Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1054/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Iris Gović Penić kao predsjednik vijeća, Sanja Joka Umićević kao član vijeća i sudac izvjestitelj, Ines Kovačević kao član vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Strniščak, odvjetnik u Čakovcu, protiv 1. tuženika RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženice OJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje oboje zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Goran Ružić i Maja Sambolek Grahovec, odvjetnici u Čakovcu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, poslovni broj P- 341/2020-9 od 30. studenog 2022., u sjednici vijeća 16. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, poslovni broj P-341/2020-9 od 30. studenog 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja SJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je ugovor o zajmu, sklopljen pod nazivom „Pozajmica“ dana 02. siječnja 2020. godine između tužitelja ĆJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 1. tuženika BJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužene OJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ništetan u cijelosti.“

II. Odbija se kao neosnovan eventualni tužbeni zahtjev tužitelja SJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koji glasi: „ Poništava se ugovor o zajmu, sklopljen pod nazivom „Pozajmica“ dana 02. siječnja 2020. godine između tužitelja ĆJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 1. tuženika BJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužene OJ iz [adresa]

[adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].“

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja SJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je raskinut usmeni ugovor o čišćenju parcele upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], broj katastarske čestice: [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 439 m2 sklopljen dana 02. siječnja 2020. između tužitelja i tuženika te se nalaže tuženicima da isplate tužitelju iznos od 2.000,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 01. lipnja 2020. godine do isplate sve po stopi propisanoj člankom 29.Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti.

II. Nalaže se tuženicima da tužitelju namire troškove parničnog postupka uključivo da mu plate zakonsku zateznu kamatu na predmetne troškove od dana donošenja presude sve po stopi propisanoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.“

IV. Nalaže se tužitelju SJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da 1. tuženiku RJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženoj OJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove postupka u iznosu od 6.187,50 kuna/821,22 eura sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.“

2. Protiv te presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23

- dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je ništetan Ugovor o zajmu od 2. siječnja 2020. zaključen između stranaka odnosno eventualno da se poništi navedeni Ugovor o zajmu od 2. siječnja 2020. te zahtjev za utvrđenjem da je raskinut usmeni ugovor o čišćenju parcele iz zk. ul. broj [broj ZK uloška] kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 2. siječnja 2020. te nalaganje tuženicima platiti tužitelju iznosa od 2.000,00 eura.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitna povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju ističe žalitelj jer su u prvostupanjskoj presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju iskaza i zapisnika o iskazima danim u postupku. Isto tako nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi čl. 220. st. 1. i st. 2. ZPP, a jer je sud pravilno primijenio te zakonske odredbe u postupku. Nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP koju također ističe žalitelj jer mu nije onemogućeno raspravljanje u postupku, a na žalbene navode valja reći da to što je prvostupanjski sud odbio prijedlog tužitelja za provođenjem dokaza suočavanjem svjedoka FJ i tuženih ne predstavlja niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi s čl. 11. ZPP. U vezi s tim valja reći da tužitelja u postupku zastupa punomoćnik – odvjetnik, te da je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno u postupku i bez provođenja navedenog dokaznog prijedloga tužitelja.

6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te osnovom izvedenih dokaza i njihove ocjene u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

7. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da su tužitelj kao kupac te 1. tuženik kao prodavatelj zaključili Ugovor o kupoprodaji nekretnine 2. siječnja 2020. te su istog datuma tužitelj kao kupac te 1. i 2. tuženici kao prodavatelji zaključili još jedan ugovor o prodaji drugih nekretnina (čestica 3437 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]); te da su tužitelj kao zajmoprimac i 1. i 2. tuženici kao zajmodavci zaključili Ugovor o zajmu 2. siječnja 2020., a u odnosu na iznos od 9.000,00 eura.

8. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je njegov otac dogovarao kupoprodaju predmetnih nekretnina s tuženicima, da ga je otac obavijestio da je s tuženicima dogovorio kupoprodajnu cijenu u iznosu od 130.000,00 kuna koja bi se uplatila preko računa i iznos od 30.000,00 eura koji bi se tuženima isplatio na ruke, da je prije potpisa ugovora tuženima na račun isplaćen iznos od 135.000,00 kuna dok je dogovoreno da će se nakon potpisa ugovora tuženicima isplatiti iznos od 30.000,00 eura na ruke što je i učinjeno istog dana nakon potpisa ugovora, da kad su on i njegov otac došli na potpis ugovora tuženici su rekli da dogovorena kupoprodajna cijena nije dostatna i traže još 9.000,00 eura pa je na njihov zahtjev, a zato jer se bojao da će propasti sama kupoprodaja te da će izgubiti već ranije uplaćen iznos od 135.000,00 kuna pristao potpisati predmetnu pozajmicu (Ugovor o zajmu) iako njemu tuženici nikada nisu posudili iznos od 9.000,00 eura te nakon potpisivanja ugovora tuženicima je na ruke isplaćen iznos od 30.000,00 eura dok iznos od 9.000,00 eura nije želio isplatiti jer je smatrao da je prisiljen na potpisivanje predmetne pozajmice odnosno na povećanje kupoprodajne cijene od 9.000,00 eura obzirom su tuženici rekli da u protivnom neće potpisati predmetni ugovor. Smatra da je bio tako doveden pred gotov čin ucjenom, bojao se dugogodišnjih sudskih postupaka pa je zato potpisao tzv. pozajmicu odnosno da je pod utjecajem psihičke sile i prouzrokovanog straha potpisao pozajmicu jer je imao opravdani strah da će ostati bez nekretnine za koju je u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu, ali i bez novaca.

