Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-354/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gabriele Topić Kordej, predsjednika vijeća, Suzane Radaković suca izvjestitelja i člana vijeća, te Sandre Artuković Kunšt, univ. spec. iur., člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ad. 1 RL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ad. 2 GL, ud. UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ad. 3 VL, rođ. GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi tužitelji zastupani po punomoćnici ŠL, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika KL, (rođ. **.**.1958. u [adresa]),OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (kao nasljednika iza pok. ranije tuženice CL), koga zastupa punomoćnik Darko Butigan, odvjetnik u [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice i nasljednika, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovi broj P Ob-88/2021 od 26. veljače 2024. i rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Ured predsjednika poslovni broj 29 SU-377/2022 od 28. ožujka 2022., na sjednici vijeća održanoj 16. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Preinačava se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovi broj P Ob- 88/2021 od 26. veljače 2024. u stavku I., II. i IV. izreke i sudi:

Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji glasi:

„I. Utvrđuje se da tuženica DL (OIB: [osobni identifikacijski broj]), nije bila izvanbračna supruga pok. FL sina pok. NL u trenutku njegove smrti 25. prosinca 2009. godine.

II. Utvrđuje se da tuženica DL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) nije zakonska nasljednica pok. FL, sina pok. NL.“

Nalaže se I., II. i III. tužitelju da naknade tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 250,00 eura u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Ured predsjednika poslovni broj 29 SU-377/2022 od 28. ožujka 2022.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I. Utvrđuje se da tuženica DL (OIB: [osobni identifikacijski broj]), nije bila izvanbračna supruga pok. FL sina pok. NL u trenutku njegove smrti **.**.2009..

II. Utvrđuje se da tuženica DL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) nije zakonska nasljednica pok. FL, sina pok. NL.

III. Odbija se kao neosnovana tužba tužitelja u dijelu kojim se zahtijevalo utvrđenje da je rješenje Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. R1Ob-39/2017 od 30. lipnja 2017. godine ništavno i da ne proizvodi bilo kakve pravne učinke, kao i da se poništava pravomoćno rješenje Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. O-1107/17 od 4. kolovoza 2017.godine.

IV. Svaka parnična stranka snosi svoje troškove postupka.“

2. Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, [obrt] predsjednika poslovni broj 29 SU- 377/2022 od 28. ožujka 2022. odbijen je zahtjev tuženika za izuzećem suca Zorana Nikolića u ovoj pravnoj stvari.

3. Protiv presude i rješenja žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakonom o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 02/2007-Odluka USRH, 84/2008, 96/2008- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019, 80/2022, 114/22 i 155/2023-dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda u smislu žalbenih navoda preinači ili ukine.

4. U odgovoru na žalbu tužitelji osporavaju žalbene navode i predlažu žalbu obiti kao neosnovanu.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev I. i II. tužitelja za utvrđenjem da pok. DL nije bila izvanbračna supruga pok. LL u trenutku njegove smrti i da nije zakonska nasljednica pok. LL, kao i da su ništetna rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj R1 Ob-39/2017 od 30. lipnja 2017. i Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj O-1107/17 od 4. kolovoza 2017.

7. U žalbenom postupku, sporan je pravni interes i aktivna legitimacija tužitelja te da li je pok. DL bila izvanbračna supruga i nasljednica pok. LL.

8. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

9. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obrazloženju presude dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u proturječnosti s izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

10. Nije ostvarena niti bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 71. ZPP-a te je navedena odredba pravilno primijenjena kako će to nastavno biti obrazloženo.

11. Međutim, zbog pogrešnog pravnog pristupa osnovani su žalbeni navodi pogrešne primjene materijalnog prava u odnosu na presudu u pobijanom dijelu.

12. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:

- da je tijekom postupka tuženica DL preminula i da je njen zakonski nasljednik sin KL, iz [adresa];

- da je rješenjem poslovni broj POb.108/2019 od 28. srpnja 2021. postupak prekinut zbog smrti tuženice i da je nasljednik tuženice izjavio da preuzima ovaj postupak te je postupak nastavljen temeljem čl. 215. st. 1. ZPP-a, s tim da je sada tuženik, KL iz [adresa] (kao nasljednik iza pok. ranije tuženice CL), kojeg zastupa punomoćnik Darko Butigan, odvjetnik u [adresa];

- da je izveden dokaz saslušanjem 1., 2. i 3. tužiteljice;

- da su tužitelji zemljišnoknjižni vlasnici i posjednici nekretnina upisanih u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to da je [adresa] vlasnik cjeline čest. zgr. [katastarska čestica], i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a GL i VL, rod. GL, kao nasljednice pok. ĐL i UL, suvlasnice čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], prema zk. izvatku od 15. prosinca 2019. godine (list 11 spisa);

- da je pok. LL umro **.**.2009.u [adresa] u [adresa] i da je bio državljanin [adresa] s prebivalištem i boravištem u [adresa], na adresi [adresa], i da je bio neoženjen, a što proizlazi iz Izvoda iz matične knjige umrlih Grada [adresa], matičnog područja [adresa] od 13. prosinca 2016. godine (list 2 i 3.spisa O-1107/17 – ostavina iza pok. LL),

- da je u ostavinskom postupku iza pok. LL, koji se vodio pred Prvim Osnovnim sudom u Beogradu pod br. 0-24560/10 donijeto pravomoćno rješenjem o nasljeđivanju 19. studenog 2013. godine (list 191 i 207 prijevod) u kome je njegovim nasljednikom proglašena Republika Srbija, i to na svim nekretninama i pokretninama u [adresa];

- da iz obrazloženja rješenja o nasljeđivanju proizlazi da su se i u tom postupku javljali razni navodni zakonski i oporučni nasljednici, kojima je njihov zahtjev da se utvrde nasljednicima odbijen i da je u obrazloženju rješenja o nasljeđivanju navedeno da se u predmetnim spisima nalazi i prijava potraživanja zainteresirane osobe CL (sada pok. tuženice) da nasljednici njoj isplate dug ostavitelja, pok. ĆL do visine svog nasljednog dijela time da se navodi da je "DL, inače domaćica pok. ĆL za njegova života" u svom podnesku od 27. svibnja 2013., iznijela svoje novčano potraživanje na ime duga ostavitelja prema njoj u iznosu od 6.975,000,00 din, dok je u podnesku od 16. listopada 2013. godine, navela da je neophodno da joj se vrati njena garderoba koja je inače male vrijednosti, a da su u kući ostali i njeni čekovi (list 194 i 211);

- da je povodom postavljenog zahtjeva upućena da svoje potraživanje usmjeri prema oglašenom nasljedniku pok. LL, [adresa],

- da obzirom na navedeni ostavinski predmet proizlazi da je pok. tuženica bila kućna pomoćnica pok. ostavitelja-domaćica, koja je za taj posao imala naknadu, a ne izvanbračna supruga i da u ostavinskom postupku nije isticala svoje pravo na nasljeđivanje kao izvanbračna supruga i nije sudjelovala kao nasljednik iza ostavitelja, koga je upravo stoga što nije bilo nasljednika, naslijedila Republika Srbija (ošasna imovina), a kako ostavitelj nije imao zakonskih nasljednika prethodno je bio objavljen i oglas u Službenom Glasniku Republike Srbije br. 10 od 10. veljače 2012. godine i čekao istek od godine dana od dana objavljivanja oglasa (list 209 i 210),

