Poslovni broj: Usž-3913/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja EČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Leo Peruško, odvjetnik u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-969/2024-6 od 26. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 16. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-969/2024-6 od 26. lipnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/363, URBROJ: 443-02-02-03-12-02/24- 04 od 29. svibnja 2024. i odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška spora. Rješenjem prvostupanjskog suda, istog poslovnog broja i datuma, odbijen je prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe.
1.1. Rješenjem tuženika naloženo je tužitelju, kao vlasniku i investitoru, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni građevine, detaljno opisane u izreci tog rješenja, izgrađene bez građevinske dozvole na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naselje Bašanija, Umag, izvan građevinskog područja, unutar zaštitnog obalnog pojasa mora od 1000 m (ZOP).
2. Tužitelj je protiv prvostupanjske presude izjavio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnome, navodi da mu nije bilo omogućeno da sudjeluje na očevidu pa, stoga, kao stranka nije bio upoznat sa svojim pravima prije započinjanja očevida. Iz navedenog razloga drži zapisnik o očevidu, a time i osporeno rješenje nezakonitima, odnosno drži da je povrijeđeno njegovo pravo na pravičan postupak i pravo da bude prisutan svim radnjama u postupku i uredno obaviješten. Poziva se na pravo na dom. Zaključno, navodi da je osporenim rješenjem naloženo uklanjanje različite građevine od one opisane u obrazloženju tog rješenja i zapisniku o inspekcijskom pregledu, te da nisu pravilno utvrđene dimenzije građevine niti utvrđeno je li građevina vidljiva na DOF5/2011, odnosno koja je namjena zemljišta. Slijedom navedenog, predlaže ovom Sudu da poništi prvostupanjsku presudu i sam riješi stvar, uz naknadu troška spora, uključujući i trošak žalbenog postupka.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo argumentirano obrazložene razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
6. Naime, prema odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
7. Sud nalazi da je prvostupanjski sud u upravnom sporu pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje, iz kojeg je razvidno da je tužitelj, izvan građevinskog područja, a unutar ZOP-a, izvršio bespravnu gradnju na način kako je to opisano rješenjem tuženika.
8. Slijedom navedenog, i po ocjeni ovog Suda, ostvareni su uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21., 67/23. – dalje: ZDI), kojom je građenje bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene građevine, odnosno njenog dijela.
9. Žalbeni navodi kojima tužitelj ukazuje da nije bio obaviješten o obavljanju inspekcijskog nadzora, odnosno očevida kako navodi u žalbi, nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što, sukladno članku 106. stavku 4. ZDI-a, u provođenju inspekcijskog pregleda nije nužna nazočnost stranaka, iz čega proizlazi da tuženik nije obvezan stranku obavještavati o tome kada će izvršiti inspekcijski pregled.
9.1. Osim toga, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj, po pozivu tuženika, dostavio pisano izjašnjenje o činjenicama utvrđenim provedenim inspekcijskim nadzorom pa su neosnovani žalbeni prigovori usmjereni na povredu prava na sudjelovanje i izjašnjavanje u postupku. Ovo tim više jer je tužitelju i tijekom upravnog spora, održavanjem rasprave, omogućeno da se očituje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ove upravne stvari.
10. Svi ostali žalbeni prigovori istovjetni su navodima tužbe i od strane prvostupanjskog suda su otklonjeni s valjano obrazloženim razlozima, koje ovaj Sud u cijelosti prihvaća i na iste, radi nepotrebnog ponavljanja, upućuje tužitelja. Namjena zemljišta, kao prostorno-planski parameter, bitna je za izdavanje akta kojim se odobrava gradnja, ali ne i za postupak građevinske inspekcije, u kojem je pravilno utvrđeno da je tužitelj započeo s gradnjom bez prethodno ishođenog akta za gradnju.
11. Kraj takvog stanja stvari, a s obzirom da tužitelj u žalbi ne iznosi prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom u ovom sporu, to je, temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, odbijen sa zahtjevom za naknadom troška žalbenog postupka.
13. Slijedom navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 16. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
