REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 83 Pn-2122/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Draženki Buntak, odvjetnici u Zagrebu protiv tuženice AH, [adresa], koju zastupa punomoćnik Vladimir Simic, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. listopada 2025. godine u prisutnosti stranaka osobno, zamjenice punomoćnice tužitelja KH, odvjetničke vježbenice i zamjenika punomoćnika tuženika Ivice Cvitića, odvjetnika, dana 22. prosinca 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici AH, [adresa] isplatiti tužitelju ĆH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 3.780,00 EUR sa zateznom kamatom počev od 25. kolovoza 2023. do isplate, sve to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa dijelom zahtjeva za isplatu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za uništenu odjeću u iznosu od 250,00 EUR sa zateznom kamatom počev od 25. kolovoza 2023. do isplate, a sve to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku 15 dana.

III. Tuženica je dužna naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka od 1.700,13 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 22. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV. Odbija se tuženica sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako se dana 15. srpnja 2022.g. oko 04:00 sata nalazio se u stanu svoje tadašnje djevojke, ovdje tužene AH, na adresi [adresa] u [adresa]. Nakon što su se verbalno sukobili i nakon što je tužitelj uzeo iz ruke tužene mobilni telefon te isti bacio na pod balkona koji se tom prilikom razbio tužena je, u nakani da usmrti tužitelja, iz svoje sobe uzela nož oštrice dužine od oko 15 cm te je došla do tužitelja koji se nalazio na balkonu te ga nekoliko puta ubola navedenim predmetom u predjelu struka, desne nadlaktice i leđa uslijed čega je tužitelj zadobio ozljede u vidu ubodne rane u lijevom slabinskom području, ubodne rane na desnoj strani leđa i ubodne rane na desnoj nadlaktici. Nakon navedenog događaja tužena je odbacila navedeni nož te se udaljila s mjesta događaja. Protiv ovdje tužene vođen je postupak pred Županijskim sudom u Zagrebu koji je donio presudu posl. br. Km-2/22 dana 01. veljače 2023.g. koja je pravomoćna s danom 01.02.2023.g. i kojom je utvrđeno kako je ovdje tužena počinila kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvo u pokušaju – opisano u čl. 110. u svezi čl. 34. st.1. KZ/11. Protiv tužene sud je odredio pridržaj izricanja maloljetničkog zatvora uz odgojne mjere i to pojačanu brigu i nadzor te posebnu obvezu uključivanja u pojedinačni ili skupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade. U naprijed opisanom štetnom događaju tužitelj je zadobio ubodne rane u lijevom slabinskom području, ubodne rane na desnoj strani leđa i ubodne rane na desnoj nadlaktici kako je to opisano u medicinskoj dokumentaciji. Uslijed zadobivenih ozljeda tužitelju je pružena hitna liječnička pomoć u KBC-u Dubrava gdje je tužitelj bio podvrgnut operaciji, a sve kako bi mu bile sanirane otvorene rane na tijelu. Ujedno je tužitelj bio upućen na psihijatrijski pregled, a sve zbog straha te osjećaja napetosti koji je svakodnevno proživljavao zbog naprijed opisanog traumatičnog događaja te potencijalne mogućnosti njegovog ponavljanja. Nadalje, povodom predmetnog štetnog događaja tužitelj je doživio akutnu reakciju na stres obzirom je povodom štetnog događaja bio u strahu za život i tijelo, a posljedice na psihološkoj razini osjeća i još danas obzirom ima poteškoća sa spavanjem i sa neutraliziranjem stresnih situacija. Naprijed opisane ozljede i proživljena psihička trauma na tužitelju je ostavila tragove koji su se očitovali u otežanom obavljanju svakodnevnih radnih i osobnih aktivnosti zbog ograničene pokretljivosti kao i bolova koje je pretrpio zbog naprijed opisanih ozljeda zbog kojih mu je ujedno bilo određeno i mirovanje. Unatoč kontinuiranom liječenju jasno je kako je kod tužitelja došlo do smanjenja opće životne i radne sposobnosti, pa slijedom svega navedenog, tužitelj potražuje od tuženice pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu i uništenu odjeću, a imajući u vidu imajući u vidu kvalifikatorne okolnosti i to:

- za pretrpljene fizičke bolove iznos od 850,00 EUR,

- za pretrpljeni strah iznos od 1.500,00 EUR,

- za duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti iznos od 1.000,00 EUR