- da je u tom ostavinskom postupku pred [obrt] pod br. O-24560/10, baš TL, dakle pok. tužena svojim podneskom zahtijevala od suda dozvolu za preuzimanje osobnih stvari iz kuće i u tom podnesku između ostalog ona osobno navodi "da živi na adresi [adresa], da je pedeset godina i to od 1960. godine, pa do 25. prosinca 2009. godine (do Radine smrti), vodila domaćinstvo obitelji LL, da je poslije smrti Radine majke dana 27. siječnja 1997. godine nastavila voditi Radino domaćinstvo i da se stara o njemu budući da on iz zdravstvenih razloga nije bio sposoban za samostalan život, da je poslije Radine smrti njegova kuća zapečaćena, jer nije imao obitelj, da su u kući ostale neke njene osobne stvari odjeća i obuća manje vrijednosti, i nekoliko njenih i Radinih čekova za koje je ona zadužena od Poštanske štedionice jer je ona bila ovlaštena za njegov račun" (list 25);

- da je pok. LL bio vlasnik obiteljske stambene zgrade s pripadajućim zemljištem u [adresa], R [adresa] koja je bila predmet ostavinskog postupka pred [obrt] pod br. O-24560/10, kojeg je naslijedila Republika Srbija;

- da je u postupku pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod posl. br. R1Ob-39/2017 pok. tuženica DL pokrenula postupak da se utvrdi da je bila izvanbračna supruga pok. SL;

- da je sud rješenjem poslovni br. R1Ob-39/2017 od 30. lipnja 2017. prihvatio kao osnovan prijedlog DL za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice između nje i pok. FL;

- da je u tom izvanpraničnom postupku sudjelovala samo predlagateljica, a protustranke nisu bile označene, a kao svjedoci su saslušani njen sin ČL i njegova supruga ŽL;

- da je u tom postupku izveden dokaz saslušanjem pok. TL koja je iskazala da ju je u kuću dovela Radina majka, BL koja je bila liječnica u [obrt], u kojoj je radila i TL i dovela je da joj vodi poslove u kući, te je ona-TL plaćala račune i drugo, raspolagala je novcima na računu po punomoći, koju joj je prvo izdala BL, a kasnije ML, a BL je umrla 1990. a ML 2009.;

- da je kada je ML navršio 19 godina primijetila početak psihičkih promjena s tim da se vremenom njegovo duševno stanje pogoršavalo, a ona je od početka skrbila o njemu i nastavila je i nakon što mu je umrla majka;

- da je ML imao narušeno duševno zdravlje i bio je zatvoren u svoj svijet tako da ponekad nije komunicirao ni s majkom BL, dok je jedino bio konstantan u kontaktu s njom TL, a nakon što je BL umrla nastavila je kako kaže živjeti s JL pod istim krovom u kućanstvu koje je ona vodila sve do njegove smrti u zajednici života za koju kaže da je bila kao brak;

- da su tužitelji nakon saznanja za postupak u kojem je tuženica utvrđena vanbračnom suprugom pok. ostavitelja zatražili ponavljanje postupka u tom predmetu dana 12. rujna 2017. i da je prvostupanjski sud svojim rješenjem broj R1Ob-39/17 od 8. lipnja 2018 odbacio prijedlog kao nedopušten uz obrazloženje da tužitelji nemaju pravni interese za podnošenje prijedloga, jer da njihov pravni položaj ostaje neizmijenjen bez obzira tko bi bio nasljednik;

- da su tužitelji protiv navedenog rješenja izjavili žalbu 16. srpnja 2018., koju je Županijski sud u Zagrebu rješenjem Gž Ob-968/18 od 10. ožujka 2020. odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsko rješenje time da iz obrazloženja proizlazi da pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka imaju samo stranke u postupku i univerzalni slijednici stranaka i da je prvostupanjski sud zbog nedostatka legitimacije, pravilno prijedlog za ponavljanje postupka odbacio;

