Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2335/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jadranke Travaš, kao predsjednice vijeća, Gordane Držaić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Roberte Pandža, kao članice vijeća u pravnoj stvari 1. tužiteljice UZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja ŠZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tužiteljice ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Meliti Babić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Župan, Babić & Antunović d.o.o., Pisarnica Bjelovar, Ivana viteza Trnskog 9E, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, zastupan po punomoćniku Mislavu Biočiću, odvjetniku Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn-93/2022-46 od 27. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 23. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn-93/2022-46 od 27. ožujka 2025. u točkama I., II. u dijelu kojim je 2. tužitelju ŠZ dosuđen iznos od 21.262,19 EUR-a sa zateznom kamatom tekućom od 29. rujna 2022. pa do isplate, te točkama III., V., VI. i VII. Izreke.

II. Preinačava se presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn- 93/2022-46 od 27. ožujka 2025. u točki II. izreke u dijelu u kojem je 2. tužitelju ŠZ dosuđena zatezna kamata na iznos od 2.787,18 EUR-a tekuća od 1. travnja 2021. do 28. rujna 2022. i sudi:

Odbija se kao neosnovan zahtjev 2. tužitelja ŠZ za isplatu zatezne kamate tekuće na iznos od 2.787,18 EUR-a od 1. travnja 2021. do 28. rujna 2022.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženiku da 1. tužiteljici UZ isplati iznos od 26.597,65 EUR-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. rujna 2022. pa do isplate, pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku da 2. tužitelju ŠZ da na ime naknade štete isplati iznos od 21.262,19 EUR-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 18.076,85 EUR-a od 29. rujna 2022. pa do isplate te na iznos od 2.787,18EUR-a od 1. travnja 2021. pa do isplate, pod točkom III. izreke naloženo je tuženiku da 3. tužiteljici ŽZ na ime naknade štete isplati iznos od 18.076,85 EUR-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. rujna 2022. pa do isplate, pod točkom IV. izreke odbijen je dio tužbenog zahtjeva 2. tužitelja ŠZ za naknadu imovinske štete u iznosu od 398,17 EUR-a zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 1. travnja 2021., pa do isplate, pod točkom V. izreke naloženo je tuženiku da 1. tužiteljici UZ naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.587,94 EUR-a u roku od 15 dana, pod točkom V. izreke naloženo je tuženiku da 2. tužitelju ŠZ naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.868,39 EUR-au roku od 15 dana, pod točkom VII. Izreke naloženo je tuženiku da 3. tužiteljici ŽZ naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.438,80 EUR-a u roku od 15 dana, te je pod točkom VIII. Izreke odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu do 2.866,64 EUR-a.

2. Protiv dijela ove presude u točkama I., II., III., V., VI. i VII. izreke pravovremenu žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“, broj 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu u pobijanom dijelu na ponovno odlučivanje i odluku. Zatražio je trošak žalbe specificiran u žalbi.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je djelomično osnovana u odnosu na sporednu tražbinu s osnove zatezne kamate, dok je u preostalom dijelu neosnovana.

5. Pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika priležećih spisu i samih tih isprava i zapisnika, tako da se u cijelosti može ispitati njezina pravilnost i zakonitost pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje žalba tuženice.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

7. U žalbenom stadiju postupka tuženik suštinu žalbenih navoda sadržajno usmjerava na pobijanje činjeničnog zaključka prvostupanjskog suda o stupnju doprinosa prednika tužitelja nastanku štete.

8. Predmet spora je zahtjev radi naknade imovinske i neimovinske štete koju su tužitelji pretrpjeli uslijed smrti njihovog prednika koji je smrtno stradao kao pješak u prometnoj nesreći od tuženika kao osiguratelja od automobilske odgovornosti.

9. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio sve okolnosti koje su od značaja za odlučivanje o osnovi i visini naknade imovinske i neimovinske štete, te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene u skladu s odredbom čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

10. U postupku pred sudom prvog stupnja utvrđene su slijedeće činjenice:

- da je prednik tužitelj započeo prelaziti kolnik dvanaestak metara prije obilježenog pješačkog prijelaza na način da je prelazio kolnik koji je podijeljen na dvije kolničke trake između zaustavljenih vozila,

- da je osiguranik tuženika mogao uočiti prednika tužitelja kada je isti izašao iz gabarita zaustavljenih vozila u kojem trenutku je osiguranik tuženika bio udaljen oko 27,8 metara,

- da je osiguranik tuženika upravljao vozilom brzinom većom od 50 km/h prema nalazu vještaka, a što proizlazi i iz iskaza osiguranika tuženika koji je izjavio da je vozilom upravljao brzinom od oko 55 km/h,

- da je na mjestu prometne nesreće brzina kretanja ograničena na 40 km/h,

- da je nalet bio izbježiv da je osiguranik tuženika upravljao vozilom dopuštenom brzinom, jer bi u toj prometnoj situaciji mogao pravovremeno zaustaviti vozilo prije mjesta naleta.

11. Sa ocjenom prvostupanjskog suda da je prednik tužitelja doprinio nastanku vlastite štete slaže se i ovaj sud, te je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, i 29/18, dalje u tekstu: ZOO) kada je ocijenio da je prednik tužitelja pridonio nastanku štetnog događaja u omjeru od 40%.