- za duševne boli zbog naruženosti iznos od 500,00 EUR

- za tuđu pomoć i njegu za koju potražuje iznos od 80,00 EUR,

- za uništenu odjeću iznos od 100,00 EUR

ukupno 4.030,00 EUR sa zateznom kamatom počev od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 25.08.2023. do isplate, kao i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženica navodi kako se u potpunosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Prigovara se kako osnovu tako i visini štete. Prilikom navedenoga štetnog događaja tužitelj je doprinio nastanku štetnog događaja na način da je isti razbio mobitel tuženice, ošamario tuženicu dva puta, cijeli dan ju je vrijeđao riječima da je šrot, da je smeće, da ne valja ništa, da je dno dna, da je kurva itd., fizički je nasrnuo na tuženicu, gurao ju je, grebao, vukao i čvrsto stikao te je sigurno njegov doprinos navedenom događaju značajan. Tuženica ovdje ističe navedeni prigovor doprinosa oštećenika samom štetnom događaju. Iz navedenog je vidljivo da je doprinos oštećenika (tužitelja) u inkriminiranom događaju izrazito velik, pa i do 60 posto. Tužbeni zahtjev je previsoko postavljen. Naime, prema važećim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a na temelju dostavljene medicinske dokumentacije, nastala šteta je osjetno manja od utužene, a pogotovo ako se uzme u obzir doprinos tužitelja u štetnom događaju. Slijedom navedenoga tuženica predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženici.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku presude Županijskog suda u Zagrebu, Km-2/2022 od 01.02.2023. (list 6-14, 51-59 spisa), presliku rješenja Grada Zagreba od 17.03.2023. (list 15-18, 27-30 spisa), presliku medicinske dokumentacije tužitelja (list 19-26, 85-86 spisa).Nadalje sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću, ortopedu i dr. Gordanu Makariću, psihijatru (list 69-75 spisa), umsnim saslušanjem istih vještaka (list 87-88 spisa), te saslušanjem stranaka (list 95-97 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 48/11 i 25/13 u daljnjem tekstu: ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Među parničnim strankama nije sporna sporna aktivna i pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja.

6. Među strankama je sporna odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja i time osnov i visina tužbenog zahtjeva.

7. U svom iskazu tužitelj navodi kako poznaje tuženicu preko zajedničkog društva, a znaju se preko 3 godine, s time da su bili u vezi cca 8 mjeseci. Nisu živjeli na istoj adresi, već je svako živio na svojoj adresi sa roditeljima, te su se međusobno posjećivali u njezinom i u njegovom stanu. Njega je tuženica upoznala sa jednim dijelom svoje prošlosti. Zna da je imala problema sa drogom, međutim kada su započeli vezu toga nije bilo, ali je voljela popiti i to najmanje dva puta tjedno, i to crno vino, bambus i pelinkovac. Nisu imali problematičnu vezu, ali se uočavao promjenu u ponašanju kada bi popila te je tuženicu na to upozoravao. Bila je agresivna, svadljiva i sklona provociranju. On je predmetnog dana došao u popodnevnim satima u stan tuženice, dok je njezina majka bila na moru, a otac kod kuće, te su te večeri konzumirali oboje alkohol. Kupili su tetrapak od 3 litre crnog vina i 2 l Coca Cole. On je popio maksimalno do 1 l vina, a sve ostalo je popila tuženica. On je već bio pripit te je nagovarao da se više ne pije jer su sljedeći dan trebali putovati na more. On je pokušao zaspati na kauču, međutim tuženica ga je prrobudila stalnim skakanjem po krevetu i glazbom budući je htjela nastaviti tulumariti. On ju u nekoliko navrata zamolio da ga ostavi na miru, te je tuženica u jednom trenutku otišla u svoju sobu. Čuo je da s nekim razgovara na mobitel, ušao je u sobu te je pitao sa kim razgovara na što mu je rekla da ne razgovara sa nikim već da gleda "bosanski video". On se potom na njezin nagovor popeo na krevet na kat, pored nje kada je na njezinom mobitelu zazvonio telefon sa nepoznatog broja. Rekla je da se ne želi javiti i da bolje da ne zna tko je. On sam je tražio objašnjenje, te je izvukao mobitel sa kreveta i spustio se niz krevet, nakon čega je tuženica došla za njim, te ga šakama započela udarati po glavi i tijelu i vikati da joj vrati mobitel. Mobitel nije vratio te ju je pitao da mu objasni tko ju zove ili će sam pogledati mobitel preko whats ap slike. Tuženica je za to vrijeme otišla u sobu, stavila vojni nož iza leđa, vratila se i stala ispred njega i pogledala ga luđačkim pogledom. On je vidio da ona u ruci drži nož i pitao je da li ga namjerava izbosti, no ona je otišla prema balkonu i naslonila se na ledenicu. On je u međuvremenu utvrdio da je sa navedenog broja zvao muškarac, te je otišao do balkona tražeći objašnjenje, na što mu je ona rekla da je to njezin bivši dečko i da se čuju od početka njihove veze. On je u tom trenutku bacio telefon na pod i kada je tuženica shvatila da će ju ostaviti jer joj je prethodno rekao da je kraj, tuženica je u tom trenutku izvadila nož iza leđa, te je stajući nasuprot njega istom zadala prvi ubod u gornji dio lijevog boka, a kako se sagnuo, potom ga je ubola u leđa u dubini od 3 cm, a potom u dubini od 2 cm u stražnji dio desnog ramena. On ju je molio da spusti nož, no ona je i četvrti put nasrnula desnom rukom na njega u namjeri da ga ponovno ubode, no on joj je je uhvatio ruke, stao iza nje, te joj joj trešnjom pokušao izbiti nož iz ruke, a ona ga je nakon cca 20-30 sekundi bacila kroz prozor. On je potom otišao do sobe po svoj mobitel i nazvao hitnu pomoć koja ga je prevezla do Nove bolnice u Dubravi, a koja je obavijestila policiju o ovom događaju. On tuženici nije uputio niti jednu psovku nego je samo pitao zašto mu je to napravila kad joj je sve dao. Nakon što je zadobio tri ubodne rane, on je tuženicu upozorio da ga ostavi na miru i da se makne od njega jer ga je htjela zagrliti, te ju je upozorio ako to ne učini da će se morati braniti, međutim ona je svejedno krenula prema njemu i kako nije znao što želi, on ju je ošamario po desnoj strani lica. To je učinio još jednom jer se dva puta vraćala da ga zagrli. Prije uboda nije verbalno uvrijedio tuženicu niti ju je udario. Policija je došla prije hitne pomoći. Za to vrijeme tuženica je pobjegla iz stana. Od trenutka kada je pozvao hitnu, u stanu je boravio još 20 minuta. Za to vrijeme tuženica je izašla iz stan i prvo je u stan došla policija. Navodim da mu je dva tjedna prije ovog događaja raskrvarila usnicu jer ga je udarila šakama pri kojem događaju je bila prisutna njezina majka i to u trijeznom stanju.

