REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5121/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Vlašić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Sisku, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5644/2024-2 od 18. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pn-21/2024-18 od 28. listopada 2024., na sjednici održanoj 17. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5644/2024-2 od 18. ožujka 2025. u odnosu na slijedeće pravno pitanje:
„Da li je za utvrđenje odgovornosti Republike Hrvatske za naknadu štete zbog neosnovanog uhićenja nastalu povredom prava osobnosti osobe koja je neosnovano bila lišena slobode, pravno odlučno gdje se šteta fizički manifestirala ili je pravno odlučno što je temelj i uzrok nastanka štete? Drugim riječima, odgovara li Republika Hrvatska za pravne posljedice izdavanja međunarodnih tjeralica temeljem kojih se uhićuju osobe protiv kojih je određen ekstradicijski pritvor u bilo kojoj stranoj zemlji, nakon čega su te osobe kasnije izručene u RH pa potom oslobođene nakon provedenog kaznenog postupka?“
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5644/2024-2 od 18. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pn-21/2024- 18 od 28. listopada 2024. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) Da li je za utvrđenje odgovornosti Republike Hrvatske za naknadu štete zbog neosnovanog uhićenja nastalu povredom prava osobnosti osobe koja je neosnovano bila lišena slobode, pravno odlučno gdje se šteta fizički manifestirala ili je pravno odlučno što je temelj i uzrok nastanka štete? Drugim riječima, odgovara li Republika Hrvatska za pravne posljedice izdavanja međunarodnih tjeralica temeljem kojih se uhićuju osobe protiv kojih je određen ekstradicijski pritvor u bilo kojoj stranoj zemlji, nakon čega su te osobe kasnije izručene u RH pa potom oslobođene nakon provedenog kaznenog postupka?
2) Da li je sa procesnopravnog aspekta, obzirom na jamstvo iz članka 22. Ustava Republike Hrvatske kojim je propisano da se sloboda osobe može ograničiti samo zakonitim postupkom i samo kad za to postoji stvarna osnova, u odnosu na osobu koja je oslobođena od kaznene odgovornosti u kaznenom postupku pred domaćim sudovima, utvrđeno postojanje uzročno-posljedične veza izdavatelja međunarodne tjeralice temeljem koje je ta osoba očito neosnovano provela 1161 dan u ekstradicijskom pritvoru, a time i odgovornost za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode u odnosu na izdavatelja međunarodne tjeralice kao osnove za lišenje slobode?
3) Temeljem koje osnove je tužitelju u konkretnom slučaju određen ekstradicijski pritvor u Ujedinjenoj Kraljevini? Da li temeljem međunarodne tjeralice RH i zahtjeva za izručenje RH ili temeljem naloga vlasti Ujedinjene Kraljevine? Stoga je li u konkretnom slučaju odgovorna RH ili vlasti Ujedinjenog Kraljevstva za neosnovano uhićenje odnosno pritvaranje tužitelju?
4) Da li sa procesnopravnog aspekta, osporavane odluke, u odnosu na tužitelja udovoljavaju jamstvima poštenog suđenja, obzirom sa materijalnopravnog aspekta, nematerijalna šteta zbog neosnovanog lišavanja slobode predstavlja jedinstven oblik štete vezan uz osobu oštećenika, te stoga, uz duševnu bol zbog povrede osobne slobode, uključuje i duševnu bol zbog povrede časti i ugleda, pa tužitelj ima pravo na jedinstvenu naknadu štete prema članku 480. stavku 1. točki 1. ZKP-a kao pravnoj osnovi za naknadu štete zbog neosnovanog lišavanja slobode kao i sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, u daljnjem tekstu: ZOO) prema kojem svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, pri čemu stavak 2. spomenutog članka određuje da se pod pravima osobnosti u smislu navedenog Zakona podrazumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr., nadalje, štetom u smislu članka 1046. ZOO-a smatra se smanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izgubljena korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), stoga je li u skladu sa jamstvima poštenoga i pravičnoga suđenja zajamčenog čl.29. Ustava RH i čl.6. Europske konvencije, ograničavati posljedicu mjesto gdje se šteta manifestirala teritorijalno, iako isto ne predstavlja uvjet za utvrđivanje odgovrnosti tužene na za naknadu štete u konkretnom slučaju?
5) Da li sa procesnopravnog aspekta, osporavane odluke, u odnosu na tužitelja udovoljavaju jamstvima poštenog suđenja, obzirom sa materijalnopravnog aspekta, sukladno odredbi članka 1100. stavka 1. ZOO-a, u slučaju povrede prava osobnosti, sud će, ako utvrdi da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske štete, pa čak i kada je nema. Stavak drugi spomenutog članka propisuje da će sud prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade uzeti u obzir jačinu i trajanje tjelesne boli, duševne boli i straha uzrokovanog ozljedom, svrhu kojoj naknada služi, ali i da ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom, stoga, jesu li u skladu sa jamstvima poštenoga i pravičnoga suđenja zajamčenog čl.29. Ustava RH i čl.6. Europske konvencije, učinci osporene odluke kojom se tužitelju odbija dosuditi naknada štete iako je pravomoćno utvrđeno da je tužitelj neosnovano lišen slobode za ukupno 1248 dana pri čemu sud nije utvrdio kako temeljem odredbe 14. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj: 66/19), štetu prouzročenu fizičkoj ili pravnoj osobi nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova državne uprave naknađuje Republika Hrvatska, stoga je li propust suda da nesporno utvrdi tuženu odgovornom za štetu prouzročenu tužitelju doveo do toga da je cjelokupni do sada proveden postupak u odnosu na tužitelja proveden nepošteno i nepravično a time i do povrede čl.6. Europske Konvencije u svezi sa povredom čl.29.st.1. Ustava RH?,“ pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da u pogledu postavljenih pravnih pitanja praksa viših sudova nije jedinstvena, odnosno da je isti sud drugog stupnja u činjenično i pravno podudarnoj situaciji polazeći od pravnog shvaćanja da se ekstradikcijski pritvor uračunava u vrijeme nezakonitog lištenja slobode (u okolnostima kada kazneni postupak bude okončan donošenjem oslobađajuće presude) donio drugačiju odluku. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da mu je pobijanom povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 55/01, 5/14, 85/10) i čl. 6. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija).
2. Odgovorom na prijedlog tuženica osporava navode iz prijedloga i predlaže da se odbaci, podredno odbije.
3. Polazeći od odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, ovaj sud je ocijenio da je pravno pitanje citirano u izreci ovoga rješenja važno za odluku u sporu kao i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je riječ o pravnom pitanju u pogledu kojeg nema prakse revizijskog suda, dok praksa viših sudova nije jedinstvena (Županijski sud u Zagrebu Gž-2881/2023 od 21. studenog 2023. kojom odlukom je tužitelju dosuđena naknada štete za lišenje slobode zbog neutemeljenog pritvaranja za ukupno razdoblje provedeno u pritvoru, uključujući i ekstradikcijski pritvor).
4. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno je kao u izreci, dok se temeljem iste odredbe u odnosu na ostala pravna pitanja i povrede temeljnih prava prijedlog za dopuštenje revizije smatra povučenim.
Zagreb, 17. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
