Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3008/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Lidiji Bošnjaković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Dario Grbavac, odvjetnik iz Virovitice, protiv tuženika Podrum Vineda d.o.o. OIB: 99552782362 iz Vukosavljevice, Kolodvorska 77, zastupano po punomoćniku Željku Palatinušu, odvjetniku iz Virovitice, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Psp-9/2024-23 od 22. svibnja 2025., dana 18. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Psp-9/2024-23 od 22. svibnja 2025.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava žalbe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Utvrđuje se da je tuženik PODRUM VINEDA d.o.o. (OIB: 99552782362) iz Vukosavljevice, Kolodvorska 77, s m e t a o tužiteljicu UJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], u posjedu dijela čkbr. [katastarska čestica] Vinograd u Aršanju sa 509 čhv, a koja čestica je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odnosno po katastarskim oznakama čkbr. [katastarska čestica] Aršanj sa 1831 m2 odnosno Vinograd sa 1831 m2, a što je upisano u posjedovnom listu br. 3333 k. o. [katastarska općina] – odnosno dijela cijelom dužinom do sjeverne mede te čestice u površini od 150 m2, kako je to prikazano na skici vještačenja od 22.listopada 2024. te skici vještačenja -dopune od 4. prosinca 2024. stalnog sudskog vještaka Roberta Kiša ing., na način da je po cijeloj površini prijepora, u vremenu između 20. i 29. travnja 2024. god., posadio jednu mladicu ginka bilobe i na više mjesta više niskog raslinja, pa mu se z a b r a n j u j e svako takovo ili slično smetanje navedene čestice ubuduće, te mu se n a l a ž e uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da odmah ukloni zasađeno i da preda u posjed tužiteljici predmetno zemljište, jer će u protivnom to prisilno učiniti tužiteljica o trošku tuženika“

U točki II. nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 875,00 € .

2. Citirano rješenje žalbom pobija tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. -3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu: ZPP) i predlaže da ovaj sud pobijano rješenje preinači uz naknadu troškova postupka.

3. Žalba je neosnovana.

4. Nije ostvaren istaknuti žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koji u žalbi upire tužitelj budući da je odlučujući o žalbi utvrđeno da je izreka pobijanog rješenja jasna i neproturječna, kako sama sebi tako i razlozima iznesenima u obrazloženju, te da su dati razlozi valjani i dostatni, a istovremeno ne postoji proturječnost između iznesenih razloga i sadržaja samih dokaza izvedenih u postupku.

5. Između stranaka tijekom postupka nije sporno da je tužiteljica vlasnica i posjednica nekretnina i to čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je tuženik upisan kao vlasnik i posjednik čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vinograd površine 1831 m2. kao i da su tuženici zasadili raslinje na sjevernom odnosno prijepornom dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Činjenicu da tužiteljica nije bila u posjedu spornog sjevernog dijela čkbr. [katastarska čestica] u površini od 150 m2, kako je prikazano na skici vještaka od 4. prosinca 2024. i da joj ne pripada pravo na zaštitu posjeda, prvostupanjski sud pravilno je utvrdio na temelju provedenih dokaza i njihovom ocjenom u smislu čl. 8. ZPP-a svakog pojedinačno i u njihovoj ukupnosti i to:

- da je vještak na očevidu izvršio je identifikaciju predmetne nekretnine, kao i površinu prijepora.

- da su utvrđeni i položaj strmine, odnosno razlike u nivou zemljišta uz sam rub međe, a na čestici čkbr. [katastarska čestica] kao i lokaciju mladica ginko bilobe koju je posadio tuženik.

- da su utvrđene lokacije na kojima su bili čeoni stupovi vinograda ranijeg vlasnika U.

- da je svoj zaključak o tome da tužiteljica nije bila u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine sud pravilno utemeljio cijeneći iskaz svjedoka LJ, svjedoka VJ, ĆJ, RJ i UJC te OJ kojima je povjerovao i o tome dao jasne i valjane razloge iz kojih proizlazi da nitko od navedenih svjedoka nije vidio tužiteljicu i njenog supruga da prolaze prijepornim dijelom.

7. Također je pravilno prvostupanjski sud u danom obrazloženju naveo i zašto nije povjerovao iskazima svjedoka čiji sadržaj u žalbi iznosi i analizira tužiteljica navodeći da iz sadržaja iskaza tih svjedoka proizlazi drugačije utvrđenje posljednjeg stanja posjeda, te takvi žalbeni navodi u bitnom predstavljaju vlastitu analizu i ocjenu izvedenih dokaza od strane tužiteljice i čime ista nije dokazala osnovanim žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja budući da je prvostupanjski sud dao jasne i valjane razloge o tome kojim je svjedocima poklonio vjeru i zašto i takvu ocjenu dokaza ovaj sud cijeni logičnim i neproturječnim te ju prihvaća kao pravilnu.

8. Na temelju tako pravilno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud osnovano je zaključio da tužiteljica nije dokazala da su ispunjene zakonske pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite budući da nije bila u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela čestice koji je predmet spora u ovom postupku.

9. Prema čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZV), koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja

10. Prema čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. Slijedom takvog utvrđenja pravilnom primjenom odredaba čl. 21. i čl. 22. ZV-a sud nije pružio zatraženu posjedovnu zaštitu tužiteljici budući da ista nije dokazala da je bila u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine.

12. Kako tužiteljica nije uspjela sa žalbom istoj ne pripada pravo na naknadu troška sastava žalbe (čl. 154. st.1 ZPP-a).

13. Iz navedenih razloga pobijano rješenje potvrđeno je kao u izreci temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a

14. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 18. prosinca 2025.

Sutkinja:

Lidija Bošnjaković