8. U svom iskazu tuženica navodi kako se pridružuje iskazu tužitelja u dijelu u kojem navodi da su predmetnog dana bili u njezinom stanu jer su slavili rođendan i da su popili količine vina i Coca Cole kako je on to naveo. Istina je da ju je te večer nazvao njezin bivši dečko no netočna je tvrdnja da joj je tužitelj mirno uzeo telefon, već ga je uzeo nasilno iz ruke kada se ona nalazila u svojoj sobi na gornjem krevetu, a on se nalazio na podu, te niti u jednom trenutku nije sjeo pored nje na krevet. Tome je prethodila svađa oko toga što radi na telefonu, no ona mu u tom trenutku nije htjela reći tko ju zove. Ona je skakala za tužiteljem kako bi iz njegovih ruku uzela mobitel, no nije uspjela. On ju u tom hvatanju nije udario, no izrekao joj je uvrede da je šrot, kurva i da ne vrijedi ništa. Navodi kako su joj pojedini trenuci ovog događaja izbrisani iz pamćenja. Sjeća se da je on mobitel razbio na balkonu, no ona u tom trenutku nije bila na balkonu. Kada je došla na balkon, mobitel je bio na podu balkona, razbijen, a tužitelj je bio negdje po stanu. Dok se telefon nalazio kod tužitelja njen bivši dečko je zvao na telefon, međutim nitko se nije javio. U trenutku kad je vidjela telefon na balkonu i shvatila da ne može nazvati majku jer je mobitel razbijen, nije znala šta da radi te je u tom trenutku uzela nož sa zida i držala ga iza sebe jedno vrijeme dok je slušala deranje tužitelja, odnosno njegove verbalne uvrede prema njoj, te se ne sjeća dijela kada ga upotrijebila prema tužitelju. Ona je kasnije saznala da je tužitelja ubola na tri mjesta. Njoj je tužitelj rekao da će nazvati hitnu i da će im reći da mu je to napravio prijatelj a da se ona ode van prošetati. Nakon 10 minuta se vratila u stan u kojem se već nalazila policija, te im je ispričala što se dogodilo. Nikada nije imala problema sa drogom, već je ponekad sa tužiteljem znala zapaliti travu. Ranije nikada nije bila osuđivana. Tužitelj joj je te večeri rekao da će ju ostaviti i to nakon što je saznao da ju bivši dečko zove na telefon. Sa bivšim dečkom bila je prijatelj. Ne zna zašto je nasrnula na tužitelja nožem. Ne sjeća se ekscesa dva tjedna prije ovog događaja.

9. Iz pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Km-2/22 od dana 01.02.2023. (list 6-18 spisa) proizlazi kako je tuženica proglašena krivom „što je dana 15. srpnja 2022.g., oko 04.00 sati, u [adresa], ĆHŽ, u stanu u kojem je bila sa svojim dečkom ĆH, a nakon što su se međusobno verbalno sukobili i nakon što joj je ĆH uzeo mobilni telefon iz ruke, te isti bacio na pod balkona i razbio ga, u nakani da ĆH usmrti, iz svoje sobe je uzela nož, duljine oštrice oko 15 cm, te došla do oštećenika ĆH koji se nalazio na balkonu i nekoliko ga puta ubola sa navedenim nožem, i to u predjelu struka, desne nadlaktice ii leđa, uslijed čega je oštećenik ĆH zadobio ozljede u vidu ubodne rane u lijevom slabinskom području, ubodne rane na desnoj strani leđa i ubodne rane na desnoj nadlaktici, nakon čega je nakon čega je sa balkona stana odbacila navedeni nož i udaljila se iz stana, dakle, s namjernom da ubije drugoga poduzela radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela ubojstva, čime je počinila kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvo u pokušaju – opisano i kažnjivo po čl. 110. u svezi čl. 34. st. 1. KZ/11.“ 10. Donoseći odluku u ovoj pravnoj stvari u pogledu odgovornosti za predmetni štetni događaj ovaj sud je polazio od odredbe čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05. i 41/08. – u daljnjem tekstu ZOO) propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

