REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-761/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Iliji Jurčeviću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Lucije Tepuš kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog FJ zbog kaznenog djela iz članka 278. stavka 1. i članka 281. stavka 1. Kaznenog zakona (NN broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO- 761/2022 od 14. ožujka 2022., koja je izmijenjena 12. prosinca 2025., nakon javne rasprave održane u prisutnosti zastupnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu CJ, okrivljenika osobno uz branitelja Ivicu Marinca, 19. prosinca 2025. objavio je, a 16. prosinca 2025.

p r e s u d i o

I. Okrivljeni FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin F i C, djevojački E, rođen **.**.1969. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, razveden, otac dvoje punoljetne djece, sa završenom VSS, sudionik Domovinskog rata, čin brigadira, odlikovan, osuđivan

k r i v  j e

što je :

dana 28. prosinca 2015. u Zagrebu, podnio zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu prijedlog za upis uknjižbe prava suvlasništva u udjelu 1458/6480 dijela na njegovo ime, i to na nekretnini upisanoj u z. k. uložak [broj ZK uloška], zkč. br. [katastarska čestica]., katastarske općine [katastarska općina], površine 471 m², pritom navodeći kako takav prijedlog temelji na valjanoj ispravi, Ugovoru o darovanju nekretnine od 08. veljače 2007., koji je vlastoručno i potpisao kao daroprimatelj, iako je bio svjestan da navedeni ugovor nije potpisala EJ, kao darovatelj, kao i da nije istinita potvrda javnog bilježnika Milana Glibote, broj: OV-1292/07 od 08. veljače 2007., u kojoj se navodi kako je EJ u nazočnosti tog bilježnika potpisala spomenuti ugovor i da je njezin potpis na ispravi istinit, te ishodio rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Z-48290/15 od 08. siječnja 2016. kojim se dopušta uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini,

dakle, izradio lažnu ispravu s ciljem da se takva isprava uporabi lažnu ispravu uporabio kao pravu i takvu ispravu uporabio kao pravu, a zatim dovođenjem u zabludu nadležnog tijela učinio da ovo u javnoj ispravi ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u pravnom prometu,

čime je počinio dva kaznena djela krivotvorenja – kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 1. KZ/11 te kazneno djelo ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka 281. stavka 1. KZ/11, sve u svezi s člankom 51. K/11.

II. Na temelju članka 278. stavka 1. KZ/11, okrivljenom FJ se utvrđuje kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci.

III. Na temelju članka 281. stavka 1. KZ/11, okrivljenom FJ se utvrđuje kazna zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci.

IV. Na temelju članka 51. KZ/11, okrivljenik se

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca

V. Na temelju članka 158. stavka 2. KZ/11 oštećena OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] se s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

VI. Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (NN broj:

152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje: ZKP/08), okrivljenik se oslobađa dužnosti podmirenja troškova postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08 kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužnicom, koja je izmijenjena, okrivljeni FJ optužen je za počinjenje dva kaznena djela krivotvorenja – kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 3. u svezi sa stavkom 1. KZ/11 te kazneno djelo ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka 281. stavka 1. KZ/11.

2. Upitan kakav stav zauzima prema optužbi, okrivljenik je naveo kako se ne smatra krivim te da nije suglasan s imovinskopravnim zahtjevom.

3. U obrani koju je iznosio na kraju dokaznog postupka okrivljenik je naveo da ga je odvjetnik ČJ ranije zastupao u nekim drugim predmetima te mu je rekao da ima dvije nekretnine i molio ga da ih stavi na svoje ime. Budući da je gospodin ČJ odvjetnik, u njega nije sumnjao te je on i na njega stavio dvije nekretnine, jednu u Plitvičkoj ulici u Zagrebu, a drugu u Zadru u Boriku. Donio mu je dokumente na potpis, nije sumnjao da bi počinio kazneno djelo, osjećao se izmanipuliranim te nije očekivao da bi ovako nešto jedan odvjetnik napravio. Pojasnio je da mu je donio papire za uknjižbu radi okrivljenikova potpisa te mu rekao da je sve uredno. On je i potpisao, ali isključivo u svoje ime, odnosno nije potpisao nikoga drugoga osim sebe. Ne zna tko je izvršio uknjižbu, osjeća se oštećenim i ne može vjerovati da je bio toliko naivan i da se to uopće dogodilo. Praktički je ispao tabula rasa. Poslije je saznao da je odvjetnik ČJ kockar, da ima dugove, a poznato mu je i da ima bolesno dijete o kojem ne brine. Poznato mu je i da su protiv njega podneseno 34 kaznene prijave te da se vode kazneni postupci. Žao mu je što je tako glup ispao te se smatra žrtvom.

3.1. Na posebno pitanje branitelja odgovorio je da sve što je on njemu tada donio, on je sam i potpisao na svoje ime. Vjerojatno je tada potpisao i Ugovor o darovanju nekretnina. Gospodin ČJ mu nije spominjao gospođu EJ. Njemu je gospodin ČJ rekao da je sve regularno te da će on sve riješiti s odvjetničke strane. Na pitanje je li mu gospodin ČJ spominjao nekakve manipulacije ili krivotvorenje, odgovorio je da nije te je pojasnio da se u tom slučaju ne bi niti upuštao u tako nešto. Nije ga tražio da odlazi u zemljišnoknjižni odjel. Podnosio je kaznene prijave protiv gospodina ČJ i to po odvjetniku Farčiću, moguće je da je angažirao još jednog odvjetnika, ne sjeća se je li podnio jednu ili više prijava. Protiv gospodina ČJ, vodi se i kazneni postupak u predmetu u kojem je okrivljenik oštećenik, riječ je o predmetu K-1165/2023, o nekretnini u Zadru koju je uvodno spomenuo.

3.2. Nije želio odgovarati na pitanja suda i zastupnice optužbe.

4. Tijekom dokaznog postupka ispitan je svjedok ĐJ, ZJ OJ, ČJ, BJ, HJ te vještak Marijan Krajna. Uz suglasnost stranaka pročitana je dokumentacija koja se nalazi u spisu, i to: prijedlog za otvaranje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka od 23. ožujka 2016., rješenje Odsjeka za imovinsko pravne i stambene poslove Grada Zagreba od 5. kolovoza 1987., dokument Zavoda za izgradnju i uređenje Grada Zagreba UFA br. 915 s prilogom, zapisnik Odjela za upravno pravne poslove Grada Zagreba od 30. srpnja 1992. s prilogom Sporazumom o naknadi, zapisnik Komiteta za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove Grada Zagreba od 14. prosinca 1989., odluka Odbora za pripremu građevinskog zemljišta Grada Zagreba, Skupštine Općine Trnje od 1. srpnja 1988., odluka Odbora za pripremu građevinskog zemljišta Grada Zagreba, Skupštine Općine Trnje od 21. lipnja 1988., E-zemljišnoknjižni izvadak Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK Odjel Zagreb od 23. ožujka 2016., službena bilješka od 12. prosinca 2016. u predmetu Z-14547/16, preslika osobne iskaznice na ime FJ, izvadak iz zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK Odjel Zagreb od 12. prosinca 2016., podnesak na br. Z-14547/16 od 12. prosinca 2016. na ime predlagatelja FJ, rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK Odjela broj Z-14547/16 od 14. prosinca 2016., dopis Grada Zagreba od 17. siječnja 2017. broj Z-14547/16, uvjerenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 11. siječnja 2017., prijepis posjedovnog lista Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 11. siječnja 2017., rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-14547/16 od 15. veljače 2017., rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 9. kolovoza 2017., Ugovor o darovanju nekretnine između EJ i FJ od 8. veljače 2007., rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-48290/15 od 8. siječnja 2016., rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-48290/15 od 8. siječnja 2016., prijedlog za upis uknjižbe prava suvlasništva po predlagatelju FJ od 15. prosinca 2015., službena bilješka broj Z-48290/15 od 28. prosinca 2015., preslika osobnih iskaznica FJ i OJ, uvjerenje o prebivalištu za OJ od 21. travnja 2011., rješenje Gradskog sekretarijata za upravu i pravosuđe, Područnog odsjeka Trešnjevka od 10. rujna 1992., službena bilješka broj Z-54037/16 od 12. prosinca 2016. s prilogom preslikom osobne iskaznice FJ, prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja RJ i O prema ovršeniku FJ od 14. studenog 2016. s pripadajućim rješenjem o ovrsi, dopis javnog bilježnika Milana Glibote od 5. listopada 2018., očitovanje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela od 10. prosinca 2018., preslika spisa Z-61852/18, očitovanje o predmetu Z-48290/15 ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta BJ od 10. prosinca 2018., rukom pisani zemljišnoknjižni izvadak K. O. [katastarska općina], Z. K. uložak [broj ZK uloška], rješenje o nasljeđivanju, poslovni broj O-5183/80 i rješenje o nasljeđivanju broj O-1543/87, dopis Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK odjela, s naznačenim predmetom: Obavijest o postojanju osnovane sumnje o počinjenju kaznenog djela, dopis Zagrebačkog holdinga, Podružnice Zagrebparking, s naznačenim predmetom: Odgovor na dopis u predmetu broj KR-DO-2072/17 s pripadajućim prilozima, dopis Stručne službe gradonačelnika Grada Zagreba od 1. srpnja 2019. s prilozima, dopis Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 14. listopada 2019., rukom pisana bilješka od 30. ožujka 2018., dopis Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela s predmetom: Upit za adresu, rukom pisan dopis od 18. travnja 2018., rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-47608/17 od 17. srpnja 2018., vanjski uvid u podatke JRO MUP HR za OJ, dopis Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-47608/17 od 4. rujna 2018. s prilozima, dopis suca Pavla Vukšića iz Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela upućen javnom bilježniku Milanu Gliboti 20. prosinca 2018., dopis javnog bilježnika Milana Glibote Općinskom građanskom sudu u Zagrebu od 7. siječnja 2019., rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-61852/18 od 19. svibnja 2020., zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika FJ sa snimkom ispitivanja, izvješće o izuzimanju rukopisa FJ, rješenje o odbačaju Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj KP-DO-56/20 od 28. kolovoza 2020., zapisnik o ispitivanju svjedoka ZJ od 12. listopada 2021., zapisnik o ispitivanju svjedoka OJ od 12. listopada 2021., zapisnik o ispitivanju svjedoka ČJ od 19. listopada 2021., zapisnik o ispitivanju svjedoka BJ od 9. studenog 2021., očitovanje vezano za postupanje u spisu Z-48290/15, nalaz i mišljenje vještaka Marijana Krajne od 27. prosinca 2021., nalaz i mišljenje vještaka Marijana Krajne od 7. ožujka 2022. Pročitan je izvod iz prekršajne i kaznene evidencije.

