Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-184/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Kristini Devčić Merzel, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ČŽ, MŽ[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju punomoćnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Josip Janković i Mate Burazin, odvjetnici u Karlovcu, protiv ovršenice ZŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mateja Šola, odvjetnica u Karlovcu, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi ovršenice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 29. svibnja 2025., poslovni broj: Ovr-447/2021-54, 17. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovršenice ZŽ te se ukida rješenje Općinskog suda u Karlovcu od 29. svibnja 2025., poslovni broj: Ovr-447/2021-54 i predmet vraća na ponovni postupak.

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Karlovcu od 29. svibnja 2025. poslovni broj: Ovr-447/2021-54 određena je ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine ovršenice upisane u zk. ul br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr [katastarska čestica] kuća broj 28/356 i dvorište u [adresa] od 65 čhv i predaje iste nekretnine ovrhovoditelju.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno uložila ovršenica sukladno članku 50. stavak 1. točka 7. i točka 10. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17. i 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) iz svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. u svezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj:. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a. Ističe prigovor apsolutno bitnih povreda odredaba (ovršnog) postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, jer navodi da prvostupanjsko rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da u pobijanom rješenju nisu uzete u obzir odlučne činjenice utvrđene na uviđajima i provedenim vještačenjima. Ističe da je pobijanim rješenjem određena ovrha radi ispražnjenja i predaje kuće u [adresa] za koju je provedenim vještačenjima dokazano da je 52 % samovlasništvo ovršenice što je odlučna činjenica koja nije uzeta u obzir. Ističe kako ovršenica do dana podnošenja ove žalbe nije zaprimila odluku Općinskog suda u Karlovcu o prijedlogu za odgodu ovrhe. Nadalje ističe prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 355. ZPP-a, jer je Općinski sud u Karlovcu odlučne činjenice pogrešno utvrdio, odnosno nije ih utvrdio, iako su nepobitno dokazane provedenim geodetskim vještačenjem i provedenim građevinskim vještačenjem. Ističe da nee postoji pravna osnova za ispražnjenje i predaju kuće, nadstrešnice i pomoćne zgrade u [adresa] u cijelosti, budući je dokazano da je 52 % kuće, 45 % nadstrešnice i 98 % pomoćne zgrade na kčbr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] samovlasništvo ovršenice. Ističe da pobijanu ovrhu nije moguće provesti jer nije jasno i određeno utvrđeno što točno predstavlja 48 % kuće, 55 % nadstrešnice i 2 % pomoćne zgrade u [adresa] na predmetnoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti je navedeno samostalna uporabna cjelina. Ističe i prigovor zbog pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 356. ZPP-a, jer Općinski sud u Karlovcu nije primijenio odredbe materijalnog prava koje je trebao primijeniti odnosno nije ih pravilno primijenio. Ističe da prvostupanjskim se rješenjem nezakonito oduzima pravo na posjed, uporabu i korištenje njezina vlasništva, što je izravna povreda članka 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96., 68/98., 103/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 3/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje: ZV). Ističe da je na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta identificirana predmetna kč. br. [katastarska čestica] i utvrđeno je da se na istoj nalazi dio kuće i dio gosp. zgrada s pripadajućim dvorištem. Ističe i prigovor zaštite prava na dom. Ističe da provedena vještačenja potvrđuju da se ovrha određena prvostupanjskim rješenjem ne može provesti jer odlučne činjenice nisu utvrđene, na što je ovršenica po punomoćnici višekratno upozorila i ukazala sudu tijekom ovršnog postupka, a osobito na ročištima održanima 12. lipnja 2024. i 10. srpnja 2024. što dokazuju sudski zapisnici u spisu. Slijedom navedenog smatra da prvostupanjsko rješenje proturječi provedenim vještačenjima i sudskim zapisnicima i usmenom očitovanju stalnog sudskog vještaka Žuvele. Navodi da provođenje ovrhe određene prvostupanjskim rješenjem u konkretnom slučaju nije moguće niti je dopušteno jer odlučne činjenice nisu utvrđene, a pobijanim rješenjem ovršenici se nalaže iseljenje iako je samovlasnica 52 % kuće, 45 % nadstrešnice i 98 % pomoćne zgrade. Ističe da iz cjelokupne materijalne dokumentacije je razvidno da se legalizirani objekti nedvojbeno nalaze na dvije nekretnine: kčbr. [katastarska čestica] (samovlasništvo ovršenice) i predmetnoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što dokazuje navode ovršenice da je ovrhom nezakonito obuhvaćena i nekretnina u samovlasništvu ovršenice (kčbr. [katastarska čestica]) čemu se ovršenica protivi. Predlaže drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje i odbije u cijelosti prijedlog ovrhovoditelja uz nadoknadu troška sastava žalbe ovršenice.

