Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2570/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, Nike Grospić Ivasović, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika ŠL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomćniku Miljenku Mrakovčiću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Miljenko Mrakovčić i Bojana Milić iz Rijeke, protiv tuženika-protutužitelja POSOJILNICA BANK EGEN iz Republike Austrije, [adresa]/[adresa], OIB 24250429800, zastupanog po punomoćniku Marku Kallayu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Kallay & partneri iz Zagreba, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-2269/2018 od 9. siječnja 2025., u sjednici održanoj 23. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja-protutuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-2269/2018 od 9. siječnja 2025. u stavku I. izreke i u dijelu stavka II. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška.

II. Odbija se zahtjev tužitelja-protutuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o kreditu s otplaćivanjem br. računa [broj kredita], broj stranke: 2.426.153 od 22. listopada 2003. godine, sklopljen između tužitelja ŠL, OIB [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita i tuženika Posojilnica bank eGen iz Republike Austrije, 9020 [adresa], OIB 24250429800, kao pravnog slijednika iza Posojilnica bank Borovlje-Celovec, A-9170 Ferlach, Hauptplatz 16, Republika Austrija, OIB [osobni identifikacijski broj], kao kreditora.

2. Utvrđuje se ništetnim javnobilježni akt Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini posl. br. OU-1761/2003 od 22. listopada 2003. godine, sastavljen po javnom bilježniku Darku Paraviću iz Rijeke.

3. Kao posljedica ništetnosti pravnog posla, nalaže se tuženiku kao pravnom sljedniku iza Posojilnica bank Borovlje, trpljenje upisa brisanja upisanog založnog prava u korist prednika tuženika Posojilnica bank Borovlje (upisanog temeljem rješenja posl. br. Z-11744/03 Općinskog suda u Rijeci) na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma površine 969 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća, gospodarska zgrada i dvorište površine 870 m2, te uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo u trenutku predaje prijedloga za zasnivanjem založnog prava u korist prednika tuženika, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

4. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."

II. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tužitelju-protutuženiku TL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplatiti tuženiku-protutužitelju Posojilnica bank eGen sa sjedištem u [adresa], OIB 24250429800, ukupan novčani iznos od 50.000,00 EUR-a (slovima: pedeset tisuća eura) u kunskoj protuvrijednosti, zajedno sa zateznim kamatama koje:

- na iznos od 50.000,00 EUR-a teku od dana 5. studenog 2003. godine pa do dana 31. prosinca 2003. godine prema stopi određenoj člankom 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate (NN br. 72/02),

- na iznos od 50.000,00 EUR-a teku od dana 1. siječnja 2004. godine pa do dana 31. prosinca 2007. godine prema stopi određenoj člankom 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate (NN br. 153/04),

- na iznos od 50.000,00 EUR teku od dana 1. siječnja 2008. godine pa do dana 31. srpnja 2015. godine prema stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a sve to sukladno članku 29. stavku 2. ZOO-a,

- na iznos od 50.000,00 EUR-a teku od dana 1. kolovoza 2015. godine pa do isplate prema stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve to sukladno članku 29. stavku 2. ZOO-a i to u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tužitelju-protutuženiku TL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplatiti tuženiku-protutužitelju Posojilnica bank eGen sa sjedištem u [adresa], OIB 24250429800, trošak ovog postupka zajedno s pripadajućim zateznim kamatama sukladno članku 29. stavku 2. ZOO-a, koja teče od dana donošenja presude pa do isplate, i to u roku od 15 dana."

III. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.“

2. Protiv presude u stavku I. izreke i u dijelu stavka II. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužitelja-protutuženika (u daljnjem tekstu: tužitelja) za naknadu parničnog troška žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno navodima žalbe, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora jest zahtjev na utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu s otplaćivanjem br. računa [broj kredita], broj stranke: 2.426.153 od 22. listopada 2003. sklopljen između tužitelja i prednika tuženika-protutužitelja (u daljnjem tekstu: tuženika) kao kreditora; na utvrđenje ništetnosti Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 22. listopada 2003. te na nalaganje tuženiku trpljenja upisa brisanja založnog prava upisanog u korist prednika tuženika u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci u k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška] i to na k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šumi površine 969 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kući, gospodarskoj zgradi i dvorištu površine 870 m2, te uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo u trenutku predaje prijedloga za zasnivanjem založnog prava u korist prednika tuženika.

6. Predmet spora po protutužbenom zahtjevu jest isplata iznosa od 50.000,00 eura s pripadajućom zateznom kamatom.

7. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja sastavio je presudu u skladu s odredbama ZPP-a i za svoje uvjerenje dao je jasne i razumljive razloge, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima, tako u donošenju iste nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u žalbi upire tužitelj, a niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

8. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, na koje je pravilno primijenio odredbe materijalnog prava, radi čega nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 355. i čl. 356. ZPP-a).

9. Na žalbene navode kojima se u bitnome ponavljaju tvrdnje iz prvostupanjskog postupka na način da je tuženik trebao imati odobrenje Hrvatske narodne banke za poslovanje na području Republike Hrvatske, valja reći da je presudom Suda Europske unije broj C-630/17 od 14. veljače 2019. odlučeno da članak 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) treba tumačiti na način da mu se protivi propis države članice učinak kojega je, između ostalog, to da su ugovori o kreditu i na njima utemeljeni pravni poslovi sklopljeni na državnom području te države članice između dužnika i vjerovnika sa sjedištem u drugoj državi članici koji ne raspolažu odobrenjem koja nadležna tijela prve države članice izdaju za obavljanje njihove djelatnosti na njezinom državnom području ništetni od dana sklapanja, čak i ako su bili sklopljeni prije stupanja na snagu navedenog propisa.

9.1. Naime, iz navedene odluke Suda Europske unije proizlazi da je u UFEU protivna i odredba čl. 10. st. 1. Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom ("Narodne novine", broj: 72/2017, u daljnjem tekstu: Zakona o ništetnosti) kojim je propisano da su ništetni ugovori o kreditu s međunarodnim obilježjima koji su sklopljeni u Republici Hrvatskoj između dužnika i neovlaštenih vjerovnika i prije stupanja na snagu tog zakona (pri čemu je neovlašteni vjerovnik pravna osoba koja ugovorom o kreditu s međunarodnim obilježjem odobrila kredit dužniku, a na dan sklapanja ugovora o kreditu ima upisano sjedište izvan Republike Hrvatske i nudi ili pruža usluge odobravanja kredita u Republici Hrvatskoj, iako za pružanje tih usluga ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom, odnosno ne raspolaže propisanim odobrenjem i/ili suglasnostima nadležnog tijela Republike Hrvatske).

9.2. Stoga se navedeni čl. 10. st. 1. Zakona o ništetnosti u konkretnom slučaju ne bi mogao primijeniti sve da je i predmetni ugovor o jednokratnom kreditu sklopljen u Republici Hrvatskoj, pritom, s time da niti iz odredaba Zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom („Narodne novine“, broj: 43/96) ne proizlazi da je u trenutku nastanka obveze bilo zabranjeno zaduživanje hrvatskim građanima u zemljama članicama Europske unije.

9.3. Nadalje, treba i reći da je Ustavni sud Republike Hrvatske odlučujući o ustavnoj tužbi u činjeničnoj i pravno podudarnoj situaciji kao u ovom predmetu, u odluci broj U- III-1519/2021 od 15. srpnja 2021. godine, a kojom je ustavna tužba odbijena, naveo (citirajući odredbu čl. 19.j Zakona o potrošačkom kreditiranju, u daljnjem tekstu: ZPK- a) da se ne može primijeniti Zakon o ništetnosti jer je njegova primjena zabranjena nakon što je Sud EU donio presudu u predmetu C-630/17 14. veljače 2019. godine.

9.4. Naime, Ustavni sud je prihvatio argumentaciju Suda EU-a te je Zakon o ništetnosti ukinuo Odlukom broj U-I-3678/2017 od 3. studenog 2020. godine („Narodne novine“, broj: 131/20) uz utvrđenje da je u nesuglasju s vladavinom prava kao najvišom vrednotom ustavnog poretka Republike Hrvatske. Pritom je utvrdio i da je Zakon o ništetnosti u nesuglasju s čl. 141.c Ustava RH, te stoga taj zakon više nije dio pravnog poretka Republike Hrvatske (točka 9.1.).

10. Na navode žalbe tužitelja kojima se poziva na primjenu odredbe čl. 269. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01) kojom je propisano da činidba mora biti određena odnosno odrediva te na nepoštenost i ništetnost odredi o promjenjivoj kamatnoj stopi, uspoređujući takve navode s činjeničnim navodima tužbe, razvidno je da se radi o novim činjenicama koje u smislu odredbe čl. 352. st. 1. ZPP-a u žalbi nije dopušteno iznositi pa stoga isti nisu niti razmatrani, jednako kao i žalbeni navodi koji se odnose na manjkavost u zastupanju tužitelja od strane odvjetnice Mirjane Lenac, koje je „dovelo u ozbiljnu pravnu zabludu glede odnosa zastupanja i naravi obveze koju preuzima“.

11. Pravilno je odlučio sud prvog stupnja na način da nije prihvatio zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška, to stoga što tužitelj nije uspio u sporu (čl. 154. st. 1. ZPP- a).

12. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe, jer s istom nije uspio (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

13. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a za stavak I. i čl. 166. st. 1. ZPP-a za stavak II.).

U Zagrebu 23. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac