REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5192/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FŽ iz [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Čipčić- Bragadin, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika: 1. CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. OŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oba iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Nedjeljka Asanović-Sarić, odvjetnica u Dubrovniku, zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-509/2025-2 od 15. srpnja 2025., kojim je ukinuto rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-36/2024 od 9. svibnja 2025. i odbačena tužba, na sjednici održanoj 17. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnih prava prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je predložila da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-509/2025-2 od 15. srpnja 2025., kojim je ukinuto rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-36/2024 od 9. svibnja 2025. i odbačena tužba postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) Stječe li se neposredni posjed stvari samim očitovanjem volje dosadašnjeg posjednika te stvari da se posjed te stvari predaje novom stjecatelju koji do tada nije bio u položaju da izvršava vlast nad tom stvari ?"
2) Može li osoba koja nije bila neposredni posjednik određene stvari prenijeti na novog stjecatelja neposredni posjed te stvari samim očitovanjem volje da se posjed te stvari predaje novom stjecatelju koji do tada nije bio u položaju da izvršava vlast nad tom stvari ?
3) „Smatra li se trenutkom stjecanja neposrednog posjeda neke stvari trenutak kada je dosadašnji posjednik te stvari novom stjecatelju koji do tada nije bio u položaju da izvršava vlast nad tom stvari očitovao svoju volju da mu predaje posjed te stvari ili se trenutkom, stjecanja neposrednog posjeda smatra trenutak kada taj novi stjecatelj stekne faktičnu vlast nad stvari i istu počne koristiti kao novi posjednik iste ?“ 4) „Može li drugostupanjski sud kao žalbeni sud, prilikom ocjene žalbenih navoda o nezakonitosti pobijane prvostupanjske presude, svoju odluku donijeti ne razmotrivšisve žalbene razloge i ne ispitavši prvostupanjsku presudu u cijelosti i po svim žalbenim osnovama nego samo parcijalno te da tako i zaključke prvostupanjskogsuda o pojedinim osnovama tužbe ocijeni samo parcijalno te da pri tome ne da nikakve razloge takvog postupanja ?“
5) „Može li sud nakon prethodnog ispitivanja tužbe i donošenje odluke o zaključenju prethodnog postupka i provođenju dokaznog postupka, nakon provedenog dokaznog postupka i zaključenja glavne rasprave donijeti rješenje o odbačaju tužbe pozivom na odredbu čl. 282. ZPP‐a ?“ pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da u pogledu postavljenih pravnih pitanja pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda, odnosno da je riječ o pravnim pitanjima o kojima nema prakse revizijskog suda, odnosno o kojima praksa revizijskog suda nije jedinstvena. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da joj je pobijanom povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 55/01, 5/14, 85/10) i čl. 6. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija).
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Polazeći od čl. 385.a st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi.
3.1. Postavljenim pravnim pitanjima tužiteljica problematizira način stjecanja posjeda sporne nekretnine od strane tuženika pritom se pozivajući na odluke revizijskog suda koje se odnose na pravna shvaćanja glede stjecanja posjeda stvari u vlasničkim parnicama, odnosno radi pobijanja ugovora o darovanju.
3.2. U parnici zbog smetanja posjeda u odnosu na ocjenu je li tužba podnesena unutar objektivnog roka za podnošenje tužbe pravno je relevantno kada je tužitelj izgubio posjed stvari. Stoga postavljena pravna pitanja nisu od utjecaja na odluku u sporu.
3.3. Također i odluke na koje se tužiteljica poziva u smislu čl. 387. st. 3. ZPP ne odgovaraju okolnostima konkretnog slučaja jer se pravna shvaćanja iznijeta u tim odlukama odnose na sporove u kojima je bitna kvaliteta posjeda stjecatelja i osobe koja mu je posjed predala.
3.4. Preostala postavljena pravna pitanja su činjenične naravi pa bi se i odgovor na takvo pitanje odnosio na okolnosti konkretnog slučaja što nije u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
4. Slijedom navedenog je temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao pod točkom I. izreke.
5. Temeljem čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
5.1. U odnosu na navode tužiteljice da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 29. Ustava, valja odgovoriti da ove odredbe sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
5.2. Pobijanim nižestupanjskim odlukama odgovoreno je na sve odlučujuće navode tužiteljice. Odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnim ili očito nerazumnim. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
6. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno je kao pod točkom II. izreke.
Zagreb, 17. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