5. Analizirajući i ocjenjujući sve izvedene dokaze kako svaki pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, a dovodeći ih u vezu s obranom okrivljenika, sud je utvrdio da je okrivljenik počinio djelo iz činjeničnog opisa ove izreke.

6. Nije sporno da je 28. prosinca 2015. ponesen prijedlog za upis prava suvlasništva na nekretnini upisanoj u z. k. uložak [broj ZK uloška], zkč. br. [katastarska čestica]., katastarske općine [katastarska općina] te da je ishođeno Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Z - 48290/15 od 8. siječnja 2016. kojim se dopušta uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini te da je izvršen upis prava suvlasništva u korist okrivljenika. Sporno je da je okrivljenik podnio prijedlog za upis prava suvlasništva te da je vlastoručno potpisao Ugovor o darovanju, iako je bio svjestan da navedeni ugovor nije potpisala EJ kao i da nije istinita potvrda javnog bilježnika Milana Glibote broj: OV-1292/07.

7. Iz nalaza i mišljenja grafološkog vještaka nedvojbeno proizlazi da je upravo okrivljenik potpisao sporni ugovor o darovanju, kao i prijedlog za uknjižbu prava vlasništva. Navedeni nalaz i mišljenje sud prihvaća kao stručan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke, tijekom postupka nije doveden u pitanje, time da je vještak ispitan i na raspravi. Okrivljenik nije niti sporio da je potpisao prijedlog za uknjižbu, dok je prilagođavao obranu u odnosu na potpis na Ugovoru o darovanju, o čemu će više riječi biti u daljnjem tekstu.

8. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje OJ kao vjerodostojan i uvjerljiv, budući da je potkrijepljen materijalnim dokazima. Navedena je svjedokinja decidirano navela da nikada nije sklopila predmetni ugovor niti ga je potpisala, što potvrđuju i podaci o njezinom prebivalištu i prezimenu, koji ne odgovaraju onima navedenima u tom ugovoru. Nadalje, iz očitovanja javnog bilježnika od 5. listopada 2018., proizlazi da on nije ovjerio sporni ugovor, slijedom čega je i potvrda o ovjeri na Ugovoru neistinita.

