REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4834/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja TJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnicima Mariu Manojloviću, odvjetniku u Bujama i Katarini Bulić Bestulić, odvjetnici u Puli, II-tužiteljice PJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv I-tuženice LJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]-tuženika ĐJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Ivanu Milanoviću, odvjetniku u Umagu, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije I-tužitelja protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-416/2025-3 od 4. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču- Parenzo poslovni broj P-671/2024-90 od 21. ožujka 2025., na sjednici održanoj 17. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog I-tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je presuđeno:
„I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"I Utvrđuje se da su upisi prednika tuženika, JJ, iza oca, ostavitelja RJ, rodj. **.**.1893. po Rješenju o nasljeđivanju br. O-95/64 od 12. rujna 1964., na nekretninama u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište,i k. č. br. [katastarska čestica] vrt, u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] a na kojima su sada uknjiženi tuženici, kao nasljednici iza pok. prednika JJ iz [adresa], ništavi, osim pripadajućeg zakonskog dijela od ¼ označenih nekretnina, pa se slijedom toga preostale ¾ dijela označenih nekretnina imaju upisati na ime i vlasništvo tužitelja ĆJ, što su tuženici dužni priznati i izdati valjanu tabularnu ispravu za takav prijepis u roku od 15 dana ili će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda."
II Odbijaju se i eventualno kumulirani zahtjevi tužitelja koji glase: "Utvrđuje se da su tužitelji nasljednici polovine bračne tečevine iza svoje majke KJ u 1/3 njenog dijela nekretnina u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište i k. č. br. [katastarska čestica] vrt, u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] što su tuženici kao slijednici iza svoga oca JJ, dužni priznati i izdati valjanu tabularnu ispravu, podobnu za takav prijenos u roku od 15 dana ili će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda.
Utvrđuje se da je prednik tužitelja, OJ svojim investicijskim ulaganjima u obiteljsku kuću i okućnicu u [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], povećao vrijednost iste za 50%, slijedom čega se utvrđuje njegovo suvlasništvo u ovim označenim nekretninama u omjeru od ½ dijela istih, što su tuženici dužni priznati i izdati valjanu tabularnu ispravu, podobnu za uknjižbu njegovih prava, u roku od 15 dana ili će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda.
Tuženici su dužni naknaditi tužitelju prouzročene troškove ovog postupka u roku od 15 dana, po pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe."
III Nalaže se tužitelju ad.1 i ad.2 da nadoknade tuženicima trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 5.145,50 eura (pet tisuća sto četrdeset pet eura i pedeset centi) u roku od 15 dana zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja po do isplate.“.
2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi I-tužitelj zbog pitanja:
„Može li sud odbiti prijedlog stranke za provođenje građevinskog vještačenja odnosnone dovršiti isto, a koje je očito važno za utvrđivanje relevantnih činjenica u sporu, uzobrazloženje da je činjenično stanje već dovoljno utvrđeno, a da takvo odbijanje nepredstavlja povredu prava stranke na izvođenje dokaza i na pravično suđenje?
Smije li sud smatrati da je tužba jedne od tužiteljica (PJ) povučena tijekom postupka bez izričitog očitovanja te stranke i bez jasnog obrazloženja razloga povlačenja, te kakav je procesni status te tužiteljice nakon takvog povlačenja?
Je li drugostupanjski sud bio dužan razjasniti utjecaj povlačenja tužbe tužiteljice T na ishod spora i na sadržaj presude?
Jesu li sudovi bili dužni razlikovati koji su tužbeni zahtjevi u ovoj parnici zajednički, a koji osobni za svakog od tužitelja, osobito s obzirom na to da su u postupku sudjelovala dva tužitelja?
Trebaju li se zajednički zahtjevi razdvojiti ili prilagoditi za preostalog tužitelja? (Drugim riječima, predstavlja li propuštanje suda da razgraniči zajedničke od osobnih zahtjeva tužitelja pogrešnu primjenu procesnog prava i razlog za dopuštenje revizije radi osiguranja jedinstvene sudske prakse?)
Može li sud odbiti preinaku(proširenje ili izmjenu) tužbe isključivo iz formalnih procesnih razloga – primjerice pozivajući se na kasnu fazu postupka ili mogućnost odugovlačenja – a da pritom ne ocijeni razmjernost takve odluke s obzirom na pravo tužitelja na pristup sudu i na potrebu da se spor cjelovito riješi?
Je li sud dužan prilikom odlučivanja o (ne)dopuštanju preinake tužbe vagati svrhovitost i važnost predložene preinake za konačno rješenje spornog odnosa (čl. 190.ZPP) nasuprot eventualnom produljenju postupka, te obrazložiti da je donesena odluka nužna i razmjerna cilju?“,
za koja pitanja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 - dalje: ZPP).
Istovremeno prijedlog podnosi i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog povrede prava na pravično suđenje.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog je nedopušten.
5.1. Postupajući prema odredbi čl. 385.a i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja nisu važna jer u odnosu na ista I- tužitelj nije uopće iznio razloge važnosti tih pitanja, niti tuženik u prijedlogu navodi da bi o tim postavljenim pitanjima postojala različita praksa nižestupanjskih - žalbenih sudova, koju bi trebalo ujednačiti, što je osnovni smisao revizijskog postupka.
5.2. Umjesto toga, predlagatelj u prijedlogu samo izražava nezadovoljstvo s odlukama nižestupanjskih sudova, te se sadržajno poziva na pogrešnu primjenu materijalnog i postupovnog prava, a što u načelu nije sam za sebe poseban razlog zbog kojeg se može dopustiti podnošenje revizije ukoliko nisu ispunjene i ostale pretpostavke iz odredbe čl. 385.a ZPP-a.
6. Slijedom navedenog, a s obzirom da u ovoj pravnoj stvari nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i za dopuštenost revizije, to prijedlog za dopuštenje revizije u tom dijelu nije dopušten.
7. Nadalje postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je tužitelj dostavio uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, nije učinio vjerojatnim da bi mu bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode stranaka. Njihove presude su detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje, čime tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP- a. Pri tome treba naglasiti da je svaka presuda samostalan akt presuđenja i da činjenica da je u istim postupku ranije donesena drugačija presuda koja je u postupku pravnih lijekova ukinuta, više ne postoji, i time niti ne predstavlja relevantnu procesnu činjenicu.
8. Zbog toga je glede prijedloga tužitelja u dijelu u kojem je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci u smislu čl. 389.a st. 4. i čl. 389.a st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 17. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća:
Goranka Barać-Ručević
