnosu na istu je bilo i doneseno rješenje o ovrsi, poslovni broj Ovrv-423/2019 od 5. veljače 2019. te se rješenjem poslovni broj Povrv-287/2019 od 19. ožujka 2019. nastavio postupak kao u povodu prigovora protiv platnog naloga upravo protiv tuženice. Također, neosnovani su i žalbeni navodi glede promašene pasivne legitimacije jer je tuženica nije ispunila svoju ugovornu obvezu plaćanja po izdanim računima koji se odnose na izvedene građevinske radove.

8. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP), pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Naime, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a samo je sud ovlašten utvrditi koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo tako je prvostupanjski sud postupio, jer je izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju, opravdavši svoje uvjerenje uvjerljivim i logičnim zaključcima, koje uvjerenje ima pravnu i činjeničnu utemeljenost i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, slijedom čega su žalbeni navodi neosnovani.

9. Tako je tijekom prvostupanjskog postupka na temelju provedenih dokaza utvrđeno;

- da su tuženica ŽŽ kao vlasnica obrta za iznajmljivanje apartmana "[obrt]", [adresa], kao naručitelj i tužitelj "Instal-promet" Kanižaj d.o.o Čakovec, kao izvođač, dana 19.11.2018. sklopili Ugovor br. 19112018 o izvođenju građevinsko-obrtničkih radova, hidroinstalacija, strojarskih instalacija i elektroinstalacija, a prema troškovnicima na izgradnji građevina sa 6 stanova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim ugovorom je ugovoreno na navedenoj nekretnini izvođenje radova navedenih u troškovniku koji je sastavni dio ugovora, uz ugovorenu jediničnu cijenu prema troškovniku koji je sastavni dio ugovora i iznosi neto 4.020.281,45 kuna, time da se obračun radova vrši prema stvarno izvedenim radovima i količinama ovjerenim u građevinskoj knjizi te jediničnih cijena u ugovorenom troškovniku;

- da iz izvatka iz obrtnog registra "[obrt]", obrt za iznajmljivanje apartmana vl. ŽŽ, [adresa], proizlazi da je osnovan 19.11.2018., kao početak rada obrta je 10.12.2018., a isti je odjavljen 31.12.2018.;

- da iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj izdao 3. prosinca 2018. račun pod brojem 256/1/, po privremenoj situaciji temeljem Ugovora br. 19112018 o izvođenju građevinsko-obrtničkih radova na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na iznos od 292.533,81 kn [obrt], obrtu za iznajmljivanje apartmana, vl. ŽŽ, kao i dana 20. prosinca 2018. pod brojem 259/1/1 u iznosu od 118.312,25 kn te 2. siječnja 2019. pod brojem 10/1/1 u iznosu od 324,769,40 kn;

- da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da je predmetna nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa svih strana ograđena žičanom ogradom te betonskim zidom cca 1,20 m te da je na istoj nekretnini započeta gradnja građevine, a radi se o grubim radovima i građevina je u fazi izgradnje prizemlja i to zidova i dijelom armirane betonske ploče;

- da iz nalaza i mišljenja vještaka od 28. svibnja 2022. proizlazi da je izvršio pregled nekretnine u izgradnji na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je izradio nalaz i mišljenje o vrsti i vrijednosti izvršenih radova na poslovnoj stambenoj zgradi u izgradnji na predmetnoj nekretnini prema privremenim situacijama I., II. i III i drugoj dokumentaciji te je tako utvrdio da ukupno vrijednost izvršenih radova na poslovnoj stambenoj zgradi zajedno sa vrijednosti materijala sve ukupno iznosi 356,322,94 kn/47.572,35 €[1] ;

- da je tužitelj kao ovrhovoditelj protiv ovršenika FŽ, vl. ugostiteljskog obrta [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 05.02.2019. javnom bilježniku Vesni Ćuzela iz Rijeke, Korzo 18, podnio ovršni prijedloga zaprimljen pod brojem Ovrv-424/19, radi isplate iznosa od 1.093.164,49 kuna, temeljem vjerodostojne isprave – računa br. 255/1/1 od 03.12.2018., 258/1/1 od 20.12.2018., 9/1/1 od 02.01.2019., izdanih temeljem ugovora br. 15102018, računa br. 11/1/1 od 10.01.2019, za izradu 3 Dmodela objekta na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], računa br. 12/1/1 od 10.01.2019., za izmjenu projektne dokumentacije prema narudžbi investitora za objekte k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], a koji računi su različiti od potraživanja u ovom predmetu te je javni bilježnik donio rješenje o ovrsi broj: Ovrv- 424/2019 od 05.02.2019.;

