Poslovni broj: UsI-1512/22-14

 

 

 

 

 

  REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

    Avenija Dubrovnik  6 i 8

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Hrvoju Miladinu, te Sanji Kobilšek Ponjan, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja V. N. iz K., protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Z., radi priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata, dana 4. siječnja 2024.

 

 

p r e s u d i o  j e

             

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-02/21-01/1093, URBROJ: 522-4/1-1-1-22-6 od 25. travnja 2022.

 

Obrazloženje

             

1.              Rješenjem S.-m. županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Odsjeka za hrvatske branitelje K., KLASA: UP/I-562-02/20-05/39, URBROJ: 2176/01-07-21-14 od 19. ožujka 2021. tužitelj se odbija sa zahtjevom za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata temeljem psihičke bolesti.

2.              Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-562-02/21-01/1093, URBROJ: 522-4/1-1-1-22-6 od 25. travnja 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv citiranog prvostupanjskog rješenja, kao neosnovana.

3.              Tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika jer smatra nepravilnim nalaz i mišljenje vještaka koji su pribavljeni tijekom postupka. Smatra da je njegovo oštećenje organizma veće od 20% i u direktnoj je vezi sa njegovim sudjelovanjem u Domovinskom ratu, radi čega smatra da ispunjava uvjete za priznavanje statusa HRVI iz Domovinskog rata. Predlaže poništiti pobijano rješenje i da se predmet vrati na ponovni postupak, odnosno da mu se prizna status HRVI iz Domovinskog rata.

4.              Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako nema činjenice koja bi upućivala na neobjektivnost danog nalaza i mišljenja vještaka, a time i na nezakonitost osporavanog rješenja. Ističe da tužitelj ničim konkretnim nije osporio zaključke tijela vještačenja niti se pozvao na bilo kakve dokaze koji bi doveli u dvojbu medicinska utvrđenja tijekom postupka, već ih osporava samo paušalno. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5.              Sud je uzeo u obzir provedene dokaze i činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja izvršen je uvid u osporavano rješenje tuženika, te u ostale isprave priložene tužbi i odgovoru na tužbu. Dana 4. siječnja 2024. održana je rasprava u prisutnosti tužitelja i opunomoćenice tuženika, čime je u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS), strankama dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima drugih stranaka, te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Tijekom spora, na prijedlog tužitelja provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku, specijalistu psihijatru, prim. dr. sc. N. M.

6.              Na raspravi tužitelj ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, iskazuje da nije suglasan s nalazom i mišljenjem vještaka, smatra da mu je stanje pogoršano i da je trebao biti utvrđen PTSP sa više od 20%. Ističe da mu se zdravstveno stanje ne popravlja.

7.              Na raspravi tuženik ostaje kod odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda. Suglasan je s nalazom vještaka.

8.              Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja Sud je sukladno članku 55. stavak 3. ZUS-a, utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

9.              Upravni postupak koji je prethodio ovom sporu pokrenut je zahtjevom tužitelja od 3. prosinca 2019. za priznanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti PTSP-a. Prvostupanjsko tijelo odbilo je zahtjev tužitelja uz obrazloženje da ne ispunjava uvjete propisane Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 121/17 i 98/19 - u daljnjem tekstu: Zakon).

9.1.              Prema čl. 12. stavak 1. Zakona, HRVI iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog: a) rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, b) zatočeništva u neprijateljskom zatvoru, logoru ili drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili c) bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

9.2.              Prema članku 179. stavkom 1. točka f) Zakona, status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona.

10.              U postupku povodom navedenog zahtjeva prvostupanjsko je tijelo pribavilo ratni put tužitelja, medicinsku dokumentaciju, te potvrde o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Prema čl. 181. st 1. Zakona pribavljen je nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa HRVI.

11.              U žalbenoj fazi postupka pribavljen je nalaz i mišljenje Vijeće viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 23. rujna 2020., kojim je isto tijelo, nakon pregleda tužitelja, uzimajući u obzir sve dokumente koji prileže spisu, podatke iz ratnog puta, početak liječenja, dinamiku i intenzitet liječenja, suglasno s prethodnim nalazima i mišljenjima da je oštećenje organizma kod tužitelja manje od 20% za stalno temeljem T 238 a) Liste postotaka oštećenja organizma (Liste II) koja je sastavni dio Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj: 67/17), uz obrazloženje kako je tužitelj na prvoj crti bojišnice bio izložen stresnim životno ugrožavajućim situacijama i zbog toga su se psihičke tegobe mogle manifestirati psihozom s kasnije ustanovljenim elementima PTSP-a.