- da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovnika br.O- 1107/17 od 4. kolovoza 2017. u ostavinskom postupku iza smrti pok. LL, pok. NL iz [adresa], koji je postupak pokrenut prijedlogom CL dana 17. srpnja 2017. utvrđeno da njegovu ostavinsku imovinu čini vanknjižno vlasništvo stana-etaže prvog kata stambene zgrade u [adresa], koja nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te pripadajuće zemljište oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], te garaže i 1/2 male kuće izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a njegovim nasljednikom proglašena je tuženica CL - kao izvanbračna supruga s prebivalištem u [adresa] u cijelosti – na temelju rješenja ovog suda O-886/98;

- da je 9. kolovoza 2017. u [adresa], Srbija (dakle 4 dana nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju) tuženica DL, s adresom u [adresa], pisanom punomoći opunomoćila EL da može u njeno ime i za njezin račun prodati nekretnine u [adresa] i to kupcu RLO, supruzi EL (list 26), a potvrdom od 9. kolovoza 2017. godine (list 27 i 28), tuženica je potvrdila da je od kupca RLO u cijelosti primila iznos kupoprodajne cijene od 110.000,00 EUR-a;

- da se u postupku poslovni br. P-838/2020 (raniji broj P- 122/80 odnosno P-620/81 sada P-733/18), pred Općinskim sudom u Dubrovniku vodi postupak po tužbi pok. ZL (prednika 2. i 3. tužiteljica) protiv tuženice pok. BL (majke pok. SL), a radi utvrđenja ništavosti Ugovora o ortakluku, koji predmetom ugovora su upravo nekretnine koje je kao vanbračna supruga naslijedila prvotna tuženica CL, a koje nekretnine je 1.tuženik, stekao Kupoprodajnim ugovorom, a 2. i 3. tužiteljice nasljedstvom iza smrti pok. HL;

- da zbog utvrđenja da je tuženica izvanbračna supruga pok. SL, ista je temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju naslijedila kao izvanknjižna vlasnica, nekretnine vlasništva tužitelja upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i te nekretnine prodala kupcu RLO za iznos od 110.000,00 EU-a, te je novi kupac stupio u parnicu koja se vodi pod br. P-838/2020 (ranije P-620/81) svojatajući kao svoje vlasništvo imovinu tužitelja;

- da je u navedenom postupku presuđeno nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Dubrovniku pod poslovnim brojem P-838/2020 od 12. svibnja 2021. godine (list 59) i predmet je nalazom u žalbenom postupku,

- da je pok. CL od 1982. godine imala prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], općina [adresa] što proizlazi iz dopisa MUP-a Republike Srbije od 4. svibnja 2025 godine (list 197 i 205);

- da prvotna tuženica CL, nije bila izvanbračna supruga pok. SL i posljedično tome nije ga mogla niti naslijediti;

Pošavši od utvrđenja;

- da je pok. FL bila izvanbračna supruga ona bi se kao takva najprije deklarirala u ostavinskom postupku, a ne kao vjerovnik ostavine u kojoj je potraživala "novčano potraživanje" na ime "duga" FL za koga se brinula kao domaćica od šezdesetih godina prošlog stoljeća time da pok.ML očito nije bio osoba za bračni život zbog svog duševnog oboljenja, te je bio i mlađi (rođen 1949. godine) od CL (rođena 1934. godine) 15 godina; da se pok. tužena nakon smrti Radine majke nastavila brinuti za njega kao i do tada, kao domaćica, što je radila cijeli svoj život i da ta činjenica ne može biti dostatna da bi se CL priznalo postojanje izvanbračne zajednice, jer tu ne postoji zajednica života muškarca i žene u smislu obiteljske veze muža i žene, već zajednički život poslodavca i zaposlenika, njegovanog i njegovateljice; da navedeno proizlazi iz iskaza svjedoka i to sina i nevjeste tuženice i same tuženice kojeg su dali u izvanparničnom postupku koji se vodio radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, kao i da je pok. LL, bio duševni bolesnik i da se pok. tuženica skrbila o njegovom zdravlju;. da sama pok. CL ne navodi da su oni živjeli kao muž i žena te je vodila domaćinstvo što je i logično da radi kao domaćica; da iz dopisa MUP-a Republike [adresa] od 4. svibnja 2023. godine proizlazi da je DL od 1982. godine imala prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], općina [adresa] (list 205), dok je pok. LL živio na adresi [adresa] u svojoj kući, gdje je i umro; da je indikativno da je DL utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u Republici Hrvatskoj pokrenula tek dugi niz godina nakon Radine smrti, očito na nečiji poticaj, a radi imovine koja je u sporu u [adresa] u ovosudnoj parnici P-838/20, a da je postojala izvanbračna zajednica to bi zasigurno učinila znatno ranije;