11. Odredbama članaka 1085. stavak 1. i 4. te članka 1090. ZOO određuju se uvjeti za dosudu naknade materijalne štete kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, s tim da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

12. Odredbom čl. 1092. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

13. Dakle odedbom čl. 1092. ZOO-a propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

14. Iz citirane odredbe jasno proizlazi kako se u pretpostavke za primjenu pravila o doprinosu oštećenika vlastitoj šteti ubrajaju

- postojanje adekvatne uzročne veze između oštećenikova ponašanja i njegove štete

- postojanje ostalih općih pretpostavki odgovornosti za štetu

- neprihvatljivost oštećenikova ponašanja s gledišta zaštite vlastitih interesa (neadekvatno u odnosu na životno iskustvo i standarde pravnog prometa)

15. Sukladno tome, drugostupanjski sudovi su također zauzeli stajlište kako mora postojati uzročna veza između nastanka štete i same radnje oštećenika, a koja u konkretnom slučaju ne postoji.

16. Prema postojećoj sudskoj praksi se o podijeljenoj odgovornosti može govoriti samo ako je oštećeni sudjelovao u nastanku svoje štete ili je pridonio da bude veća, dakle ako postoji uzročna veza između radnje ili propuštanja oštećenog i određenog dijela vlastite štete kao posljedica zajedničkog djelovanja (Žs u Bjelovaru, Gž-443/02 od 07. ožujka 2002.), te: za utvrđivanje doprinosa nastaloj šteti nije odlučna pravna kvalifikacija postupaka sudionika štetnog događaja, već značaj tih postupaka u odnosu na nastalu štetu (Žs u Vukovaru, Gž-1861/2004-3 od 13. listopada 2004.).

17. Prema stavu sudske prakse ponašanje (radnja ili propust) oštećenika mora biti usmjereno na povredu njegovog vlastitog pravnog dobra (čija povreda nije zabranjena jer oštećenik ne može biti odgovoran prema samom sebi), te zato mora sam i snositi štetne posljedice u opsegu u kojem je njima pridonio, i gdje se do ključa za raspodjelu štete dolazi usporedbom značenja oštećenikova doprinosa i značenja onih okolnosti koje predstavljaju temelj štetnikove odgovornosti.

18. Analizirajući iskaze stranaka, te dovodeći ih u svezu sa priležećom dokumentacijom u spisu ovaj sud je utvrdio kako su stranke u vrijeme štetnog događaja bile u vezi, a da su predmetne večeri slavili rođendan u stanu tuženice, da su konzumirali alkohol, da je tužitelj nakon što je uzeo mobitel tuženice i shvatio kako tuženica održava kontakt sa bivšim dečkom, isti bacio na pod balkona i razbio ga, dok je tuženica u namjeri da nanese ozljede tužitelju, iz svoje sobe uzela nož, duljine oštrice oko 15 cm, prišla tužitelju te mu zadala ubodne rane opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, te u tom dijelu poklanja vjeru iskazu stranaka kao logičnom i u međusobnom suglasju.

19. Sud ne poklanja vjeru iskazu tužitelja da prije nego što je tuženica nožem istom zadala ubodne rane nije bio u verbalnom sukobu sa tuženicom jer obzirom je očito da je u bijesu proizašlom iz očite ljubomore što mu djevojka kontaktira sa bivšim dečkom razbio mobitel, neživotno je da taj bijes prethodno nije verbalizirao prema tuženici, a osim toga iz same kaznene presude jasno proizlazi da je namjeri tuženice da usmrti tužitelja nožem prethodio njihov verbalni sukob. Što se tiče samog sadržaja izgovorenih verbalnih uvreda, ovaj sud ne vjeruje iskazu tuženice, jer osim njezinog iskaza ne postoji niti jedan drugi dokaz da bi tužitelj prethodno omalovažavao tuženicu pogrdnim riječima, a što je u istoj izazvalo bijes i u konačnici napad na tužitelja u kojem mu je zadala ubodne rane.

20. Iz opisa štetnog događaja po tuženici proizlazi da je do napada tuženice na tužitelja došlo iz razloga što je tuženica uhvaćena u prikrivanju odnosa sa bivšim dečkom, a što je tužitelj saznao predmetne večeri kada je tuženici oduzeo mobitel i da je otuđenje mobitela tuženice zapravo bio uzrok njezinog napada na tužitelja.