- da iz zk. izvatka zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je vlasnik k. č. [katastarska čestica] oranica sa 789 m2 i k. č. [katastarska čestica] oranica sa 424 m2 FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te da je na istoj nekretnini uknjiženo založno pravo u korist Privredne banke Zagreb d.d., radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 670.000,00 EUR u protuvrijednosti kuna, a temeljem Sporazuma br. 0217-2018-732 o zasnivanju založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja od 14.12.2018:, te je uknjiženo prisilno založno pravo u korist Instal- promet Kanižaj d.o.o., [adresa], OIB: 64401160144, temeljem rješenja o osiguranju ovog suda posl.br-. Ovr-835/2019 od 08.05.2019., radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 1.093.164,49 kuna uvećano za zakonske zatezne kamate i troškove;

- da iz iskaza direktora tužitelja LŽ iz [adresa] od 11. ožujka 2025. proizlazi da je prvo sklopljen ugovor s FŽ, bivšim suprugom tuženice, a potom da se počelo razgovarati o tome da bi supruzi RŽ, ovdje tuženici, išla druga zgrada i da naprave zasebni ugovor i da bi to išlo na obrt, koji bi ona otvorila, a sve to na prijedlog RŽ. Zatim, proizlazi da je tuženica otvorila obrt, pa su prvi ugovor stavili izvan snage te su s ŽŽ potpisali jedan ugovor, a s RŽ drugi ugovor i podijelili su po kvadraturi koliko bi to koštalo po svakom ugovoru. Isto tako, proizlazi da je ugovor s tuženicom obuhvaćao radove na zadnjoj zgradi i ti radovi su bili predmetom vještačenja u ovom predmetu;

- da iz iskaza tuženice proizlazi da je po prvotnom planu sve trebalo biti na RŽ i njegov obrt [obrt], ali je ona pod prisilom s njim otišla u banku, a da je nedugo zatim zatražila i sporazumni razvod braka. Zatim, proizlazi da je otvaranje obrta bila Denisova malverzacija (u prvotnom iskazu od 21.11.2022. je navela da je to bilo radi izbjegavanja poreza na obrt [obrt]). Iskazala je i da je ugovor nakon što je došao e-mailom potpisala pod fizičkom prisilom. No, nije pokrenula nikakav postupak radi pobijanja ugovora.

10. Temeljem takvih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o prividnom ugovoru, jer su stranke htjele sklopiti ugovor o građenju, te je gradnja dijelom i izvršena, a u odnosu na tako izgrađene nekretnine, tuženica potražuje utvrđenje bračne stečevine pred istim sudom. Osim toga, tuženica nije izjavila da se radilo o prividnom ugovoru, već je iskazivala da je ugovor sklopila pod prisilom bivšeg supruga, a za prijetnju i silu su propisane posljedice pobojnosti (čl. 279. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/11, 114/22, 156/22; u nastavku: ZOO), povodom koje se ugovor može poništavati samo konstitutivnom tužbom, a ne na temelju prigovora pobojnosti, i to u rokovima propisanima čl. 335. ZOO-a. Isto tako, prvostupanjski sud zaključuje da pazeći po službenoj dužnosti nije našao niti da se radi o ništetnom ugovoru koji je svojim sadržajem protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.

11. Isto tako, sukladno odredbi čl. 620. st. 1. ZOO-a kojom je propisano da se ugovorom o građenju izvođač obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje za to isplatiti mu određenu cijenu, prvostupanjski sud prihvaća zahtjev tužitelja kao pod točkom I. izreke pri čemu je vrijednost izvedenih radova utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka Dragana Blaževića od 28. svibnja 2022. iz kojeg proizlazi kako ukupna vrijednost izvršenih radova na poslovnoj stambenoj zgradi na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zajedno sa vrijednosti materijala sveukupno iznosi 356,322,94 kn/47.572,35 €.

12. Takva utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud te je na temelju tako pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je djelomično održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik Vesna Ćuzela posl.br.Ovrv-423/2019, od dana 05.02.2019., u dijelu kojim se nalaže tuženici isplatiti tužitelju novčani iznos od 47.292,18 €.

