REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5368/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja HU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Vesna Narančić, odvjetnica u Krapini i II-tužitelja PU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Natalija Đuran Tršinski, odvjetnica u Zaboku, protiv tuženice ĐU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Velimir Leskovar, odvjetnik u Pregradi, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije II-tužitelja protiv presude Županijskog suda u Šibeniku broj Gž- 516/2024-6 od 9. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini broj P-111/2022-35 od 10. rujna 2024., ispravljena rješenjem istoga suda broj P-111/2024-44 od 16. srpnja 2025., u sjednici održanoj 16. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog II-tužitelja za dopuštenje revizije kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Drugotužitelj AU podnio je prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-516/2024-6 od 9. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini broj P-111/2022-35 od 10. rujna 2024., ispravljena rješenjem istoga suda broj P-111/2024-44 od 16. srpnja 2025. postavljajući pri tom sljedeće pitanje:
„Može li tuženica steći dosjelošću vlasništvo na predmetnoj nekretnini kada uopće nije utvrđeno niti da bi ista posjedovala nekretninu 20 godina, a niti da je ista nasljednica kako to sud navodi svojih pravnih prednika ne navodeći kojih niti njihova imena i na temelju kojih dokaza je to utvrdio.
A posebno ako se u spisu nalazi ugovor iz kojeg je vidljivo da je RU prodao nekretninu GU djedu tužitelja, a iz potvrde je vidljivo kako je prednik tužitelja na istoj nekretnini sagradio gospodarski objekat i izvadio građevinsku dozvolu i sačinio projektnu dokumentaciju.
Koji period se u tom slučaju računa u dosjelost pravnih prednika tuženice ako su u međuvremenu su posjednici kroz više od 20 godina bili prednici tužitelja PU i vadili građevinsku dozvolu na istu nekretninu.“.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten.
4. Postupajući po odredbi članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da podneseni prijedlog nema propisani sadržaj.
5. Prije svega valja navesti da je pitanje, kako je navedeno, činjenične naravi i odgovor na isto ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja. Osim toga, II-tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naveo razloge zbog kojih smatra da bi upravo navedeno pitanje bilo važno ne samo za odluku u konkretnom sporu, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga. II-tužitelj se pri tome ne poziva na postojanje eventualno drugačije sudske prakse revizijskog ili nekog drugog drugostupanjskog suda.
6. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 16. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