3. U odgovoru na žalbu ovršenice ovrhovoditelj navodi da neosnovani su navodi ovršenice kako ne postoji pravna osnova za ispražnjenje i predaju kuće i dijela zemljišta, odnosno dvorišta u [adresa] u cijelosti. Navodi da je irelevantno što se isti nalaze sagrađeni na dvije čestice, odnosno kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] s obzirom da je predmet postupka čitava nekretnina te je pravomoćnim rješenjem o dosudi Općinskog suda u Karlovcu, posl broj Ovr-447/21 od 17.04.2025. predmetna nekretnina dosuđena u vlasništvo ovrhovoditelju kao kupcu. Ističe da su neosnovani navodi ovršenice kako je kuća u [adresa] jedini dom ovršenice te da ista nema alternativnog smještaja i da bi joj prema tome u postupku ovrhe radi iseljenja i predaje u posjed nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Što se tiče ostalih navode ovršenice smatra da isti nisu predmet ovog postupka. Ovrhovoditelj se protivi prijedlogu za odgodu ovrhe jer je isti neosnovan jer za to ne postoji niti jedan opravdani razlog. Predlaže da županijski sud žalbu ovršenice odbije kao neosnovanu uz naknadu troškova postupka i to sastav 1.000,00 eur + PDV 25% 250,00 eur.

4. Ispitujući pobijano rješenje ovaj sud je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. i stavak 11. ZPP u svezi članka 21. OZ jer prvostupanjsku odluku nije moguće ispitati, a obzirom da izreka rješenja proturječi ispravama u spisu i drugim provedenim dokazima, a na koju povredu ovaj sud pazi temeljem članka 50. stavka 5. OZ po službenoj dužnosti, zbog čega je u ovoj fazi postupka ostala i upitna adekvatna primjena materijalnog prava.

5. Naime, tijekom prvostupanjskog postupka, između ostalog provođenjem uviđaja na licu mjesta i geodetskim vještačenjem, utvrđeno je da:

- među strankama nije sporno da je predmetni postupak pokrenut radi civilne diobe nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno provedbe ovrhe iz članka 273. OZ u svezi članka 80. OZ, a koje nekretnine su bile u suvlasništvu ovdje ovrhovoditelja i ovršenice, te da je tijekom ovog ovršnog postupka, unatoč prigovorima ovršenice, provedena prisilna prodaja nekretnine na javnoj dražbi a kupac iste je bio ovdje ovrhovoditelj,

- je nakon dosude nekretnine kupcu (ovdje ovrhovoditelju) i zaključka o predaji iste ovrhovoditelju, ovrhovoditelj predložio provođenje ovrhe radi ispražnjenja i predaje predmeta ovrhe, a što je sud i odredio pobijanim rješenjem,

- se na čestici k. č. br. [katastarska čestica] (a koja je predmet ovrhe radi ispražnjenja i predaje u posjed) nalazi 173,5 m2 razvijene površine obiteljske kuće (u nalazu i mišljenju vještaka-dio stambene zgrade označene 1-2-3-4-5-1 tlocrtne površine 2 m2, zatim dio stambene zgrade označene 2-3-4-6-8-7-2 tlocrtne površine 7 m2 no taj dio ima 1,5 etažu pa ukupna razvijena površina iznosi 10,5 m2 i dio stambene zgrade označene 6-8-9-10-11-12-13-6 tlocrtne površine 53 m2 no na tri etaže odnosno ukupne razvijene površine od 159 m2), što predstavlja 48 % ukupne bruto razvijene površine obiteljske kuće,

- se na čestici k. č. br. [katastarska čestica] nalazi 40 m2 nadstrešnice, što predstavlja 55 % ukupne bruto razvijene površine nadstrešnice,

- se na čestici k. č. br. [katastarska čestica] nalazi 2 m2 pomoćne zgrade što predstavlja 2 % ukupne bruto razvijene površine pomoćne zgrade,

- se na čestici k. č. br. [katastarska čestica] nalazi 87 m2 dvorišta,

- je vještak geodeta u svom očitovanju, a radi pojašnjenja što točno u naravi iznosi tih 48% kuće koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naveo da u 48 % bruto razvijene površine obiteljske kuće ulazi 4 kvadrata dijela obiteljske kuće koji gleda okomito na cestu, zatim ulazi 10,50 m2 dograđenog dijela obiteljske kuće koji je paralelan s cestom te 159 m2 djela obiteljske kuće koji je paralelan s cestom, što ukupno čini 173,50 m2 razvijene površine cijele obiteljske kuće a što predstavlja 48 % ukupne bruto razvijene površine obiteljske kuće, nadalje je vještak naveo da je nemoguće točno opisati što se korektno nalazi na kvadratima kuće koji se nalaze na predmetnoj čestici, također vještak navodi da međa predmetne čestice na dijelu obiteljske kuće, koji je paralelan s cestom, prolazi vijugavo i vrlo je teško odrediti koje točno prostorije i u kojem dijelu zahvaća, te je dodao da tih 48% kuće nije samostalna uporabna cjelina i da u tih 48% te kuće nema mogućnost samostalnog priključka za vodu, struju i grijanje, da se, iako to nije bio zadatak vještačenja, po njegovom mišljenju ne može uspostaviti etažno vlasništvo točno na tih 48%, nadalje je vještak naveo da se kuća u cijelosti ne nalazi na kčbr. [katastarska čestica] odnosno čestici koja je predmet ovrhe radi ispražnjenja i predaje u posjed.