13. Najprije valja reći da tuženica žalbenim navodima preocjenjuje iskaze svjedoka i stranaka te izvedene dokaze, na što nije ovlaštena, jer u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a samo je sud ovlašten utvrditi koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo tako je prvostupanjski sud postupio, jer je izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju, opravdavši svoje uvjerenje uvjerljivim i logičnim zaključcima, koje uvjerenje ima pravnu i činjeničnu utemeljenost zbog kojih razloga je, odnosno nije, prihvatio iskaze saslušanih svjedoka i stranaka u ovom postupku.

14. Valja reći da je prijedlog za ovrhu protiv tuženice podnijet na temelju računa tužitelja: i to prvog od 3. prosinca 2018. br. 256/1/, po privremenoj situaciji temeljem Ugovora br. 19112018 o izvođenju građevinsko-obrtničkih radova na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na iznos od 292.533,81 kn izdanoj na [obrt], obrt za iznajmljivanje apartmana, vl. ŽŽ, drugog, od dana 20. prosinca 2018. pod brojem 259/1/1 u iznosu od 118.312,25 kn i trećeg od 2. siječnja 2019. pod brojem 10/1/1 u iznosu od 324,769,40 kn, a koji nesporno nisu plaćeni te koji se odnose na radove na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema sklopljenom ugovoru sa tuženicom.

15. Uvidom u Ugovor br. 19112018 od 19.11.2018. o izvođenju građevinsko- obrtničkih radova, hidroinstalacija, strojarskih instalacija i elektroinstalacija, a prema troškovnicima na izgradnji građevina sa 6 stanova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (listovi 1- 29 do 1-33 spisa) utvrđeno je kako su tuženica ŽŽ kao vlasnica obrta za iznajmljivanje apartmana "[obrt]", [adresa], kao naručitelj i tužitelj "Instal-promet" Kanižaj d.o.o Čakovec, kao izvođač, dana 19.11.2018. ugovorili na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvođenje radova navedenih u troškovniku koji je sastavni dio ugovora, uz ugovorenu jediničnu cijenu prema troškovniku koji je sastavni dio ugovora i iznosi neto 4.020.281,45 kuna, time da se obračun radova vrši prema stvarno izvedenim radovima i količinama ovjerenim u građevinskoj knjizi te jediničnih cijena u ugovorenom troškovniku.

16. Prema tome, navedeni ugovor je tužitelj sklopio sa tuženicom kao vlasnicom obrta za iznajmljivanje apartmana "[obrt]" te iz ugovora proizlazi kako su predmet tog ugovora radovi izvođeni na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ugovor je sklopljen odmah po osnivanju obrta tuženice te ispunjava uvjete iz odredbe čl. 620. st. 1. ZOO-a, kojom je propisano je kako se ugovorom o građenju izvođač obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje za to isplatiti mu određenu cijenu. Prema tome, tuženica nije ispunila ugovornu obvezu te nije platila cijenu za ugovorene radove. Naime, kako to proizlazi iz dokaznog postupka tužitelj je započeo s izvođenjem ugovorenih radova, te je ispostavio tri računa tuženici kao vlasnici obrta, a računi su se izdavali prema privremenim situacijama koje su ovjerene po nadzornom inžinjeru, da bi 31.12.2018. prekinuo s izvođenjem radova zbog neispunjenja obveze tuženice, odnosno neplaćanjem uredno ispostavljenih situacija iako tuženica nije imala prigovora na radove.

17. U odnosu na žalbene navode da u sudskom spisu postoji Ugovor zaključen između FŽ iz [adresa], kao naručitelja i tužitelj "Instal-promet" Kanižaj d.o.o Čakovec, kao izvođač od dana 15.10. 2018., a da u pobijanoj odluci nema razloga zbog čega navedeni ugovor ne bi proizveo pravne učinke, valja reći da je prvostupanjski sud iz iskaza direktora tužitelja LŽ proizlazi da je najprije sklopljen ugovor s FŽ, bivšim suprugom tuženice, a potom da se počelo razgovarati o tome da bi supruzi RŽ, ovdje tuženoj, išla druga zgrada i da naprave zasebni ugovor i da bi to išlo na obrt, koji bi ona otvorila, a sve to na prijedlog RŽ, a nakon što je tuženica otvorila obrt potpisali su s njom ugovor. Isto tako, tuženica je u dopunskom iskazu također navela da je po prvotnom planu sve trebalo biti na RŽ i njegov obrt „[obrt]“, ali da je ona pod prisilom s njim otišla u banku te je otvaranje obrta bila Denisova malverzacija (u prvotnom iskazu od 21.11.2022. je navela da je to bilo radi izbjegavanja poreza na obrt [obrt]).

