Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2307/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GZ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Boris Rebić, odvjetnik u Imotskom, protiv tuženika IZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Puškarić, odvjetnik u Imotskom, radi predaje u posjed i zabrane uznemiravanja, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj P-2/2020-48 od 30. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 16. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj P-2/2020-48 od 30. ožujka 2023., u pobijanom dijelu pod toč. II. i III. izreke.

II. Preinačuje se ista prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke, i u tom dijelu sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim je djelomično prihvaćen tužbeni zahtjev koji glasi:

„Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati u suposjed tužitelju nekretninu u [adresa], označenu kao d.č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1881 m2 i d.č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 145 m2, odnosno ukupne površine 2026 m2 i to baš nekretninu položenu unutar točaka A-B-C-D-E-F-G-H-A i opisane crvenom linijom, te označene zelenom šrafurom na skici mjernika TZ od 26.11.2021. godine, a koja skica čini sastavni dio ove presude.“

III. Preinačuje se ista prvostupanjska presuda i u pobijanom dijelu toč. III. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa za daljnji iznos od 1.400,00 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama, i u tom dijelu sudi:

Nalaže se tužitelju GZ naknaditi tuženiku IZ daljnji iznos parničnog troška od 1.400,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. prosinca 2025. do isplate po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila za svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tužitelju GZ naknaditi tuženiku IZ trošak žalbe u iznosu od 303,9 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Djelomično se usvaja tužbeni zahtjev na način kako slijedi:

Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati u suposjed tužitelju nekretninu položenu u [adresa], označenu kao d.č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1881 m2 i d.č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 145 m2, odnosno ukupne površine 2026 m2, i to baš nekretninu položenu unutar točaka A-B-C-D-E-F- G-H-A i opisane crvenom linijom, te osjenčene zelenom šrafurom na skici mjernika TZ od 26.11.2021.g., a koja skica čini sastavni dio ove presude."

II. Preostali dio tužbenog zahtjeva kojim je zatraženo da tuženik preda u isključivi posjed tužitelju nekretninu pobliže opisanu pod točkom I. izreke ove presude kao i dio tužbenog zahtjeva kojim je zatraženo da tuženik ukloni box za psa i kokošinjac sa ove nekretnine te da se ubuduće kani verbalnog, fizičkog ili sličnog uznemiravanja tužitelja na predmetnoj nekretnini,odbija se kao neosnovan.

III. Dužan je tužitelj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tuženiku na ime parničnog troška iznos od 1.393,59 eura (10.500,00 kuna), uz zakonsku zateznu kamatu počevši od 30.ožujka 2023.godine do isplate.“

2. Protiv dijela prvostupanjske presude pod toč. I. i dijela toč. III. izreke kojim nije prihvaćen njegov zahtjev za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda u tom dijelu preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti uz naknadu parničnog troška, ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

3. Tužitelj istu presudu žalbom pobija u dijelu pod toč. II. i III. izreke iz svih žalbenih razloga i predlaže osporeni dio presude preinačiti i u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, te troškova žalbe.

4. Žalba tužitelja je neosnovana, dok je žalba tuženika osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju u žalbama ukazuju žalitelji, jer pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama za ovaj spor koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika danih u postupku i samih tih isprava i zapisnika, a činjenica da ti stavovi nisu sukladni stavovima i tumačenjima stranka ne predstavljaju bitnu povredu odredaba parničnog postupka kako to pogrešno smatraju žalitelji.

6. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredni čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za predaju u posjed dijela nekretnine opisane u izreci pobijane presude i zahtjev za prestankom uznemiravanja.

8. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda i stanja spisa proizlazi:

- da iz prijepisa posjedovnog lista Ispostave za katastar Imotski proizlazi da je dio sporne čest. zem. [katastarska čestica] (zvana Vrtlić), upisane u pl 789 [adresa], površine 1998 m2 upisana na ime SZ;

- da je u zemljišnim knjigama kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. tijelo XVII kao suvlasništvo MZ u 560/3840 dijela,

- da je tužitelj Kupoprodajnim ugovorom od 13. rujna 2019. kupio od prodavatelja NZ dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1886 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 96 m2 ili ukupno 1982 m2;

- da iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĆZ, pok. SZ broj O-206/92 od 2. lipnja 1992. proizlazi da su njegovim zakonskim nasljednicima proglašeni supruga RZ u ¾ dijela i sin NZ u ¼ dijela;

- da je nasljednica JZ za života 19. rujna 2003. darovala svoj suvlasnički dio nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] (zvanu Vrtlić) tuženiku IZ, pok. G, što su u svojim iskazima potvrdili svjedoci darovanja ČZ i LZ i da je tuženik od tada u posjedu toga spornog dijela nekretnine više od 20 godina i na njemu je postavio box za pse, košnice za pčele i posadio trešnje;

