REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5319/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. EE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Denisu Pediću, odvjetniku u Popovači, protiv tuženika KLINIKE ZA INFEKTIVNE BOLESTI ''Dr. Fran Mihaljević'' Zagreb, Mirogojska cesta 8, OIB: 47767714195, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-483/2024-2 od 23. srpnja 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pn-45/2020-38 od 28. ožujka 2024., na sjednici održanoj 17. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Tužiteljima se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-483/2024-2 od 23. srpnja 2025. u odnosu na povredu temeljnih prava na pošteno suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku.
II. Odluka o troškovima povodom prijedloga za dopuštenje revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-483/2024-2 od 23. srpnja 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pn- 45/2020-38 od 28. ožujka 2024. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) U slučaju kada tuženik kao poslodavac liječnika odgovora po načelu presumirane krivnje, smatra li se da je liječnik postupao s krajnjom nepažnjom ukoliko je prilikom zahvata primijenio prekomjernu silu, a ranije je bio upoznat s dijagnozama pacijenta koje bi ukazivale da se mora primijeniti slabija sila?
2) Ukoliko kod pacijenta postoje ranije bolesti/dijagnoze koje utječu na način izvođenja medicinskog zahvata, mora li liječnik koji je upoznat s ranijim bolestima/dijagnozama prilikom izvođenja medicinskog zahvata postupati s većom pažnjom kako bi se ovo postupanje smatralo postupanjem dobrog stručnjaka te kako bi se kasnije mogao osloboditi krivnje u postupku naknade štete sukladno čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima?
3) Može li se smatrati informiranim pristankom obrazac suglasnosti za provođenje medicinskog dijagnostičkog/terapijskog zahvata na kojem se ne navode mogući rizici pojedinog zahvata?
4) Predstavlja li suglasnost za više medicinskih dijagnostičkih/terapijskih zahvata, suglasnost koju propisuju odredbe Zakona o zaštiti pacijenata?,“ pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) navodeći da u pogledu postavljenih pravnih pitanja nema prakse revizijskog suda, odnosno da u pogledu zadnjeg pravnog pitanja pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da mu je pobijanom povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 55/01, 5/14, 85/10) i čl. 6. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija).
2. Odgovorom na prijedlog tuženik osporava navode iz prijedloga za dopuštenje revizije navodeći da nije osnovan.
3. Temeljem čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
3.1. Tužitelji u prijedlogu za dopuštenje revizije ističu da im je pobijanom odlukom povrijeđeno pravo na pošteno suđenje budući da sud drugog stupnja pobijanom odlukom preinačujući prvostupanjsku presudu ne iznosi razloge u pogledu okolnosti koje je sud prvog stupnja uzeo u obzir prilikom ocjene odgovornosti tužene.
3.2. Sud drugog stupnja preinačuje prvostupanjsku presudu pozivom na čl. 373. ZPP i izrijekom navodi da prihvaća činjenična utvrđenja suda prvog stupnja.
3.3. Jedno od činjeničnih utvrđenja (prema nalazu vještaka) jest da je prodor igle prilikom punkcije bio predubok (zadnja dva odlomka stranice 6 obrazloženja prvostupanjske presude) a koje utvrđenje sud prvog stupnja prilikom ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva uzima u obzir prihvaćajući tužbeni zahtjev i utvrđuje da je ova radnja povezana sa smrtnim ishodom liječenja prednice tužitelja.
3.4. Sud drugog stupnja ne obrazlaže zašto ova okolnost ne bi dovela do odgovornosti tuženika, već se samo poziva na dio nalaza vještaka i zaključka da se ne radi o liječničkoj pogreški već komplikaciji.
3.5. Stoga su u okolnostima konkretnog slučaja izostali razlozi u pogledu prethodno opisanih činjeničnih utvrđenja i ocjene da nisu od utjecaja na odgovornost tužene.
4. Slijedom navedenog, proizlazi da su tužitelji učinili vjerojatnim da im je tijekom postupka pred sudom drugog stupnja zbog nedostatnog obrazloženja u pogledu primjene relevantnih odredbi materijalnog prava u odnosu na istaknute prigovore povrijeđeno temeljno pravo na pošteno suđenje i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku odluku – čl. 29. Ustava i čl. 6. Konvencije.
5. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci, dok se u odnosu na postavljena pravna pitanja prijedlog za dopuštenje revizije temeljem iste odredbe smatra povučenim, dok je temeljem čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno kao pod točkom II. izreke.
Zagreb, 17. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
