REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1560/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Igor Radelić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice JŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Goran Vuletić, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-4231/2024-2 od 1. listopada 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-410/2019-77 od 22. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 16. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e :
Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim tužiteljica zahtjeva utvrditi da je ništetan ugovor o darovanju zaključen 15. travnja 2002. između ĆŠD iz [adresa] kao darovateljice i HŠ iz [adresa] kao daroprimateljice, ovjeren po javnom bilježniku Mladenu Burecu iz Zagreba, Ivanićgradska 61, pod brojem O4966/2002 i kojim zahtjeva naknadu troškova ovog parničnog postupka (točka I. izreke) te je naloženo tužiteljici naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.187,50 eura (točka II. izreke).
2. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Protiv drugostupanjske presude prijedlog za dopuštenje revizije podnijela je tužiteljica, koja u prijedlogu postavlja pitanje ističući da je riječ o pravnom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže donijeti odluku kojom se dopušta podnošenje revizije u ovoj pravnoj stvari.
4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
5. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
6. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju zaključenog 15. travnja 2002. između ĆŠD iz [adresa] kao darovateljice i HŠ iz [adresa] kao daroprimateljice, koji ugovor je ovjeren po javnom bilježniku Mladenu Burecu iz Zagreba, Ivanićgradska 61, pod brojem OV 4966/2002.
7. Sud drugog stupnja u pobijanoj odluci ističe da se u ovom predmetu radi o pravnoj situaciji višestrukog otuđenja nekretnine za koji slučaj je, odredbom sadržanom u čl. 125. st. 1. ZVDSP a, propisano da kad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine, da će vlasništvo steći ona osoba koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva.
7.1. Sud također ističe da višestruko otuđenje nekretnine pravnim poslom, kada se radi o odnosu između više stjecatelja iste nekretnine, za sobom ne povlači ništetnost. U tom slučaju čl. 125. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/199., 22/00., 73/00., 114/01., dalje: ZVDSP) a propisuje pravo osobe koja svoje vlasništvo nije upisala u zemljišne knjige, ali joj je nekretnina predana u samostalni posjed da protiv osobe koja je svoje vlasništvo upisala u zemljišne knjige zatraži brisanje upisa vlasništva i uknjižbu u svoju korist, ako dokaže da knjižni stjecatelj nije postupao u dobroj vjeri jer je, u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem, znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed i to u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva.
7.2. Nadalje, odgovarajući na žalbene navode drugostupanjski sud ističe da tužiteljica neosnovano navodi da ugovor koji je predmet spora nema valjanu formu jer da nije došlo do prave predaje predmetna darovanja u posjed i da bi stoga bio ništetan. Ovo jer se radi o ugovoru koji je sačinjen u formi javnobilježničkog akta, a kada postoji takva forma tada nije ni potrebno dokazivati da je došlo do stvarne predaje u posjed niti se može govoriti o ništetnom pravnom poslu (čl. 53. st. 1. točka 3. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/93.) u vezi s pravnim pravilnom iz paragrafa 943. Općeg građanskog zakonika, u skladu s čim je u sudskoj praksi zauzeto shvaćanje da takva forma nadomješta pravu predaju u posjed, sada regulirano čl. 482. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23.).
8. Tužiteljica u prijedlogu postavlja sljedeće pitanje;
„Je li moguće da se može smatrati da je ugovor o darovanju sklopljen u formi javnobilježničkog akta ako je ovjeren samo potpis darovateljice?“
9. Ovako postavljeno pitanje je suprotno utvrđenju nižestpanjskih sudova. Naime, prvostupanjski sud je u svojoj presudi (str.3. odlomak 14.) utvrdio da „sukladno navedenom sud smatra da je predmetni ugovor o darovanju od 15.4.2002. pravo valjan, budući je valjanost istog ugovora utvrđena u ovosudnom postupku br. P- 2786/04, a u kojem je pravomoćnom i ovršnom presudom od 19.2.2010. odbijen tužbeni zahtjev majke tužiteljice RŠ za utvrđenjem prava vlasništva na predmetnom stanu u [adresa], između ostalog s obrazloženjem da je tužena JŠ vlasništvo predmetnog stana stekla temeljem valjanog pravnog posla – ugovora o darovanju od 15.4.2002…“, dok je drugostupanjski sud zaključio da (str.4. odlomak 14.) da „isto tako neosnovano se navodi da ugovor koji je predmet spora nema valjanu formu jer da nije došlo do prave predaje predmetna darovanja u posjed i da bi stoga bio ništetan. Ovo jer se radi o ugovoru koji je sačinjen u formi javnobilježničkog akta, a kada postoji takva forma tada nije ni potrebno dokazivati da je došlo do stvarne predaje u posjed niti se može govoriti o ništetnom pravnom poslu..“.
10. Obzirom da se u postavljenom pitanju polazi od suprotnog utvrđenja nižestupanjskih sudova, to pitanje nije važno za razrješenje spora pa je na temelju čl. 389.b st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 16. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