18. Isto tako, neosnovani su žalbeni navodi da pobijana odluka nije obrazložena u dijelu u kojem prvostupanjski sud zaključuje da pravne učinke proizvodi ugovor zaključen sa obrtom tuženika koji nije otpočeo sa radom jer da je obrt tuženice otpočeo sa radom u sredinom prosinca kada ugovor nosi datum. Naime, uvidom u izvadak iz obrtnog registra "[obrt]", obrt za iznajmljivanje apartmana vl. ŽŽ, [adresa], proizlazi da je osnovan 19.11.2018., s početkom rada obrta 10.12.2018., a isti je odjavljen 31.12.2018. Činjenica da je sporni ugovor sklopljen prije formalnog početka obrta ne utječe na valjanost ugovora jer je ugovor sklopljen s tuženicom koja je nastupala kao vlasnica obrta pa kako obrt nema samostalnu pravnu sposobnost već pravni subjekt ostaje fizička osoba koja vodi obrt, okolnost da obrt nije bio registriran u trenutku sklapanja ugovora ne utječe na njegovu valjanost. Također, eventualna okolnost da su radovi izvršeni prije sklapanja ugovora ne oslobađa tuženicu obveze plaćanja jer je radove tužitelj izvršio, a tuženica ih je u svojstvu vlasnice obrta prihvatila potpisom ugovora, slijedom čega su žalbeni navodi u tom smislu neosnovani.

19. Također, žalbeni navodi da je predmet spora ugovor o građenju kako sud navodi da je to pravna osnova za usvajanje tužbenog zahtjeva, ali ne navodi da za isto stoje dva ugovora i da se po drugom očigledno postupalo, a to je ugovor sa FŽ te da nije dostavljen izvornik ugovora, valja reći da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da postoje dva ugovora i da se potraživanje tužitelja odnosi samo na ugovor sklopljen sa tuženicom na temelju tri izdana računa. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj izdao 3. prosinca 2018. račun pod brojem 256/1/, po privremenoj situaciji temeljem Ugovora br. 19112018 o izvođenju građevinsko- obrtničkih radova na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na iznos od 292.533,81 kn [obrt], obrtu za iznajmljivanje apartmana, vl. ŽŽ, kao dana 20. prosinca 2018. pod brojem 259/1/1 u iznosu od 118.312,25 kn te 2. siječnja 2019. pod brojem

10/1/1 u iznosu od 324,769,40 kn.

20. Što se tiče potraživanja tužitelja iz ugovora sa FŽ, valja reći da je prvostupanjski sud uvidom u predmet Trgovačkog suda u Rijeci posl. br. P-215/2023 utvrdio da je tužitelj kao ovrhovoditelj protiv ovršenika FŽ, vl. ugostiteljskog obrta [obrt], podnio ovršni prijedlog zaprimljen pod brojem Ovrv- 424/19, radi isplate iznosa od 1.093.164,49 kuna, temeljem vjerodostojne isprave – računa br. 255/1/1 od 03.12.2018., 258/1/1 od 20.12.2018., 9/1/1 od 02.01.2019., izdanih temeljem ugovora br. 15102018, računa br. 11/1/1 od 10.01.2019, za izradu 3 Dmodela objekta, računa br. 12/1/1 od 10.01.2019., za izmjenu projektne dokumentacije prema narudžbi investitora te je javni bilježnik donio rješenje o ovrsi broj: Ovrv-424/2019 od 05.02.2019., a povodom prigovora ovršenika je taj postupak nastavljen kao parnični postupak, koji nije pravomoćno okončan.

21. Iz navedenog je jasno utvrđeno da se potraživanja tužitelja u ovom predmetu temelje na Ugovoru sklopljenom sa tuženicom, na temelju računa tužitelja: i to prvog od 3. prosinca 2018. br. 256/1/, po privremenoj situaciji temeljem Ugovora br. 19112018 o izvođenju građevinsko-obrtničkih radova na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], drugog, od dana 20. prosinca 2018. pod brojem 259/1/1 u iznosu od 118.312,25 kn i trećeg od 2. siječnja 2019. pod brojem 10/1/1 u iznosu od 324,769,40 kn, a navedeni računi su različiti od računa koje tužitelj potražuje od FŽ po Ugovoru od 15. listopada 2018.