9. Iz navedenih razloga tužitelj smatra da je osnovan njegov zahtjev da se utvrdi ništetnim Ugovor o zajmu pod nazivom „pozajmica“ od 2. siječnja 2020. zaključen između njega kao zajmoprimca te tuženih kao zajmodavaca odnosno podredno da se poništi naprijed navedeni Ugovor o zajmu od 2. siječnja 2020.

10. Prema odredbi čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje ZOO) ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako Zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Odredbom čl. 279. st. 1. ZOO propisano je da je ugovor sklopljen uporabom sile prema ugovornoj strani ništetan.

11. Prvostupanjski sud pravilno je odbio dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži utvrđenje ništetnosti predmetne „pozajmice“ od 2. siječnja 2020., a to stoga jer iz postupka ne proizlazi da je navedeni Ugovor o zajmu protivan Ustavu RH, nekom prisilnom propisu niti moralu društva. Isto tako valja reći da tužitelj niti ne tvrdi da je navedeni Ugovor o zajmu sklopljen uporabom sile (fizičke sile), a u kojem slučaju bi eventualno isti mogao biti ništetan.

12. Stoga proizlazi da tužitelj nije dokazao postojanje razloga za ništetnost Ugovora o zajmu te je materijalno pravo u tom dijelu pravilno primijenjeno.

13. Također valja reći da je pravilna odluka prvostupanjskog suda kojim je odbio i eventualni tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje navedenog Ugovora o zajmu pod nazivom „pozajmica“ od 2. siječnja 2020., a to stoga jer tužitelj u postupku nije dokazao postojanje pretpostavki za poništenje tog Ugovora o zajmu, a sukladno odredbama ZOO.

14. Odredbom čl. 279. st. 1. ZOO propisano je da ako je ugovorna strana ili netko treći nedopuštenom prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge strane tako da je ona zbog toga sklopila ugovor, druga strana može zahtijevati da se ugovor poništi.

15. Takva nedopuštena prijetnja predstavlja zapravo psihičku prisilu kojom je ugovorna strana ili netko treći izazvao opravdani strah kod druge strane tako da je ona zbog toga sklopila ugovor, međutim iz provedenog postupka ne proizlazi da je u konkretnom slučaju postojala takva nedopuštena prijetnja koja bi izazvala opravdani strah kod tužitelja kao druge ugovorne strane. Naime, navodi tužitelja da je zaključio (potpisao) sporni Ugovor o zajmu zato jer je bio doveden pred gotov čin, bojao se da će izgubiti sav novac odnosno bojao se dugogodišnjih sudskih postupaka, da će ostati bez nekretnine za koju je već isplatio kupoprodajnu cijenu i tome slično ne predstavljaju nedopuštenu prijetnju (koja je izazvala opravdani strah kod druge strane) u smislu odredbe čl. 279. st. 1. ZOO. Naime, sukladno odredbi čl. 279. st. 2. ZOO strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnošću ugrožen život, tijelo ili drugo značajno dobro ugovorne strane ili treće osobe dok iz provedenog postupka ne proizlazi da je nekom ozbiljnom opasnošću bio ugrožen život, tijelo ili neko drugo značajno dobro tužitelja kao ugovorne strane niti treće osobe.

16. Prvostupanjski sud također je valjano postupio kada je odbio dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži utvrđenje da je raskinut usmeni ugovor o čišćenju parcele (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 439 m[2] ) za kojeg tužitelj tvrdi da je zaključen 2. siječnja 2020. između tužitelja s jedne strane i tuženih s druge strane te posljedično isto tako se ukazuje neosnovanim zahtjev tužitelja za nalaganjem tuženicima da mu plate iznos od 2.000,00 eura.

17. Naime, pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda (koje proizlazi iz provedenog postupka) da stranke nisu zaključile usmeni ugovor o čišćenju naprijed navedene parcele (za iznos od 2.000,00 eura) pa onda posljedično tužitelj niti ne može tražiti raskid naprijed navedenog usmenog ugovora, a niti vraćanje iznosa od 2.000,00 eura (za koji iznos tužitelj tvrdi da je plaćen tuženicima na ime čišćenja te parcele).

18. Naime, tužitelj u postupku nije dokazao da je s tuženicima usmeno ugovorio čišćenje jedne od kupljenih parcela niti da im je po toj osnovi uplatio iznos od 2.000,00 eura pa se posljedično njegov tužbeni zahtjev u tom dijelu ukazuje neosnovanim.

19. Na žalbene navode treba reći da je sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te temeljem rezultata cjelokupnog postupka. Kako žalitelj ocjeni suda prvog stupnja suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, žalbeni prigovori u tom smislu ne mogu se prihvatiti.

20. Također na žalbene navode kojima žalitelj ističe da pri saslušanju 1. tuženika na ročištu nije na hodnik bio upućen 2. tuženik valja reći da se odredbe čl. 243. ZPP odnose na saslušanje svjedoka, a ne na saslušanje stanaka.

21. Iz svega iznesenog proizlazi da je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u točki I., II. i III. pobijane prvostupanjske presude.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP.

23. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 16. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

mr.sc. Iris Gović Penić