9. Iz iskaza svjedoka ŠJ u bitnom proizlazi da je odvjetnika ČJ prijavio jer nije dolazio na rasprave u kojima ga je zastupao. Ujedno je naveo da mu je okrivljenik rekao da odvjetnik ČJ ima neko gradilište, da će staviti neku zemlju na okrivljenikovo ime, kao i da ČJ ne može staviti zemljište na sebe jer je odvjetnik, moguće je da se radilo o Plitvičkoj ulici u Zagrebu i o Zadru. Ne zna ništa o toj nekretnini u Plitvičkoj ulici niti što se događalo s tim dogovorom , a okrivljenika je upozorio da je odvjetnik kockar te da pazi što radi. Iako je svjedok HJ u narušenim odnosima s odvjetnikom ČJ, a saznanja crpi iz onoga što mu je okrivljenik rekao, iz tog iskaza proizlazi da su okrivljeniku bili poznati pojedini detalji o stjecanju nekretnine, primjerice da se nije radilo o izgrađenom objektu te da ga je svjedok upozorio na ponašanje odvjetnika.

10. Iz iskaza svjedoka ČJ u bitnom proizlazi da mu je okrivljenik za nekretninu u Zagrebu u Plitvičkoj ulici i u Zadru predočio da je vlasnik. Okrivljenik nije mogao plaćati alimentaciju te su djeca okrivljenika stavila zabilježbu ovrhe na nekretninu u Plitvičkoj ulici u Zagrebu, a kada je okrivljeniku opozvana uvjetna osuda dao je odvjetniku ČJ nalog za prodaju. Između njega i okrivljenika vodi se postupak zbog zlouporabe povjerenja koji još uvijek traje. Predmet tog postupka nije nekretnina u Plitvičkoj, ali je druga nekretnina u Zadru. Ujedno je izjavio kako je poslije utvrdio da nekretnina u Plitvičkoj ulici uopće ne postoji. Sud je iskaz ovog svjedoka uzeo u obzir kao kontekstualan, a s obzirom na očito narušeni odnos između tog svjedoka i okrivljenika. Sud zaključuje da okolnost da je protiv odvjetnika ČJ pokrenut kazneni postupak zbog mogućeg postupanja na štetu okrivljenika, sama po sebi ne isključuje kaznenu odgovornost okrivljenika. Čak i kada bi se prihvatilo da je okrivljenik postupao na temelju uputa druge osobe, ostaje činjenica da je okrivljenik osobno potpisivao i podnosio isprave koje su bile nužne za upis prava vlasništva u svoju korist, a nakon toga je i provjeravao stanje spisa. Stoga eventualno postupanje druge osobe ne isključuje kaznenu odgovornost okrivljenika, jer je upravo okrivljenik bio nositelj radnji predmetnih kaznenih djela. Dodatno, sud je imao u vidu da je okrivljenik u drugom kaznenom postupku već proglašen krivim za kazneno djelo povezano s nekretninama, što upućuje na obrazac postupanja i dodatno dovodi u sumnju istinitost njegove obrane. Sud zaključuje da se obrana okrivljenika, u kojoj pokušava svu odgovornost prebaciti na svog odvjetnika, ukazuje kao neuvjerljiva i usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

11. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika jer je neuvjerljiva i proturječna sama sebi. Okrivljenik je u prethodnom postupku među ostalim izjavio kako je na toj nekretnini prvo bio upisan neki gospodin, a kasnije njegova djeca, s time da mu je sve to bilo čudno jer je ta nekretnina inače u vlasništvu Grada Zagreba te da se na mjestu nekretnine nalazi gradski parking, a naveo je i da ga je odvjetnik zamolio da na sebe prenese vlasništvo dvije nekretnine zbog poreznog duga, na što je okrivljenik pristao. Već iz ovakve obrane jasno je da je okrivljenik bio svjestan da postoje manjkavosti u odnosu na stjecanje vlasništva navedene nekretnine. Okrivljenik je na raspravi među ostalim izjavio kako mu je njegov odvjetnik donio papire za uknjižbu radi potpisa te mu rekao da je sve uredno te se okrivljenik potpisao isključivo u svoje ime, odnosno nije potpisao nikoga drugoga te ne zna tko je izvršio uknjižbu. Ujedno je izjavio da je tada vjerojatno potpisao i Ugovor o darovanju nekretnina. Međutim, u prethodnom postupku okrivljenik je izjavio da nikada nije vidio Ugovor o darovanju iz 2007. i da ga sigurno on nije niti potpisao jer ga je odvjetnik sve to zamolio oko 2008. Nakon ispitivanja okrivljenika u prethodnom postupku provedeno je grafološko vještačenje u kojem je utvrđeno da je Ugovor o darovanju od 8. veljače 2007. kao daroprimatelj potpisao FJ. Sud zaključuje da okrivljenik prilagođava obranu te je stoga na raspravi naveo da je tada potpisao sve što mu je odvjetnik ČJ donio, a vjerojatno je tada potpisao i Ugovor o darovanju nekretnina, međutim navedeno je protivno obrani iz prethodnog postupka u kojoj je bio izričit da Ugovor nije potpisao. Osim što se u spisu nalazi na računalu napisan prijedlog za uknjižbu prava suvlasništva na ime FJ, u prilogu je i službena bilješka od istog dana koju su potpisali predlagatelj i službenik, a odnosi se na upozorenje na plaćanje sudske pristojbe. Da je okrivljenik bio itekako dobro upoznat o kakvom se pravnom poslu radi ukazuje i službena bilješka od 12. prosinca 2016., u kojoj je navedeno da je predlagatelj FJ izvršio uvid u spis Z-54037/16 te su navedenu službenu bilješku potpisali zemljišnoknjižni referent i predlagatelj, a u prilogu je preslika osobne iskaznice okrivljenika. Prema osobnim podacima okrivljenik je psiholog, VSS, bio je vlasnik vlastitog trgovačkog društva, u vrijeme počinjenja već je bio osoba s određenim životnim iskustvom (r. 1969.) te je potvrdio da mu je stanje s upisom predmetne nekretnine bilo čudno. Sud zaključuje da se u ovom slučaju ne radi o neopreznom potpisivanju dokumenata, zbog apsolutnog povjerenja, odvjetniku koji dalje poduzima radnje. Naime, prema obrani, odvjetnik ČJ, zbog svog poreznog duga, predložio je okrivljeniku da na sebe prebaci vlasništvo nekretnina, što bi u biti predstavljalo zaobilaženje zakona. Nije uvjerljivo da okrivljenik nije pročitao dokumente nakon ovakvog prijedlog odvjetnika, i to u odnosu na nekretninu za koju je naveo da postoje manjkavosti oko upisa. Ugovor o darovanju od 8. veljače 2007. nekretnine je kratak, sastoji se od sedam članaka, velikim tiskanim slovima naveden je naziv ugovora, odnosi se na značajniju materijalnu vrijednost, te je pored FJ kao daroprimatelja navedena EJ kao darovatelj, što okrivljeniku sa saznanjem koje je već imao o toj nekretnini nije moglo promaknuti.

12. Sud je utvrdio da je okrivljenik podnio zemljišnoknjižnom odjelu prijedlog za upis prava suvlasništva koji glasi na njegovo ime te u prilogu kojeg je preslika osobne iskaznice okrivljenika, prije svega jer okrivljenik niti ne spori da je potpisao taj prijedlog, a u tom prijedlogu nije navedeno da je stranka zastupana po punomoćniku niti se u prilogu nalazi punomoć za zastupanje. Konačno, okrivljenik je nakon toga i vršio uvid u spis, što znači ne samo da su mu sve navedene činjenice bile poznate, nego je očito i imao interes da se takav prijedlog provede. Stoga se ne radi o pasivnom postupanju, već o svjesnom i aktivnom djelovanju okrivljenika u predmetnim radnjama. Sud je pri tome imao u vidu i činjenicu da okrivljenik ima visoku stručnu spremu, zbog čega se od njega s pravom može očekivati viši stupanj pažnje i kritičkog odnosa prema pravnim poslovima u kojima sudjeluje, osobito kada imaju za posljedicu stjecanje prava vlasništva na nekretnini.

13. U odnosu na krivotvorenje isprave, okrivljenik se vlastoručno na Ugovoru o darovanju potpisao kao daroprimatelj, iako je bio svjestan da navedeni ugovor nije potpisala EJ, što znači da je krivotvorio ispravu. Potvrda javnog bilježnika Milana Glibote, broj: OV-1292/07 od 8. veljače 2007. nije istinita, tako da je riječ o krivotvorini javne isprave, koja je uporabljena podnošenjem prijedloga za upis u zemljišne knjige. U pravnom opisu djela u optužbi navedeno je da je okrivljenik izradio lažnu ispravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava i takvu ispravu je uporabio kao pravu, dok u odnosu na uporabu isprave nije navedeno da je djelo počinjeno glede javne isprave. Budući da je kvalificirano djelo iz članka 278. stavka 3. KZ/11 već sadržano u osnovnom djelu iz članka 278. stavka 1. KZ/11, sud je postupio u korist okrivljenika te ga je u odnosu na krivotvorenje isprave osudio zbog blaže pravne oznake.