22. Nadalje, u odnosu na žalbene navode da se ugovor nije zaključio jer nedostaje izvornik ugovora koji da je kojim slučajem zaključen kako je tuženik iskazao bi nedvojbeno imao izvornik, a sud je propustio pribaviti izvornik ugovora, valja reći da je na ročištu 13. lipnja 2025. tuženica predlagala zaključiti glavnu raspravu bez izvođenja dokaznih prijedloga. Osim toga, valja reći da tuženica nije osporavala tijekom postupka da ugovor nije zaključen već je isticala tako npr. na ročištu 21.11.2022. da je krajem 2018 g. RŽ ju prisiljavao da potpiše neke stvari pa tako i ovaj ugovor i da je točno da je dolazila na gradilište, ali ne da bi nadzirala gradnju, nego je najviše sa radnicima razgovarala o vremenu. Zatim, da zna da je potpisala ugovor u svom dnevnom boravku dok ju je bivši suprug fizički zlostavljao i prisiljavao da ga potpiše jer mu je to bilo bitno jer su dokumenti na potpis došli e-mailom i trebalo je potpisati i vratiti natrag skenirano, a navedeno je iskazala i u dopunskom iskazu. Prema tome, tuženica nije osporavala vjerodostojnost ugovora zbog čega nije niti pribavljan izvornik ugovora, već je tuženica samo navodila da je ugovor nakon što je došao e-mailom potpisala pod fizičkom prisilom, ali nije pokrenula nikakav postupak radi pobijanja ugovora.

23. Isto tako, iz provedenog dokaznog postupka, a posebno iz iskaza tuženice ne proizlazi da bi se radilo o prividnom pravnom poslu već tuženica iskazuje da nije kontaktirala banku da ne izvrši isplatu po privremenoj situaciji jer banka sama nije htjela izvršiti isplatu jer je čekala da dobije z. k. izvadak da je zemljište prebačeno na njezino ime, a što nije realizirano pa je kasnije raskinula ugovor o kreditu i banka nikada nije prebacila novac na njen obrt. Isto tako, uzevši u obzir činjenicu da je tužitelj započeo gradnju sukladno sklopljenom ugovoru, a s čime je i tuženica bila upoznata jer i sama navodi da su radnici bili smješteni kod njih i to joj je dobro poznato, ne može se barem za sada zaključiti da se u konkretnom slučaju radi o prividnom ugovoru koji nastaje sporazumnim i namjernim iskazivanjem volja ugovornih strana o sklapanju određenog obveznopravnog odnosa da bi se kod trećih osoba izazvao određeni lažni dojam, iako ugovorne strane ne žele da ugovor nastane i ima pravne učinke, a iz provedenog postupka proizlazi da su stranke očito htjele da započne gradnja koja gradnja je i započela te su izvedeni grubi radovi i građevina je u fazi izgradnje prizemlja i to zidova i dijelom armirane betonske ploče koja vrijednost radova iznosi 356,322,94 kn/47.572,35 € pa se ne može prihvatiti zaključak da stranke nisu htjele nastanak ugovora i njegove posljedice.

24. U odnosu na žalbene navode da je pogrešno sud utvrdio da bi tuženica sa obrtom koji je otpočeo sa radom 18. prosinca 2018. godine a zatvoren 31.12.2018 godine, naručila i mogla naručiti radove koji su kako kaže nadzorni inženjer u rujnu 2018. da su izvedeni, kao i da nije imala projektnu dokumentaciju, valja reći da se zahtjev tužitelja temelji na Ugovoru sklopljenom sa tuženicom, na temelju računa tužitelja po privremenoj situaciji temeljem Ugovora br. 19112018 o izvođenju građevinsko-obrtničkih radova na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k.o., upravo onako kako je utvrđeno nalazom i mišljenjem vještaka koji je razgraničio radove po priloženim računima u predmetnom spisu.

25. Naime, vještaka je dao nalaz i mišljenje na osnovu cjelokupne dokumentacije i očevida na licu mjesta te je izradio nalaz i mišljenje o vrsti i vrijednosti izvršenih radova na poslovnoj stambenoj zgradi u izgradnji na predmetnoj nekretnini prema privremenim situacijama I., II. i III. i dr. dokumentaciji u privitku (računi i sl.) te je opisao izvršene radove i materijal na gradilištu na temelju čega je izradio troškovnik izvedenih radova na izgradnji prizemlja i procijenio vrijednost materijala zatečenog na gradilište koje je tužitelj dopremio na lice mjesta, a svi radovi se odnose upravo na česticu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