21.No, u konkretnom slučaju između takve radnje tužitelja i nastanka štete nema nikakve uzročne veze jer verbalni sukob i bacanje mobitela nisu doveli do teških tjelesnih ozljeda tužitelja, već jedino i isključivo protupravno postupanje tuženice što je i utvrđeno pravomoćnom kaznenom presudom posl. br. Km-2/22.

22. Dakle, ako nema uzročne veze između nastanka štete i radnje oštećenika nema niti odštetne odgovornosti oštećenika jer ta radnja nije ni u kakvoj uzročnoj vezi sa nastankom štetnog događaja i nastankom štete.

23. Jednako tako, citirana zakonska odredba propisuje adekvatnost uzročne veze odnosno oštećenikov doprinos mora biti adekvatan, takav da je prema okolnostima slučaja mogao doprinijeti nastanku ili povećanju štete, ergo izostanak takve radnje oštećenika doveo bi i do izostanka štete.

24. Navod tuženice da bi tužiteljev doprinos nastalom predmetnom štetnog događaju bio u omjeru do čak 60% u cijelosti je neosnovan jer se ovakvim „izjednačavanjem“ odnosno određivanjem doprinosa žrtve kaznenog djela u omjeru većem od odgovornosti štetnika koji je pravomoćno osuđen za počinjenje kaznenog djela koji je doveo do nastanka štete grubo povređuju tužiteljeva osnovna ljudska prava zajamčena Ustavom i Europksom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

25. Iz pravomoćne kaznene presude proizlazi kako je predmetno ponašanje tuženice ocijenjeno kao kazneno djelo počinjeno s namjerom (dolus) djelo pri kojem je počinitelj svjestan (ili je dužan i mogao bi biti svjestan) svojega čina te ga želi počiniti, ili barem pristaje na to. Samim time je ovakva vrsta krivnje teža i iziskuje veću odgovornost počinitelja u konkretnom slučaju ovdje tuženice.

