REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: U-zpz-42/2021-9
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u upravnom sporu tužiteljice ŠOT iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Mladen Sučević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Sučević i Partneri, Zagreb, Gundulićeva 63/I, protiv tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba ŠO, ĆO, GO, svi iz [adresa], koje zastupa opunomoćenica Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica u Zagrebu, Masarykova 10, radi ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade, odlučujući o zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-27/2021-11 od 6. srpnja 2021. podnesenog protiv presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2179/2020-2 od 8. listopada 2020. kojom je potvrđena presuda Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Usl-2401/2019-12 od 17. siječnja 2020., u sjednici održanoj 17. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti se usvaja, ukida se presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2179/2020-2 od 8. listopada 2020. u odnosu na nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu – garažu izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa] te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 2179/2020-2 od 8. listopada 2020. odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena je presuda Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Usl-2401/2019-12 od 17. siječnja 2020.
2. Presudom Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Usl-2401/2019-12 od 17. siječnja 2020. odbijen je zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika, Klasa: UP/II-361- 05/19-26/588, Ur.broj: 531-09-2-19-2 od 18. lipnja 2019. (točka I. izreke), odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke) te je naloženo tužiteljici naknaditi zainteresiranim osobama troškove upravnog spora u iznosu od 9.375,00 kn u roku od 15 dana (točka III. izreke).
2.1. Rješenjem tuženika od 18. lipnja 2018. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Prvog područnog odsjeka za graditeljstvo, Klasa: UP/I-350-05/18-007/6524, Ur.broj: 251-13-22-2/014- 19-12 od 28. veljače 2019. kojim je po zahtjevu zainteresiranih osoba ozakonjena nezakonito rekonstruirana stambena zgrada i nezakonito izgrađena pomoćna zgrada
– garaža, obje na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], s navedenim prostornim pokazateljima, a u svemu kao u geodetskoj snimci izvedenog stanja, oznake: 036-06/2018 od 16. srpnja 2018., koja je izgrađena po ovlaštenom inženjeru geodezije ABC, te arhitektonskoj snimci izvedenog stanja oznake: TD: 18- IVIN/18 od srpnja 2018., koja je izgrađena po ovlaštenom arhitektu ABC, koji čine sastavni dio prvostupanjskog rješenja.
3. Protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za izvanredno preispitivanje ove pravomoćne presude zbog povrede zakona. Predlaže usvojiti zahtjev, preinačiti odnosno ukinuti pobijanu presudu.
4. Tuženik je odgovorio na zahtjev Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u kojem osporava navode zahtjeva i predlaže isti, kao neosnovan, odbiti.
4.1. Zainteresirane osobe su odgovorile na zahtjev Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te predlažu odbiti zahtjev smatrajući da je pobijana presuda osnovana na zakonu.
5. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti je osnovan.
6. Sukladno odredbi čl. 78. st. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17 – dalje: ZUS) pobijana presuda ispitana je samo u granicama zahtjeva za izvanredno preispitivanje ove presude.
7. Drugostupanjskim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje kojim je po zahtjevu zainteresiranih osoba ozakonjena nezakonito restrukturirana stambena zgrada i nezakonito izgrađena pomoćna zgrada
– garaža, obje na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa].
8. U provedenom postupku utvrđeno je da je rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 28. veljače 2019. ozakonjena nezakonito restrukturirana stambena zgrada i nezakonito izgrađena pomoćna zgrada – garaža, obje na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], što je tuženik potvrdio, kao i prvostupanjski sud. Prvostupanjsko tijelo je otklonilo prigovor sada tužiteljice kojim je ukazivala da je nezakonito izgrađena pomoćna zgrada – garaža ozakonjena suprotno odredbi čl. 6. st. 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19 – dalje: ZPNIZ) u bitnom uz obrazloženje da se u konkretnom slučaju ne radi o otvorima koji su navedeni u toj zakonskoj odredbi budući da je to jedini način korištenja, odnosno ulaza u predmetnu pomoćnu zgradu (garažu). Drugostupanjsko tijelo je odbilo žalbu tužiteljice te u odnosu na sporni prigovor je navedeno da se vrata izgrađene pomoćne zgrade – garaže ne nalaze na međi, nego se nalaze okomito od susjedne međe, a što je utvrđeno uvidom u dokumentaciju u spisu, pa da niti na jednoj strani zgrada nema sporne otvore, a što je prvostupanjsko tijelo utvrdilo i na očevidu, na licu mjesta neposrednim opažanjem.
9. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika od 18. lipnja 2019., a Visoki upravni sud Republike Hrvatske je potvrdio prvostupanjsku presudu u bitnom uz obrazloženje da "(…) imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja, osobito da se radi o jednom kolnom pristupu nekretnini s javno prometne površine, to ovaj sud cijeni da vrata garaže u takvoj situaciji ne mogu biti zapreka kakvu predviđa naprijed navedena zakonska odredba (…)".
10. Suprotno tome, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske smatra da je takvo shvaćanje pogrešno imajući u vidu zakonsku odredbu čl. 6. st. 3. alineja 1. ZPNIZ jer iznimka koju je odredio Visoki upravni sud Republike Hrvatske nije predviđena zakonskim propisima.
11. Sporno je pitanje jesu li bili ispunjeni uvjeti za ozakonjenje nezakonito izgrađene pomoćne zgrade – garaže koja je izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se nalazi na međi s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u primjeni odredbe čl. 6. st. 3. ZPNIZ za ozakonjenje.
12. Odredbom čl. 6. st. 3. alineja 1. ZPINZ propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi s drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili ista koja prelazi na drugu građevnu česticu.
13. Prema tome, pretpostavka za primjenu naprijed navedene odredbe Zakona (između ostalog) je da zgrada čije se ozakonjenje traži na pročelju koje se nalazi na međi s drugom građevnom česticom nema otvor.
14. Međutim, iz obrazloženja drugostupanjske presude s jedne strane proizlazi da sud prihvaća utvrđenja javnopravnih tijela da predmetna garaža nema otvore koji bi bili zapreka za njeno ozakonjenje prema odredbi čl. 6. st. 3. ZPNIZ, a što je utvrđeno uvidom u geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, fotodokumentaciju arhitektonskog snimka izvedenog stanja te očevidom na kojem je konstatirano da je arhitektonski snimak izrađen u skladu sa izvedenim stanjem zgrada (list 103 spisa, alineja 10.) dok se s druge strane navodi da obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, osobito da se radi o jedinom kolnom pristupu nekretnini s javno prometne površine to sud cijeni da vrata garaže u takvoj situaciji ne mogu biti zapreka kakvu predviđa naprijed navedena zakonska odredba.
15. Obzirom na navedene proturječnosti nije moguće prihvatiti zaključak drugostupanjskog suda da tužiteljica žalbenim navodima nije dovela u sumnju zakonitost osporene prvostupanjske presude.
16. Pritom treba reći da prema pravnom shvaćanju ovoga suda okolnost da se u konkretnom slučaju radi o jedinom prilazu garaži te da prema tvrdnji zainteresiranih osoba postoji pravo služnosti prolaza, navedeno nije od utjecaja na postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade jer je odredbom čl. 32. ZPNIZ, izričito propisano da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem je ta zgrada izgrađena. To znači da se vlasnički sporovi mogu rješavati na redovnom sudu, a ne u upravnom postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju.
17. Zbog svega navedenog, na temelju odredbe čl. 78. st. 8. ZUS, valjalo je ukinuti drugostupanjsku presudu u odnosu na garažu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Zagreb, 17. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