26. Isto tako, na primjedbe tuženice, vještak dopunski usmeno očitovao na ročištu 24. svibnja 2023. te je naveo da u svom nalazu i mišljenju nije koristio nikakvu drugu dokumentaciju od one koja se nalazi u spisu i koju je priložio uz svoj nalaz, a nalaz je izrađen u skladu sa zadatkom koji je dobio od suda i u smislu procjene materijala koji se nalazi na gradilištu. Dakle, vještak je utvrđivao vrijednost radova s obzirom na račune u predmetnom spisu prema kojima tužitelj od tuženice potražuje plaćanje i koji se temelje na Ugovoru sklopljenom sa tuženicom, i to prvog od 3. prosinca 2018. br. 256/1/, po privremenoj situaciji temeljem Ugovora br. 19112018 o izvođenju građevinsko-obrtničkih radova na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], drugog, od dana 20. prosinca 2018. pod brojem 259/1/1 i trećeg od 2. siječnja 2019. pod brojem 10/1/1.

27. Što se tiče priloženog nalaza i mišljenja iz predmeta poslovni broj P-1303/2021, a koji je tuženica dostavila uz podnesak od 10. ožujka 2025., valja reći da iz istog proizlazi da se odnosi na potraživanje tužitelja u predmetu P-1303/2021 u odnosu na FŽ, a prema računima broj 45-1-1 i 46-1-1 od 20. studenog 2020. (list 225 spisa), a koji se ne odnose na tuženicu, slijedom čega su žalbeni navodi u tom smislu neosnovani.

28. Također, valja dodati da u prilog svemu govori i činjenica da tuženica s bivšim suprugom RŽ vodi spor oko utvrđenja bračne stečevine upravo u vezi predmetne čestice broj 4077/2 k. o. [katastarska općina], a i životno je nelogično i neuvjerljivo da bi tužitelj ugovorio sa FŽ izvođenje radova i na kč. br. [katastarska čestica] i onda kasnije nakon toga s ovdje tuženom ugovori izvođenje istih tih radova za istu cijenu ponovno na istoj čestici, a isto tako u odnosu na žalbeni navod da sud nije priklopio spis, valja reći da je spis Ovr-772/19 priklopljen ovom spisu i u njemu priložena dokumentacija dok u odnosu na predmet Trgovačkog suda u Rijeci pod brojem P- 215/2023, proizlazi da je izvršen uvid i dokumentacija iz toga spisa je u prilogu predmetnog spisa u koju je tuženica imala mogućnost uvida (list 66 spisa u kovertama), a postupak nije pravomoćno okončan.

29. Nadalje, sud prvog stupnja dao je jasne i valjane razloge glede ocjene dokaza, dok se prigovori žalitelja u suštini svode na preocjenjivanje tih iskaza i davanja vlastite i to pogrešne ocjene izvedenih dokaza, na koju je u smislu odredbe čl. 8. ZPP ovlašten jedino sud.

30. Odluka o parničnom trošku donesena je pravilnom primjenom odredbi članka 154. stavka 1. i 155. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: OT), a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu dok tuženici pravilno nije dosuđen trošak postupka jer je izgubila spor u cijelosti.

31. Naime, pravilno je prvostupanjski sud dosudio tužitelju trošak za pristup na ročište 1. rujna 2020., za pristup na očevid 20. rujna 2021., za pristup na ročište 21. studenog 2022., za pristup na ročište 24. svibnja 2023., za pristup na ročište 2. prosinca 2024., za pristup na ročište 11. ožujka 2025. te za pristup na ročište 13. lipnja 2025., a na kojima ročištima se raspravljalo te se izvodili dokazi, dok tužitelju i nije priznat trošak pristupa na ročište na koje nije pristupio vještak. Isto tako, tužitelju je pravilno priznat kao potreban trošak i trošak sastava prijedloga za ovrhu, te trošak sastava podneska od 26.9.2022. i trošak sastava podneska od 10.11.2024. sukladno odredbi čl. 155. ZPP jer su bili potrebni radi vođenja postupka.

32. Slijedom svega navedenog, žalbu tuženice valjalo je odbiti kao neosnovanu temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke te odlučiti kao u izreci pod točkom I.

33. Zahtjev tuženice za naknadom troška sastava žalbe nije osnovan jer sa žalbom nije uspio te je stoga valjalo, sukladno odredbama čl. 154. st. 1. i 166. st. 1. ZPP, odlučiti kao pod toč. II. izreke.

34. Tužitelju nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu, jer taj trošak nije bio potreban za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a) te je odlučeno kao pod točkom III. izreke.

U Zagrebu 23. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća:

Josip Grubišić