26. Prema stavu ovog suda poduzete radnje tuženice i to nanošenje teških tjelesnih ozljeda u vidu teških ubodnih rana nožem nisu bile primjerene situaciji, te je ista mogla odustati od počinjenja kaznenog djela i udaljiti se slijedom čega eventualni verbalni sukob koji je prethodio nastalom štetnog događaju ne može eskulpirati tuženicu niti umanjiti njenu odgovornost za nastalu štetu, pa je stoga ovaj sud zaključio da je tuženica u cijelosti odgovorna za predmetni događaj. 9. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva sud je iz vještva dr. Božidara Šebečića i dr. Gordana Makarića utvrdio da je tužitelj je stradao u štetnom događaju 15. srpnja 2022.g., na način opisan u tužbi. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji pri tome je zadobio: ubodnu ranu slabinskog područja lijevo, ubodnu ranu leđa, ubodnu ranu desne nadlaktice, 15.7.2022. pregled HMP: …otvorena rana u lijevoj srednjoj aksilarnoj liniji iznad zdjelične kosti veličine 2x0,5cm, na leđima između lopatica u srednjoj liniji 2x0,5cm, na desnoj nadlaktici veličine 1cm. Nema aktivnog krvarenja. 15.7.-18.7.2022. hospitalizacija u Klinici za kirurgiju KB Dubrava: Dg. Vulnus ictum reg. lumbalis sin. dorsi; Vulnus ictum dorsi; Vulnus ictum brachii dex.; Sy anxiosum (F43.9). 15.7.2022. Op. Laparascopia explorativa; Revisio vulneris. Bolesnik je primljen… zbog ubodnih rana lijeve lumbalne regije, srednjeg dijela leđa i desne podlaktice zadobivenih ubodom nožem od poznate osobe. Kod dolaska svjestan, kontaktibilan, orijentiran, KR kompenziran. Ubodna rana dužine 4 cm smještena iznad lijevog ilijačnog grebena, usmjerena prema naprijed. Ubodna rana u srednjem dijelu leđa dužine 3cm i ubodna rana dužine 2cm na desnoj nadlaktici. Učinjen MSCT toraksa i abdomena kojim se prikaže rana iznad lijevog ilijačnog grebena koja seže do peritoneuma što indicira eksploraciju abdomena… u zdjelici mala količina seroznog sadržaja, intraabdominalni organi izgledaju uredno; prikaže se hematom peritoneuma posterolateralne strane srednjeg dijela lijevog abdomena veličine 10x10cm, peritoneum djeluje intaktno. Pošto je intraabdominalni nalaz uredan, zahvat se završi eksploracijom, a rane se zatvore po slojevima. u nastavku se obradi rana iznad lijevog ilijačnog grebena: rana dužine 4cm, oštrih rubova, čista, dopire do peritoneuma, suturiraju se po slojevima mišić, fascija i koža uz rebrasti dren. Rana na srednjem dijelu leđa dužine 3cm, oštrih rubova, čista, digitalnom eksploracijom dopire do spinoznog nastavka kralježnice, proširi se rana za 2cm, eksplorira i zatvori po slojevima uz rebrasti dren. Rana na nadlaktici dužine 2cm se eksplorira i zatvori koža. Bolesnik je dobro podnio navedenu operaciju, a postoperacijski oporavak protekao je uredno uz antibiotike i analgetike. Rane cijele uredno, peristaltika uspostavljena… zbog psihomotorne napetosti konzultiran je psihijatar koji je preporučio hospitalno psihijatrijsko liječenje u nadležnoj ustanovi koje je bolesnik odbio pa je dogovoren ambulantni tretman… otpušta kući s preporukom mirovanja, Brufen pp; Klavocin i Medazol još 5 dana. 18.7.2022. konzilijarni pregled psihijatra: …negira ranija psihijatrijska liječenja, kao i uzimanje psihofarmaka. …Iznosi kako su on i djevojka na dan napada pili alkohol. Posvađali su se, navodi da ga je izbola nožem. …On je sam zvao policiju. Iznosi da je bio u šoku, i sada ga je strah zbog svega što se dogodilo. Sinoć je imao noćne more, pomokrio se u krevet od straha… U psihičkom statusu… psihomotorno je napet, ustrašen… u sadržaju događaji koji su prethodili hospitalizaciji, strah za budućnost, nesanica… Dg. F43.0. Pacijentu je predloženo psihijatrijsko liječenje u nadležnoj ustanovi što on sada otklanja, ali je motiviran za ambulantni psihijatrijski tretman… Th. Xanax 0,25mg do 2x1pp Sanval 5mg 0,0,1pp. Tužitelj dolazi na pregled osobno na poziv. Navodi da ga je djevojka tijekom svađe napala nožem. Sada nema subjektivnih tegoba od zadobivenih ozljeda osim lagane boli oko ožiljka lijevo lumbalno kod sagibanja i promjene vremena, U području okoline rane ima i oslabljen osjet dodira kože. Iz statusa: Kod pregleda pri svijesti, orijentiran, urednog neurološkog statusa. Lijevo lumbalno, iznad krila crijevne kosti ožiljak duljine 4 cm, širine oko 4 mm, nešto tamniji od okolne kože.. Na leđima, u visini donjeg djela prsne kralježnice ožiljak duljine 4 cm, širine oko 5 mm, nešto tamniji od okolne kože. Na stražnjoj strani gornjeg dijela desne nadlaktice ožiljak duljine 2 cm, širine 5 mm, nešto tamniji od okolne kože. Na trbušnoj stijenci dva ožiljka od laparoskopije duljine po 1,5 cm. Pokretljivost desne ruke i trupa uredna, bezbolna. Trbuh mekan, bezbolan. Tužitelj dolazi na pregled osobno na poziv. Do predmetnog štetnog događaja negira psihičkih tegoba. Aktualno navodi da povremeno, barem jednom mjesečno, sanja “budim se s noževima“, te povremeno “sjetim se nje, dobijem nelagodan osjećaj, naježim se“. raspoloženje mu je promjenljivo “imam česte oscilacije, čas sam nervozan, čas ljutit“. Nadalje navodi “u Zagrebu me sve podsjeća na nju, kad mi se netko približi imam osjećaj da hoće nasrnuti na mene, možda ona ima nekog dečka koji će me prebiti na cesti, ne znam koga može poslati“. Žali se da je povremeno zaboravan. Povremeno, navodi, koristi Normabel. Psihički status: priseban, kontaktibilan, orijentiran. Formalno urednog misaonog tijeka. U sadržaju afirmira povremene intruzije sjećanja i morne snove. Eutimičan, no emocionalno labilan. Situacijski je napet i anksiozan. Intelektualno-mnestičke funkcije blaže su funkcionalno kompromitirane. Zbog sumnje na ozljedu trbušnih organa urađena je laparoskopija trbuha, nije nađeno ozljede trbušnih organa niti peritoneuma (trbušna ovojnica). Tužitelj je na psihičkom planu prvotno razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0), te nastavno simptomatiku Poremećaja prilagodbe (F43.2). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika u sklopu elemenata PTSP-a. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja došlo je do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja: Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, s kirurške strane nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti. S psihijatrijske strane zaostale su trajne posljedice koje su uzrok smanjenja životne aktivnosti od 5% uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. Fizičke boli jačeg intenziteta tužitelj je trpio dva dana, srednje intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah do sveukupno do tjedana. Ranije opisani ožiljci na mjestu ubodnih rana (Lijevo lumbalno, iznad krila crijevne kosti ožiljak duljine 4 cm, širine oko 4 mm, nešto tamniji od okolne kože. Na leđima, u visini donjeg djela prsne kralježnice ožiljak duljine 4 cm, širine oko 5 mm, nešto tamniji od okolne kože. Na stražnjoj strani gornjeg dijela desne nadlaktice ožiljak duljine 2 cm, širine 5 mm, nešto tamniji od okolne kože) uzrok su naruženja manjeg stupnja uslijed čega tužitelj trpi o odgovarajuće duševne boli. Tuđa pomoć i njega pružana od strane nestručne osobe bila mu je potrebna u opsegu 2 sata dnevno 10 dana za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Liječenje tužitelja s kirurškog stajališta završeno je 18.8.2022.g. Status psihičkih funkcija stabiliziran je 29.9.2022..