6. Obzirom na izneseno u toč. 5. ovog rješenja, a u odnosu na koje činjenice rješenje prvog stupnja ne sadrži uopće razloge, ocjene niti zaključke, nejasno je na koji način će u naravi i faktično prvostupanjski sud provesti ovrhu radi ispražnjenja i predaje u posjed nekretnine a koja faktično i pravno se sastoji od građevina (dvorišnog objekta, nadstrešnice i kuće) koje građevine se nalaze samo dijelom na predmetnoj čestici, a djelom se nalaze na čestici isključivo vlasništva ovršenice, a koje pravo vlasništva, kako osnovano ovršenicu i ističe, ovlašćuju ovršenicu temeljem članka 30. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96., 68/98., 137/99. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst i 94/17. – ispravak pročišćenog teksta i 52/25., dalje: ZV), da u granicama svoga vlasništva, među ostalim, posjeduje, uporabljava, koristi i raspolaže stvari.

7. Osim iznesenog pobijanim rješenjem naloženo je ovršenici ispražnjenje i predaja u posjed ovrhovoditelju kuće broj 28/35 i dvorišta od 65 čhv što iznosi 233,78 m2 (1 čhv= 3,596652 m²), dok iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je ukupna tlocrtna površina svih kultura kada se zbroje (nadstrešnica, pomoćna zgrada, dvorište i stambeni objekt u površini koja se nalazi na predmetnoj čestici) iznosi 191m2, dok površina same kuće tlocrtno (kako je uneseno u zemljišne knjige) iznosi 62 m2 a dvorišta 87m2 (ukupno 149 m2). Dakle, kako se na čestici koja je predmet ovrhe radi ispražnjenja i predaje ne nalazi samo jedan objekt (kuća), odnosno nalazi se na istoj više objekata, ali ne kao samostalne uporabne cjeline, već samo dijelovi objekata (dok se preostali dijelovi tih objekata nalaze na nekretnini samovlasništva ovdje ovšenice), nejasna je izreka pobijanog rješenja odnosno što točno i u kojem omjeru je ovršenica dužna predati i isprazniti (koji objekt i u kojem omjeru) i je li takva predaja, obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, uopće moguća bez povrede prava vlasništva tužiteljice.

8. Kako tijekom postupka, a što ovršenica opravdano ističe, nije utvrđeno je li i u kojem dijelu, predmetna čestica, obzirom na način uporabe iste čestice odnosno zgrade koja se na njoj nalazi, podobna i sposobna biti samostalna uporabna cjelina i je li i dio predmetne čestice moguće predati u posjed ovrhovoditelju, a da se time ne povrijedi pravo vlasništva ovršenice, za sada nije bilo uvjeta za potvrdu odnosno eventualno preinačenje pobijanog rješenja. Ovdje sud napominje da je predmetna ovrha prethodno pokrenuta radi provedbe civilne diobe sporne nekretnine, a koja civilna dioba je određena, kako to proizlazi iz rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 1. prosinca 2016. poslovni broj: R1-142/16-5, kao jedino moguća dioba (dakle, pretpostavka je i da uspostava etažnog vlasništva nije bila moguća, iako izričito u tom rješenju se takva činjenica ne navodi).

9. S obzirom na navedeno ovaj sud je, temeljem članka 380. točka 3. ZPP u svezi članka 21. OZ, ukinuo pobijano rješenje i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će prvenstveno utvrditi (dopunskim vještačenjem i ocjenom provedenih dokaza) je li uopće moguće, a bez povrede prava koja proizlaze iz vlasništva ovršenice, provesti predmetnu ovrhu, djelomično ili u cijelosti, predajom u posjed ovrhovoditelju samostalnih uporabnih cjelina i ispražnjenjem pokretnina ovršenice iz predmetne nekretnine, a tek po takvom utvrđenju ponovno odlučiti o osnovanosti ili neosnovanosti prijedloga ovrhovoditelja odnosno eventualnoj nemogućnosti provedbe takve ovrhe u smislu članka 72. stavka 2. OZ.

11. Obzirom da je prvostupanjsko rješenje ukinuto, u smislu članka 166. stavka 3. ZPP u svezi članka 21. OZ, ostavljeno je da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke.

U Sisku 17. prosinca 2025.

Sutkinja

Kristina Devčić Merzel