- da tužitelj vezano za nekretninu koja je predmet spora vodi kod prvostupanjskog suda parnicu, poslovni broj P-3644/2019 radi utvrđenja prava vlasništva;

- da između stranka nije sporno da tuženik te I i EZ u posjedu drže zapadnu polovinu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem diobe, koja nije predmet ovoga spora, dok je predmet ovoga spora istočni dio iste nekretnine koji u posjedu drži tuženik;

- da je provedenim očevidom na licu mjesta i geodetskim vještačenjem utvrđeno da sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 1881 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 145 m2 (ukupno 2026 m2), sve k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja pašnjak, voćnjak i dio zemljane obradive površine koji je na skici geodetskog vještaka označen crvenom linijom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H.

9. Temeljem utvrđenja da je NZ Kupoprodajnim ugovorom od 13. rujna 2019. prodao svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine tužitelju, i da mu pritom nije mogao prodati i suvlasnički dio svoje majke JZ, jer ga je ona 5. svibnja 2009. darovala tuženiku, koji je od tada u posjedu cijele nekretnine, prvostupanjski sud zaključuje da stranke kao suvlasnici sporne nekretnine i imaju pravo na suposjed u smislu odredbe čl. 46. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV), te je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev i obvezao tuženika temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZV da tužitelju preda u suposjed dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1881 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini 145 m2, sve k. o. [katastarska općina], označen na skici mjerničkog vještaka slovima A-B-C-D-E-F-G-A, dok je odbio preostali dio tužbenog zahtjeva za predaju nekretnine u isključivi posjed tužitelju i uklanjanje boksa za pse i kokošinjca, kao i zahtjev tužitelja za zabranom uznemiravanja vlasništva, jer tužitelj nije aktivno legitimiran za podnošenje vlasničke tužbe actio negatore iz čl. 167. st. 1. ZV, obzirom da nije posjednik nekretnine.

10. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan.

11. U ovoj parnici tužitelj traži zaštitu prava vlasništva vlasničkom tužbom predmnijevanog vlasnika (actio publiciana) iz čl. 166. ZV.

12. Prema odredbi čl. 166. st. 1. ZV onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju.

13. Kod publicijanske tužbe (tužbe pretpostavljenog vlasnika, gdje tužitelj još nema pravo vlasništva) tužitelj mora dokazati umjesto svoga prava vlasništva, svoje jače pravo na posjed, dakle tužiteljev posjed mora biti zakonit, istinit i pošten (kvalificiran) što znači da mora imati i valjanu osnovu stjecanja i zakonit način stjecanja.

14. U konkretnom slučaju tužitelj se vezano za tvrdnju da mu je kao vlasniku uskraćena ovlast posjedovati utuženu nekretninu koju u posjedu drži tuženik, (koja je u zemljišnim knjigama upisan pok. MZ, čiji nasljednik je bio IZ, pok. SZ) kao pravni temelj i istinit način stjecanja pozvao na Kupoprodajni ugovor od 13. rujna 2019. kojim mu je prodavatelj NZ kao jedan od zakonskih nasljednika iza pok. IZ prodao dio čest. [katastarska čestica] u površini 1881 m2 i dio čest. 4654 u površini 145 n2, odnosno ukupno 1982 m2, sve k. o. [katastarska općina].

15. Tuženik je tijekom postupka isticao, a to ponavlja i u žalbi da je pokojnog IZ (koji je zakonski nasljednik iza upisanog vlasnika pok. MZ) temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O-206/92 od 2. lipnja 1992. naslijedila supruga JZ u ¾ dijela i sin NZ u ¼ dijela, te da mu je JZ **.**.2003. darovala svoj suvlasnički dio i da se od tada nalazi u posjedu dijela nekretnine koji je predmet spora. Dalje navodi da prodavatelj NZ u vrijeme sklapanja Kupoprodajnog ugovora s tužiteljem nije mogao biti vlasnik čitavog dijela nekretnine koji je bio predmet prodaje, jer je iza smrti pok. oca naslijedio u ¼ dijela, niti je tužitelj mogao steći vlasnička prava od BZ i DZ, koji nisi imali nikakvih vlasničkih prava na nekretnini koja je bila predmet kupoprodaje i koja je predmet spora.

16. Suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda tužitelj u postupku nije dokazao svoje predmnijevano vlasništvo na temelju Kupoprodajnog ugovora od 13. rujna 2019., jer nije dokazao valjani pravni temelj i istinit način prodavateljeva stjecanja nekretnine, odnosno nije dokazao da je i prodavatelj bio predmnijevani vlasnik upravo dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1881 m2 i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 145 m2, odnosno u ukupnoj površini od 2026 m2, označenog na skici vještaka Davora Bubala točaka A-B-C-D-E-F-G-H-A i crvenom linijom, čiju predaju u posjed traži tužbenim zahtjevom.

17. Naime, u situaciji kao što je konkretna, kada tuženik, koji je u posjed predmetne nekretnine stupio temeljem darovnog ugovora od 19. rujna 2003. godine kojim mu je pok. JZ darovala svoj suvlasnički dio koji je iznosio ¾ dijela kč. br. [katastarska čestica] (zvane Vrtlić), u čijem je posjedu i danas, te je u postupku osporio da bi prodavatelj NZ bio vlasnik cijelog dijela nekretnine koji je bio predmet kupoprodaje tužitelju 2019. godine, a tužitelj nije dokazao pravni temelj i istinit način prodavateljeva stjecanja nekretnine (u Kupoprodajnom ugovoru se u čl. 1. navodi da je prodavatelj nekretninu stekao nasljeđivanjem iza pok. oca IZ, pok. SZ i darovanjem od nasljednika pok. JZ G, T i S, što ne proizlazi iz provedenih dokaza), to tužitelj nije dokazao svoje predmnijevano vlasništvo na dijelu nekretnine čiju predaju u posjed traži.

18. Pritom tužitelj nije mogao steći vlasništvo određene površine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer prodavatelj kao predmnijevani suvlasnik 1/4 suvlasničkog dijela od 560/3840 te nekretnine nije imao pravo samostalno raspolagati fizički određenim dijelom nekretnine s obzirom da pravo suvlasništva podrazumijeva pravo na cijeloj stvari razmjerno udjelu pojedinog suvlasnika, a ne pravo na nekom njezinom stvarno izdvojenom dijelu. Nisu stoga ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 166. st. 2. ZV za predaju nekretnine u posjed tužitelju, već je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev trebalo odbiti u cijelosti.

19. Zbog iznijetih razloga žalba tužitelja podnesena protiv odbijajućeg dijela prvostupanjske presude pod toč. II. i III. izreke nije osnovana, te je istu temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP valjalo odbiti, dok je temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP po žalbi tuženika prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke preinačiti i tužbeni zahtjev u tom dijelu odbiti kao neosnovan.

20. Preinačenjem prvostupanjske presude izmijenjen je konačan uspjeh stranaka u sporu, te je tuženik u cijelosti uspio u parnici. Stoga tuženiku temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP pripada cjelokupni parnični trošak, a ne samo 50 % parničnog troška koji mu je u sveukupnom iznosu od 1.393,59 EUR dosuđen pobijanom presudom za svaku od parničnih radnji navedenih u točki 14. obrazloženja pobijane presude. Stoga mu primjenom važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 – dalje u tekstu: Tarifa) za zastupanje po odvjetniku na pripremnom ročištu 29.10.2020. pripada daljnjih 50 bodova po Tbr. 9./5 Tarife, zatim za ročišta održana 1.2.2020., 18.2.2021.,3.9.2021., 25.3.2022., 27.4.2022., 24.6.2022., 15.9.2022., 14.12.2022., 22.2.2023. i očevid održan 1.4.2021. – svako po daljnjih 50 bodova, sve po Tbr. 9./1 Tarife, kao i trošak ročišta za objavu presude od 30.3.2023. – 50 bodova po Tbr. 9./3. Tarife, koji mu pobijanom presudom neosnovano nije priznat. Nadalje, tužitelju pripada daljnji trošak za sastav obrazloženih podnesaka od 6.11.2020. i 31.8.2021. – svako po daljnjih 50 bodova po Tbr. 8./1. Tarife, ili ukupno 700 bodova, što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR (Tbr. 54., u vezi Tbr. 52. st. 3. Tarife) čini ukupni trošak tuženika u iznosu od 1.400,00 EUR.

21. Tuženiku ne pripada zatraženi trošak sastava podnesaka od 15.12.2020., 29.6.2022., 3.3.2022. i 20.12.2022., u kojima se nepotrebno očitovao na dotadašnji tijek postupka, ponavljao već iznijete navode i ocjenjivao iskaze saslušanih svjedoka, jer nisu bili potrebni za postupak u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP.

22. Kamata na parnični trošak dosuđena je od 16. prosinca 2025. sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP.

23. Tuženiku je primjenom Tbr. 10/1. Tarife dosuđen trošak sastava žalbe u iznosu od 125 bodova, ili 1.250,00 EUR, uvećano za trošak plaćene sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 301,95 EUR, ili ukupno 303,9 EUR, jer je u cijelosti uspio u žalbenom postupku.

24. Slijedom iznijetih razloga, temeljem odredbi čl. 368. st. 1. i 373. toč. 3. ZPP odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U Zagrebu, 16. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća:

Jadranka Travaš