27. Prigovarajući istom vještvu u podnesku od 08.01.2025. tužitelj je naveo Tužitelj ističe primjedbe i u dijelu ocjene pretrpljenih fizičkih bolova i straha. Opisane ozljede u vidu višestrukih ubodnih rana koje su zahtijevale operativni zahvat i hospitalizaciju uzrokuju intenzivne bolove, ne samo u trenutku ozljeđivanja, već i tijekom postoperativnog perioda. Opisane rane su bile ozbiljne, prodorne i zahtijevale šivanje po slojevima. Također, tužitelj je bio podvrgnut laparoskopskoj operaciji zbog prodora ubodne rane u peritoneum, što je dodatno kompliciralo oporavak. Takvi zahvati uzrokuju intenzivne postoperativne bolove koji traju tjednima ili čak mjesecima, što nije adekvatno uzeto u obzir u nalazu vještaka. Nadalje, vještak nije adekvatno procijenio emocionalnu patnju i strah koji je tužitelj pretrpio tijekom napada i nakon njega. Prema medicinskoj dokumentaciji, tužitelj je bio žrtva napada hladnim oružjem (nožem), što je izuzetno traumatično iskustvo. Takav događaj uzrokuje ne samo trenutni šok i strah, već i dugotrajne psihičke posljedice, uključujući osjećaj nesigurnosti, strah od ponovnog napada te socijalnu izolaciju. Strah koji je tužitelj pretrpio tijekom napada nije samo trenutni strah od fizičke ozljede, već i strah za vlastiti život. Taj aspekt emocionalne patnje nije dovoljno razmotren u nalazu vještaka, a trebalo bi ga posebno naglasiti s obzirom na prirodu štetnog događaja. Slijedom naprijed navedenog tužitelj predlaže pozvati vještake na raspravu radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja i odgovaranja na pitanja koja će se postaviti te dopune nalaza i mišljenja u dijelu ocjene pretrpljenog straha koja je neodređena.

28. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vještvo dr. Božidara Šebečića i dr. Gordana Makarića kao objektivno i stručno budući da je sačinjeno temeljem postojeće dokumentacije u spisu, nakon pregleda tužitelja i uvida u zdravstveni karton, te imajući u vidu da je vještak na jasan i transparentan način utvrdio vrste ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom događaju, da između predmetnih ozljeda i štetnog događaja postoji jasna uzročno posljedična veza, te da je ocjena kvalifikatornih okolnosti donesena je temeljem navedenog sukladno stručnom znanju i dugogodišnjem kliničkom iskustvu.

29. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

30. Prilikom donošenja odluke o visini naknade neimovinske štete nastale uslijed povrede prava osobnosti tužitelja sud je uzeo u obzir narav i karakter zadobivenih ozljeda, činjenicu da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda medicinski obrađen po specijalistu kirurgu i psihijatru, da je zadobio ubodne rane lijeve lumbalne regije, srednjeg dijela leđa i desne podlaktice, da jer zbog sumnje na ozljedu trbušnih organa urađena je laparoskopija trbuha, nije nađeno ozljede trbušnih organa niti peritoneuma (trbušna ovojnica), da je na psihičkom planu prvotno razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0), te nastavno simptomatiku Poremećaja prilagodbe (F43.2) da je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika u sklopu elemenata PTSP-a, te je je razvidno da tužitelj trpi fizičke bolove i strah određenog intenziteta i trajanja, a kako to nedvojbeno proizlazi iz predmetnog vještva, a imajući u vidu i starost tužitelja (rođen 1998.).

31. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, a sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08) i čl. 223. ZPP- a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 700,00 EUR.

32. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.500,00 EUR.

33. Slijedom navedenog, a imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužitelja u omjeru od 5%, a koje su posljedica predmetne nezgode, a u kojem će isti morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 EUR-a.

34. Na okolnost pružanja pomoći i njege sud je iz predmetnog vještva utvrdio kako je tužitelju bila potreba tuđa pomoć u trajanju od ukupno 20 sati.

35. Imajući u vidu da je vještačkim nalazom utvrđeno naruženje tužitelja kao posljedica ove nezgode u vidu ranije opisanih ožiljaka na mjestu ubodnih rana (Lijevo lumbalno, iznad krila crijevne kosti ožiljak duljine 4 cm, širine oko 4 mm, nešto tamniji od okolne kože. Na leđima, u visini donjeg djela prsne kralježnice ožiljak duljine 4 cm, širine oko 5 mm, nešto tamniji od okolne kože. Na stražnjoj strani gornjeg dijela desne nadlaktice ožiljak duljine 2 cm, širine 5 mm, nešto tamniji od okolne kože) uzrok su naruženja manjeg stupnja uslijed čega tužitelj trpi odgovarajuće duševne boli, a koje su povremeno vidljivi trećim osobama, a što je utvrdio i sud, dakle očito je riječ o naruženju zbog kojeg tužitelj može trpjeti nelagodu, sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 500,00 EUR.