12. Naime, prednik tužitelja je započeo prelaziti kolnik udaljen dvanaestak metara od obilježenog pješačkoga prijelaza na način da je prelazio kolnik između zaustavljenih vozila, te je mogao uočiti nailazak vozila osiguranika tuženika da je izvršio provjeru kada je izašao iz kolone zaustavljenih vozila, a što je doprinijelo nastanku štetnog događaja, jer da isti nije započeo sa prelaskom kolnika na način da je kolnik prelazio između zaustavljenih vozila već na pješačkom prijelazu gdje je promet vozila reguliran semaforom, te da je izvršio provjeru prije nego što je nastavio prelaziti kolnik nakon što je izašao iz gabarita zaustavljenih vozila u koloni i zaustavio se, jer je mogao uočiti nailazak vozila osiguranika tuženika do prometne nesreće ne bi došlo. Isto tako osiguranik tuženika je upravljao u naseljenom mjestu brzinom koja je veća od oko 55 km/h na mjestu gdje je ograničenje brzine kretanja 40 km/h u uvjetima mokrog i skliskog kolnika te sumraka, a mogao je pravovremeno uočiti prednika tužitelja i zaustaviti vozilo da se kretao dopuštenom brzinom.

13. Dakle, radi se o obostranom protupravnom postupanju oba sudionika prometne nesreće, a koje protupravno postupanje je zbog gore navedenog dovelo do prometne nesreće, a koja bi bila izbjegnuta da se osiguranik tuženika vozilom kretao dopuštenom brzinom od 40 km/h kao i da prednik tužitelja nije prelazio kolnik krećući se na način da je stupio na kolničku traku kojom se kretao osiguranik tuženika izlazeći iz gabarita zaustavljenih vozila.

14. Kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je prednik tužitelja djelomično doprinio nastanku štete i to u omjeru od 40% to se u navedenom omjeru tuženik djelomično oslobađa odgovornosti, odnosno obveze naknade štete (čl. 1067. st. 3. ZOO), pa je tuženik dužan tužiteljima naknaditi štetu kao posljedicu predmetnog štetnog događaja u omjeru od 60%.

15. Prema odredbi čl. 1101. ZOO u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji).

16. Tuženik smatra da je tužiteljima dosuđen previsoki iznos neimovinske štete zbog smrti njihovog prednika, jer je ista odmjerena u najvišem iznosu prema Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade, a psihijatrijskim vještačenjem je utvrđeno da nema trajnih posljedica po duševno zdravlje tužitelja.

17. Orijentacijski kriteriji nisu matematička formula za izračunavanje pravične novčane naknade, a prvostupanjski sud je imao u vidu sve okolnosti slučaja, odnosno da ih je smrt njihovog prednika teško pogodila, jer se radilo o iznenadnom događaju, da su bili u bliskim odnosima, a njihov prednik je prije toga bio zdrava i vedra osoba, pa je visina naknade neimovinske štete zbog smrti bliske osobe, supruga i oca, pravilno određena primjenom čl. 1100. i 1101. ZOO.

18. Osnovano u žalbi tuženik navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je na dosuđeni iznos troškova pogreba dosudio zateznu kamatu na temelju čl. 1086. ZOO od dana plaćanja ručana.

19. Odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09 i 76/13 – dalje: ZOOP) je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate u roku iz stavka 1. toga članka oštećena osoba ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

20. Kako se 2. tužitelj ŠZ obratio tužitelju sa odštetnim zahtjevom 29. rujna 2022. to sukladno odredbi čl. 12. st. 4. ZOOP ima pravo na zatezne kamate i za plaćene troškove pogreba tek od podnošenja odštetnog zahtjev. Kako je prvostupanjski sud zatezne kamate na taj vid štete dosudio od dana plaćanja računa, valjalo je pravilnom primjenom materijalnog prava preinačiti prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom II. izreke kojim je 2. tužitelju ŠZ dosuđena zatezna kamata na iznos od 2.787,18 EUR-a za razdoblje od 1. travnja 2021. pa do 28. rujna 2022. i u tom dijelu zahtjev 2. tužitelja ŠZ odbiti kao neosnovan.

21. Kako je ovom presudom djelomično preinačena prvostupanjska presuda valjalo je odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka u skladu s čl. 166. st. 2. ZPP. Tuženik je uspio u postupku samo sa neznatnim dijelom koji se odnosi na zatezne kamate kao sporednu tražbinu, pa mu ne pripada trošak postupka.

22. Odluku o troškovima postupka tuženik žalbom određeno ne osporava u pogledu osnove i visine troškova koji su tužiteljima dosuđeni, a sud po službenoj dužnosti ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (čl. 365. st. 2. ZPP).

23. Slijedom izloženoga valjalo je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi u pobijanom dijelu pod točkama I., II. u dijelu kojim je 2. tužitelju ŠZ dosuđena naknada štete u iznosu od 21.262,19 EUR-a sa zateznom kamatom tekućom od 29. rujna 2022., pa do isplate, te točkama III, V., VI. i VII. izreke te primjenom čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je 2. tužitelju ŠZ dosuđena zateznea kamata tekuća na iznos od 2.787,18 EUR-a od 1. travnja 2021. do 28. rujna 2022.

21. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbe, jer sa žalbom nije uspio.

22. Nepobijani dio presude pod točkama IV. i VIII. izreke nije preispitivan (čl. 365. st. 1. ZPP).

23. Obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 23. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Jadranka Travaš