12.              Točka 238.a Liste II odnosi se na psihičke poremećaje lakog stupnja vezane uz ratnu traumu (posttraumatski stresni poremećaj i trajne promjene osobnosti nakon ratnog PTSP) ako se utvrdi da prije rata nije bolovao od psihičkih poremećaja te ukoliko se tijekom ocjene oštećenja organizma isključe druga traumatska iskustva osim zadobivenih za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a razumijeva tjelesno oštećenje manje od 20%.

12.1              Obzirom da jednu od kumulativnih pretpostavki za priznavanje statusa HRVI čini oštećenje organizma od najmanje 20% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (prema citiranom čl. 12. st. 1. točke c) Zakona), tuženik je odbio zahtjev tužitelja.

13.              Tužitelj tijekom spora dostavlja daljnju medicinsku dokumentaciju, te dovodi u pitanje navedene nalaze i mišljenja tijela vještačenja, radi čega je Sud izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku, specijalistu psihijatru, prim. dr. sc. N. M., i to na okolnost da li je kod tužitelja oštećenje organizma temeljem bolesti PTSP neposredna posljedica sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i u kojem omjeru postoji takvo tjelesno oštećenje.

14.              Sudski vještak dostavio je 29. svibnja 2023. ovom Sudu nalaz i mišljenje, u kojem u odgovoru na postavljeni zadatak, iznosi mišljenje kako je kod tužitelja oštećenje organizma temeljem bolesti PTSP neposredna posljedica sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Međutim, sudski vještak ujedno iskazuje kako oštećenje organizma tužitelja temeljem bolesti PTSP iznosi manje od 20% stalno, dok psihoza (odnosno BAP) od koje tužitelj također boluje nije uzročno-posljedično povezana sa sudjelovanjem tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

15.              Sudski vještak navodi kako takvo mišljenje iznosi nakon što je proučio cijeli spis, poglavito medicinsku dokumentaciju, uključivo osobni zdravstveni karton i naknadno predanu dokumentaciju, te nakon osobnog pregleda tužitelja. Navodi kako dg. PTSP nije ni jednom evidentirana u osobnom zdravstvenom kartonu tužitelja, dok se u nalazu psihologa od 29. studenoga 2019. bilježe „tek neki od simptoma iz kruga PTSP-a blažeg intenziteta”. U otpusnom pismu za boravak u Dnevnoj bolnici od 19. studenoga 2019.-14. veljače 2020. pored dg. Psihoze i sumnje na bipolarni afektivni poremećaj (BAP in obs) postavlja se i dijagnoza elemenata PTSP-a (F43.1 elementi). U daljnjim pregledima, tijekom 2020., 2021. i 2022. godine kao vodeća dijagnoza nalazi se dijagnoza psihoze odnosno BAP-a, ali se svugdje navodi i prateća dijagnoza elementi PTSP-a. Tijekom 2023. kod tužitelja se bilježi blaža progresija psihičkog stanja, vezano za simptomatiku PTSP-a.

15.1 Vještak navodi kako su tijekom osobnog pregleda tužitelja evidentni blaži simptomi kronificiranog odgođenog PTSP-a (F43.1), kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ova dijagnoza tj. težina kliničke slike se prema Pravilniku o utvrđivanju postotaka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata označava kao PTSP lakog stupnja (T 238a) – oštećenje organizma manje od 20%.

16.              Sud nalazi da je citirani nalaz i mišljenje sudskog vještaka obrazložen i u skladu je sa svom relevantnom medicinskom dokumentacijom spisa, zbog čega mu poklanja povjerenje. Po ocjeni Suda nalaz i mišljenje vještaka sačinjen je vjerodostojno i prema pravilima struke, te je ujedno sukladno nalazima i mišljenjima tijela vještačenja, koja su pribavljena tijekom postupka, uslijed čega Sud nema razloga sumnjati u utvrđenja iz istog. 

 

17.              Imajuću u vidu navedeno, po izvođenju dokaza po sudskom vještaku tijekom ovog spora, otklanjaju se prigovori tužitelja da bi ocjena njegovog zdravstvenog stanja bila pogrešno utvrđena, te Sud nalazi da je tuženik na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, zbog čega osporavano rješenje ocjenjuje zakonitim.

18.              Stoga je na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

 

 

 

U Zagrebu 4. siječnja 2024.

 

     Sudac:

Hrvoje Miladin, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove Presude.