36. Budući da se inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužitelj mogla pružiti takvu uslugu, sud je imajući u vidu da tužitelj tijekom postupka ne dokazuje da su mu pomoć i njegu nisu pružale profesionalne osobe, koje inače plaćaju trošak poreza i doprinosa, ovaj sud nalazi primjerenim cijenu sata od 5,00 EUR, no kako tužitelj traži manji iznos od svega 4,00 EUR to je tužitelju za ovaj vid štete priznat iznos od 80,00 EUR, a u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a.

37. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete za uništenu odjeću od 100,00 EUR potrebno je navesti kako tužitelj tijekom postupka ne navodi koja mu je odjeća uništena u predmetnom događaju, godinu starosti, vrijednost i druge pojedinosti, niti je na navedenu okolnost predložio svoje saslušanje ili drugi dokaz u smilju čl. 219. ZPP-a iz kojeg bi sud mogao utvrditi osnov i visinu ovog dijela štete, pa je primjenjujući pravilo o teretu dokazivanja sud odbio tužbeni zahtjev u tom dijelu i sukladno čl. 221a ZPP-a odlučio kao u izreci ove presude pod točkom II.

38. Slijedom naprijed navedenog tužitelju bi pripadala pravična novčana naknada neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 3.780,00 EUR, no kako tužitelj konačnim zahtjevom potražuje iznos od 4.030,00 EUR, to je isti odbijen u preostalom dijelu od 250,00 EUR kao prekomjerno zatraženim, a sve sa zakonskom zateznom matom na osnovi čl. 29. st. 1. ZOO-a počev od 25.08.2023. do isplate, i to po stopi do 30. prosinca 2023.sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).

39. Analizirajući navedene zakonske odredbe, sud je zaključio kako je istim sankcioniran svaki onaj dužnik koji ne ispuni svoju novčanu obvezu po dospijeću, s time da dužnik koji je dakle obvezan platiti određeni novčani iznos s naslova pravične novčane naknade dolazi u zakašnjenje ako tu novčanu obvezu ne ispuni na dan dospijeća, odnosno na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, pa vjerovnik, u konkretnom slučaju tužitelj, može od tog dana zahtijevati i zakonsku zateznu kamatu.

40. Iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu i očitovanja vještaka proizlazi da je liječenje tužitelja sa kirurške strane okončano 18.08.2022., a psihičke funkcije stabilizirane 29.09.2022., dakle prije podnošenja odštetnog zahtjeva pa bi tuženik bio zasigurno u zakašnjenju sa isplatom neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 25.08.2023., slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I i II.

41. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154 st. 3. ZPP u svezi odredbe čl. 155. ZPP-a, slijedom kojih je tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka za slijedeće parnične radnje: za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav podnesaka od 29.01.2024.,., 07.01.2025.,25.02.2025. svaki u iznosu od 200,00 EUR, 18.04.2024. 50,00 EUR, te za pristup na ročište 08.04.2024. i 20.10.2025. svako u iznosu od 200,00 EUR, ukupno 1.450,00 EUR, sve uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 362,50 EUR, a na osnovi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42., tome da mu nije dosuđen trošak sastava podneska od 14.02.2025. u iznosu od 50,00 EUR jer je sadržaj istog podneska mogao iznijeti na ročištu koje je održano istog dana i za koje mu je dosuđen puni iznos Tarife i time ne stvarati dodatne troškove.

42. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednost boda Tarife kao i uspjeh stranaka u sporu prema zahtjevu iz podneska od 25.02.2025. od 4.030,00 EUR i to tužitelja u iznosu od 96,90%, (u osnovi 100% i visini od 93,80 %-dosuđeni iznos od 3.780,00 EUR podijeljen konačnim zahtjevom od 4.030,00 EUR, pa kad se zbroj navedena dva postotka podijele sa 2 dobije se postotak od 96,90%), a tuženika u omjeru od 3,1 % (visina 6,20 % podijeljena sa 2) pa kad se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika, tužitelj je u postupku uspio u omjeru od 93,80%.

43. Slijedom navedenog tužitelju je sukladno čl. 154.st. 3. i čl. 155. ZPP-a u dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.700,13 EUR, time da mu je trošak medicinskog vještačenja dosuđen bez obzira na uspjeh u sporu, dok je tuženik zbog svega navedenog u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, pa je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom III i IV.

44. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužitelja odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 29. st. 2. Zakon o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22), a počev od donošenja ove presude, tj. dana 22. prosinca 2025. do isplate.

U Zagrebu, 22. prosinca 2025. godine

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika