Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-866/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja: Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta, kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog LV i dr. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbama okrivljenog LV kojeg brani Igor Svilar, odvjetnik iz Zagreba i okrivljene DV podnesenima protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 31. listopada 2023., broj: 87. Pp-14609/2022-41, na sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćaju se žalbe okrivljenog LV i okrivljene DV, ukida se pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni LV i DV su proglašeni krivima i kažnjeni novčanom kaznom od 920,00 eura svaki zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pobliže opisanih u izreci pobijane presude, s tim da im je u izrečenu novčanu kaznu uračunato vrijeme provedeno u uhićenju kao dva dana zatvora, tako da imaju za platiti još 840,36 eura svaki, a ako u roku određenom pobijanom presudom plate 2/3 izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini.

Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka, i to: LV u paušalnom iznosu od 70,00 eura, a DV u iznosu od 40,00 eura.

2. Protiv te presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbe, LV zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, a DV zbog odluke o kazni. Žalitelj navodi da je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude, o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onog što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, cijeli incident je započela II okrivljena DV, on se samo branio i niti jedna njegova radnja nije bila usmjerena na bilo kakav napad na II okrivljenicu niti ju je vrijeđao i omalovažavao a kamoli na izazivanja osjećaja nelagode, uznemirenosti ili straha, sud nije u obzir uzeo činjenicu da se incident odvijao u dvorištu obiteljske kuće njegove sestre dakle na privatnom posjedu te da je II okrivljenica bila ta koja je na silu ušla u prostor dvorišta i to način nasilnim preskakanjem ograde s obzirom da je on zaključao ogradu te napominje da nije ni u kojem slučaju bilo mjesta jednakom kažnjavanju oboje okrivljenika. Žaliteljica navodi da izrečena kazna i dvije trećine iste podrazumijevaju njezina cjelokupna mjesečna primanja i plaćanje iste značilo bi egzistencijalnu ugrozu za nju i maloljetno dijete.

Žalitelju predlaže da se radi razloga navedenih u žalbama, žalbe prihvate.

3. Žalbe su osnovana.

4. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

Odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe zakona o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, osim ako ovim zakonom nije što drugčije određeno.

Prema članku 285. stavku 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.-pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 72/25.) oslobođeni su obveze svjedočenja srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno i prema stavku 3. istog članka Zakona dužnost je suda te osobe prije njihovog ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku upozoriti da ne moraju svjedočiti te će ih upozoriti da će njihov iskaz ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku moći koristiti kao dokaz, a ta upozorenja i odgovori unose se u zapisnik.

Nadalje, odredbom članka 300. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku propisano je da se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenje iz članka 285. stavka 3. Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik.

U konkretnom slučaju iskaz svjedokinje ČV, majke okrivljenika kojeg je dala na zapisnik o ispitivanju svjedoka u MUP-u, Policijskoj upravu zagrebačkoj, Policijskoj postaji Zagreb 24. rujna 2022. nije se mogao koristiti kao dokaz u ovom predmetu, jer svjedokinja prije ispitivanja nije upozorena na navedeni zakonom propisan način pa je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona.

5. U vezi s tim ni činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno kako to osnovano prigovara žalitelj.

6. Zbog navedenog, trebalo je na temelju članka 206. Prekršajnog zakona ukinuti pobijanu presudu, s tim da će prvostupanjski sud u ponovnom postupku otkloniti nedostatke na koje mu je ovaj sud ukazao ovim rješenjem te nakon provedenog dokaznog postupka i ocjenom u postupku svih provedenih dokaza i pravnorelevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

Zbog izloženih razloga odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 17. prosinca 2025.

Zapisničar: Predsjednica vijeća:

U Zagrebu 12. prosinca 2024.

Ivica Ožbolt,v.r. Anđa Ćorluka,v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 primjeraka:

za spis, okrivljenike, branitelja I okrivljenika i tužitelja.

Predsjednica vijeća: