REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Poslovni broj: Usž-3817/2025-2
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Senke Orlić-Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja: 1) ER iz [adresa] i 2) ABC, [adresa]., oboje zastupani po opunomoćeniku Bruni Čohilju, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o. Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 1056/2024-7 od 26. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 18. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1056/2024-7 od 26. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika, klase: UP/I-362-02/24-02/441, urbroj: 443-02-05-14- 24-8 od 12. lipnja 2024. (I), kojim je tužiteljima naloženo ukloniti pobliže opisane građevine izgrađene na adresi [adresa], grad [adresa], na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja i sve bez izvršne građevinske dozvole (sve pobliže opisano u navedenom rješenju). Tužitelji su odbijeni i sa zahtjevom za naknadu troškova upravnog spora (II).
2. Tužitelji su protiv citirane presude prvostupanjskog suda podnijeli žalbu ističući da sud nije proveo dokaze koje su tužitelji predlagali u tužbi, a niti obrazložio zašto iste nije proveo niti je razvidno u koju je to dokumentaciju sud izvršio uvid. Smatraju da sud zbog neprovođenja predloženih dokaza nije mogao u potpunosti i točno utvrditi odlučne činjenice. Predlažu usvojiti žalbu i poništiti osporenu presudu.
3. Tuženik se nije očitovao o žalbi, iako je dostava poziva uredno iskazana.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja čime nije povrijedio zakon na njihovu štetu.
6. Nadalje, Sud ocjenjuje neosnovanim navode tužitelja o bitnoj povredi pravila sudskog postupka na kojeg upiru ističući da obrazloženje presude ne sadrži jasne navode niti popis dokaza, odnosno dokumentacije na temelju kojih je odbijen tužbeni zahtjev. Ovaj Sud smatra da osporena presuda sadrži sve propisano odredbom članka 119. ZUS-a, pa tako i glede stavka 5. iste odredbe, kojom je propisano što sve mora sadržavati obrazloženje presude, koje obrazloženje je jasno i potpuno te u suglasju s izrekom presude. Naime, obrazlaganje odluka se ne može smatrati kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki pojedinačni navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi stvari te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja uz obvezu da se u obrazloženju navedu jasni i argumentirani razlozi na kojima je osporena odluka donesena odnosno utemeljena, a čemu je u konkretnom slučaju udovoljeno.
7. Nadalje, treba reći da je prvostupanjski upravni sud svoju odluku mogao donijeti na temelju dokaza i činjenica već utvrđenih u upravnom postupku i koji proizlaze iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i upravnog spora poradi čega prvostupanjski upravni sud prema ocjeni ovog Suda nije imao razloga niti potrebe izvoditi nove dokaze obzirom da je na temelju u spisu priloženih dokaza i utvrđenih činjenica mogao donijeti ovdje osporavanu presudu.
8. Naime, u konkretnom slučaju je tuženik – građevinski inspektor dana 10. travnja 2024., proveo inspekcijski nadzor na predmetnoj nekretnini oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] o čemu je i sačinjen zapisnik kojom prilikom je utvrđeno da se na toj nekretnini (vlasništvo tužitelja) nalaze izgrađene građevine u odnosu na koje je sačinjen zapisnik, priložena skica lica mjesta i fotografije. Neprijepornim nadalje proizlazi utvrđenim da se predmetna nekretnina nalazi izvan građevinskog područja što je utvrđeno uvidom u dokumentaciju nadležnog Odjela za komunalni sustav i prostorno uređenje grada Umaga te slijedi da za izgrađeno nije izdana građevinska dozvola. U dostavljenom zapisniku s prilozima tužitelji su se očitovali da su vlasnici predmetnih građevina koje da je postavio njihov pravni prednik 2014. godine ali da se radi o spremištu za alat i ostavu koje po njima, ne podliježe obvezi izdavanja građevinske dozvole.
9. Imajući u vidu naprijed navedeno osporeno rješenje tuženika koje je doneseno u inspekcijskom postupku na temelju odredbe članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. i 117/21., dalje: ZDI), obzirom da je istom odredbom propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. O prigovorima tužitelja iz tužbe da za navedene radove nije bilo niti potrebno ishoditi građevinsku dozvolu pri čemu se pozivaju na Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj: 79/14., 41/15., 75/15., dalje: Pravilnik) prvostupanjski upravni sud se očitovao u obrazloženju osporene presude (da se radi o građevini koja se ne može podvesti pod iznimke iz članka 128.-130. Zakona o gradnji i Pravilnika) koje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.
10. Stoga je u konkretnom slučaju, kako to pravilno navodi i prvostupanjski upravni sud u obrazloženju osporene presude, za navedenu gradnju bilo potrebno u skladu s odredbom članka 106. stavka 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), ishoditi građevinsku dozvolu. To stoga što je istom odredbom propisano da se građenju može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovog Zakona nije drukčije propisano.
11. Glede prigovora tužitelja da sud nije proveo predložene dokaze treba reći da sud nije vezan prijedlozima stranaka niti u pogledu činjenica koje treba utvrditi niti dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. stavak 3. ZUS-a), međutim dužan je o njima se izjasniti, a što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio.
12. Stoga imajući u vidu da iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pravilne primjene mjerodavnog materijalnog prava, koji zaključak nije doveden u sumnju niti žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
13. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a, riješiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 18. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
