Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-319/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Suzani Radaković, sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz OD Ljubičić-Vrdoljak&partneri d.o.o. iz Splita, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, poslovni broj Z- 21803/2023 od 3. lipnja 2025., dana 22. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, poslovni broj Z-21803/2023 od 3. lipnja 2025.

II Nalaže se brisanje zabilježbe odbijanja prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u z. u. POPIS I i z. u. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina].

III Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u z. u. POPIS I i z. u. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I. Odbija se prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], ZU POPIS I, k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], ZU 23633, k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se upis zabilježbe odbijanja prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u z. u. POPIS I i z. u. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina].

III. Provedba se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu u Splitu.“

2. Protiv rješenja žali se predlagatelj ne navodeći određeno žalbene razloga propisane čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se žalba u smislu žalbenih navoda usvoji.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet ovog zemljišno knjižnog postupka je prijedlog radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka prema predmetnom prijedlogu koji temelji na činjenici usklađivanja zemljišno knjižno stanje sa stvarnim stanjem.

5. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji je prethodio ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji sadržajno upire predlagatelj s obzirom na to da je prvostupanjski utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti prijedloga i primjene odredbe čl. 208. st. 1. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj : 63/19,128/22 i 127/24 - dalje u tekstu: ZZK) i čl. 209. ZZK-a u vezi čl. 117 i čl. 118. ZZK-a.

7. Pošavši od utvrđenja, da predlagatelj uz prijedlog nije dostavile isprave koje bi bile valjani osnov za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te nije učinio vjerojatnim da bi bio vlasnik predmetnih nekretnina time da sud u ovoj fazi odlučuje samo o tome da li predlagatelj raspolaže ispravama iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja postupka, prvostupanjski sud je temelju čl. 208. st. 3. ZZK-a odlučio na navedeni način.

8. Takvo utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda je pravilan, pa ga prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a pravilnost i zakonitost navedenog zaključka niti žalbenim navodima nije doveden u sumnju.

9. Stoga, suprotne tvrdnje predlagatelja su bez pravnog uporišta.

10. Odredbom čl. 208. st. 1. ZZK-a propisano je da pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je st.3. propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravno koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određenje zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama navedenog Zakona može biti predmet zemljišno knjižnog upisa.

11. Jednako tako, odredbom članka 209. stavka 4. ZZK-a propisano je da prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i si.)

12. Između ostalog, i čl. 108. st. 2. Pravilnika o unutarnjem ustroj, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanja drugih poslova u zemljišnim odjelima sudova („Narodne novine“ broj: 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05 i 60/10- dalje u tekstu; Zemljišnoknjižni poslovnik) kako to navodi prvostupanjski sud propisano je da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javno ovjerovljenom ispravnom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišno- knjižne upise, a radi se o pravu koje pod odredbama ZZK-a može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

13. Stoga, u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu, prvostupanjski sud dao je jasne i valjane razloge kada je utvrdio imajući u vidu dostavljene zemljišno knjižne izvatke i upise vlasništva na njima i s time u vezi predmetni Ugovor o prodaji od 21. lipnja 2005., nije moguće utvrditi korelaciju upisanih vlasnika s prodavateljem iz navedenog Ugovora.

14. Jednako tako, na žalbene navode potrebno je reći da je zemljišno knjižni postupak strogo formalan postupak i da sukladno čl. 116. ZZK-a mjerodavno je stanje u trenutku kada je prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu time da je odredbom čl. 209. ZZK-a navedeno što sve prijedlog treba da sadrži i postupanje suda po istom.

15. Stoga, kako predlagatelj nije adekvatnim dokaznim sredstvima i sa dovoljnim stupnjem vjerojatnosti dokazao postojanje pretpostavki iz čl. 208. ZZK-a, suprotni žalbeni navodi su bez uporišta u provedenom postupku i kao takvi ostaju ničim dokazane i ne argumenitrane tvrdnje, te bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

16. Obzirom na sve navedeno, suprotno tvrdnji predlagatelja, prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo na koje se pozvao kada je odlučio na navedeni način.

17. Slijedom svega iznesenog, temeljem odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje te odlučiti kao u stavku I. II. i III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 22. prosinca 2025.

Sudac:

Suzana Radaković