14. Time su utvrđeni svi objektivni elementi krivotvorenja isprave jer je okrivljenik izradio lažnu ispravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava i takvu ispravu uporabio kao pravu, kao i ovjeravanja neistinitog sadržaja jer je okrivljenik dovođenjem u zabludu nadležnog tijela učinio da ovo u javnoj ispravi ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u pravnom prometu . U pogledu subjektivnog elementa utvrđeno da je postupao s izravnom namjerom jer je znao da darovatelj nije potpisao Ugovor te je znao da javnobilježnička ovjera nije istinita. Naime, okrivljeniku je bilo dobro poznato da mu navedenu nekretninu nije darovao zemljišnoknjižni suvlasnik, okrivljenik je u to vrijeme bio lošeg imovnog stanja te je imao interes za stjecanje knjižnog vlasništva bez valjane pravne osnove . Unatoč navedenom saznanju, okrivljenik je navedeni ugovor priložio uz prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, čime je pokrenuo postupak u kojem se takva isprava treba uzeti kao dokaz o stjecanju prava vlasništva. Okrivljenik je bio ubrojiv i svjestan da su djela zabranjena te sud nije utvrdio da postoji ispričavajući razlog za ovakvo ponašanje jer iz podatka u spisu ne proizlazi ni jedna okolnost koja to dovodi u sumnju.

15. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne koju je za počinjeno kazneno djelo potrebno izreći, sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža u odnosu na počin itelja kaznenog djela (olakotne i otegotne okolnosti).

16. Kao olakotnu okolnost sud je uzeo u obzir da je okrivljenik otac dvoje punoljetne djece te da je u međuvremenu uspostavljeno prijašnje zemljišnoknjižno stanje.

17. Otegotnim je sud utvrdio osuđivanost u dva navrata, bezuvjetnom kaznom zatvora u trajanju jedne godine, zbog istovrsnih kaznenih djela krivotvorenje isprave i ovjeravanja neistinitog sadržaja, presudom Općinskog suda u Zadru broj: K-215/2018 od 24. rujna 2021., koja je postala pravomoćna 20. prosinca 2023., kao i još jednom zbog neistovrsnog djela kaznom zatvora u trajanju pet godina.

18. Sud je okrivljeniku za kazneno djelo iz članka 278. stavka 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci, a za kazneno djelo iz članka 281. stavka 1. KZ/11 u trajanju deset mjeseci, te je na temelju članka 51. KZ/11 izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine i tri mjeseca uzevši u obzir ličnost okrivljenika i težinu počinjenih djela. Sud je pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir činjenicu da je okrivljenik nakon počinjenja predmetnih kaznenih djela naknadno pravomoćno osuđen u dva navrata, uključujući i zbog istovrsnih djela. Takvo ponašanje ukazuje na izraženu sklonost činjenju kaznenih djela te na upornost u protupravnom postupanju. Stoga sud zaključuje da se svrha kaznenopravnih sankcija može postići isključivo izricanjem bezuvjetne kazne zatvora, i to u trajanju od jedne godine i tri mjeseca.

19. Člankom 158. stavkom 2. ZKP/08 propisano je da sud u presudi kojom okrivljenika proglašava krivim može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili djelomično, a za ostatak ga uputiti u parnicu. Budući da je zbog intervencije punomoćnika oštećenice došlo do uspostavljanja ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, to se oštećenica s imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

20. Okrivljenik je oslobođen dužnosti podmirenja troškova postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08, kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja, nalazeći da bi njihovim plaćanjem bilo ugroženo uzdržavanje okrivljenika, budući da je lošeg imovnog stanja te je nezaposlen.

U Zagrebu 19. prosinca 2025.

Sudac:

Ilija Jurčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA

1. OKDO Zagreb na KO-DO-761/2022

2. okrivljeni FJ

3. branitelj Ivica Marinac

4. oštećena ZJ