-prvostupanjski sud je na temelju čl. 3. Obiteljskog Zakona („ Narodne novine“ broj; 116/03, 17/04,136/04, 107/07) utvrdio da tuženica DL nije bila izvanbračna supruga pok. LL u trenutku njegove smrti 25. prosinca 2009.

13. Nadalje, pošavši od utvrđenja:

- da se vodio izvanparnični postupak pod posl. br. R1Ob-39/17 u kome je utvrđeno suprotno, ne isključuje vođenje ove parnice i da izvanparnični postupak obvezuje onoga tko je u njemu sudjelovao, a to je bila sama IL bez i jedne zainteresirane protustranke (to je mogao biti i zainteresirani [adresa] jer ošasnu imovinu nasljeđuje [adresa]) i kontradiktornosti postupka te ne postoji presuđena stvar ("res iudcata") u odnosu na ovu parnicu, jer se postupci nisu odvijali između istih stranaka (čl. 333, st. 2 ZPP-a), a i različite su vrste postupaka, jedan je parnični, a drugi izvanparnični;

- da na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 15. lipnja 2018. broj Su IV.148/2018 ("u izvanparničnom postupku ne može se tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednicu u skladu s odredbama čl. 433 (popis izvanparničnih postupaka) i čl. 438 (sporni postupci) Obiteljskog zakona, pa u takvim slučajevima treba prijedlog odbaciti");

- da tužitelji imaju pravni interes za vođenje ove parnice i utvrđenje nepostojanja izvanbračne zajednice jer im to utječe na suvlasništvo nekretnine koju imaju u suvlasništvu, kao i na osobu koja kao takva stupa u parnicu ovog suda P-838/2020 (čl. 187 st. 2 ZPP-a), utječe na postojanje pravnog interesa;

prvostupanjski sud je zaključio:

da posljedično tome što je utvrdio da pok. DL nije izvanbračna supruga pok. ML, pok. tuženica nije zakonska nasljednica pok. FL te temeljem čl. 232 st. 2. i 3. ZN tužitelji mogu osnovano voditi ovu parnicu i da imaju aktivnu legitimaciju utvrđivati da DL nije nasljednica pok. JL, jer tužitelji nisu sudjelovali u tom ostavinskom postupku, pa nisu vezani efektom pravomoćnosti, a radi se o polaganju prava na predmet ostavinske mase koja je naslijeđena, a koja je kao vanknjižno vlasništvo sporna, te se radi nje vodi parnica pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-838/2020 i odlučio na način da pok. tuženica DL nije zakonska nasljednica pok. FL.

14. Nadalje, prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva u dijelu kojim se zahtijevalo utvrđenje da je rješenje Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. R1Ob-39/2017 od 30. lipnja 2017. i Općinskog suda u Dubrovniku O- 1107/17 od 4. kolovoza 2017. ništavno i da ne proizvodi bilo kakve pravne učinke, navodeći da o osnovanosti nekog rješenja odlučuje drugostupanjski sud time da se tuženik protivio povlačenju tužbe u tom dijelu, pa odlučeno je na navedeni način.

15. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu kojim je utvrđeno se da tuženica DL nije bila izvanbračna supruga pok. JL FL sina pok. NL u trenutku njegove smrti 25. prosinca 2009. niti zakonska nasljednica pok. FL nije pravilan, te tuženik osnovano osporava pravilnost i zakonitost navedene odluke u pobijanom dijelu.

16. U odnosu na žalbene navode kojima ističe da su postojali uvjeti za izuzećem suca Zorana Nikolića u ovoj pravnoj stvari potrebno je reći slijedeće ( list 167-173 spisa).

17. Iz zahtjeva za izuzećem proizlazi da tuženik svoj zahtjev temelji na činjenici da je kćer suca odvjetnička vježbenica kod odvjetnice Viktorije Knežević koja zastupa u nekom drugom postupku stranku PL koji vodi postupak protiv RLO koja nije stranka u ovoj pravnoj stvari, već u tom postupku sudjeluju OL i GL, a koje su stranke u ovom postupku, i zastupane su po ŠL, i da je u tom drugom postupku sklopljen sporazum o etažiranju sporne zgrade i zemljišta između PL i navedenih tužitelja koje su stranke u ovoj pravnoj stvari.

18. Jednako tako, odredbom čl. 71. st. 1. toč. 1. -7. ZPP-a i čl. 72. ZPP-a propisano je da je sudac čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz čl. 71. toč. 1. do. 6. ZPP-a dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu, dok će u odnosu na toč. 7. obavijestiti predsjednika suda.

19. U naprijed iznesenim okolnostima konkretnog slučaja okolnost da kćerka suca radi u odvjetničkom uredu koje ne zastupa niti jednu stranku u ovoj pravnoj stvari već stranku PL u drugom postupku zastupa Viktorija Knežević, ne predstavlja niti jedan razlog iz čl. 71. ZPP-a prema kojoj sudac Zoran Nikolić ne može obavljati sudačku dužnost u ovoj pravnoj stvari, a niti dovodi u sumnju nepristranost suda, kako to jasno i argumenitrano obrazlaže predsjednik suda.

20. U odnosu na ostale žalbene navode kojima tuženik ponavlja prigovore koji su isticani u zahtjevu za izuzećem na koje je predsjednik suda u razlozima pobijanog rješenja jasno i argumentirano odgovorio nije potrebno ponavljati obrazloženje prvostupanjskog rješenja.

21. Stoga, žalbeni navodi kojima tuženik ukazuje na bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi čl.71. ZPP-a su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, pa je na temelju čl. 380. toč 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

22. U odnosu na žalbene navode vezano za zaključak prvostupanjskog suda o postojanju pravnog interesa koji je bio sporan tijekom prvostupanjskog postupka i aktivne legitimacije tužitelja za postavljeni tužbeni zahtjev, potrebno je reći slijedeće.

23. Prvenstveno, sukladno čl. 7. ZPP-a sud je vezan činjenicama iznesenim u tužbi dok prema čl. 2. ZPP-a u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljenim u postupku.

24. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da tužitelji zahtjev temelje na činjenici da su zemljišnoknjižni vlasnici i posjednici nekretnina upisanih u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to I. tužitelj AL vlasnik cjeline čest. zgr. [katastarska čestica], i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a 2. tužiteljica GL i 3. tužiteljica VL, rod. GL kao nasljednice pok. ĐL i UL, suvlasnice čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

25. Nadalje, tužitelji svoj zahtjev temelje na činjenici da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovnika, poslovni br. O-1107/17 od 4. kolovoza 2017., u ostavinskom postupku iza smrti pok. LL, utvrđeno da njegovu ostavinsku imovinu čini vanknjižno vlasništvo stana-etaže prvog kata stambene zgrade u [adresa], u čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te vanknjižno vlasništvo cjeline čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te vanknjižno vlasništvo čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a njegovim nasljednikom proglašena je tuženica CL - kao izvanbračna supruga.

Ovdje valja ukazati, na odlučnu činjenicu da je navedeno vanknjižno vlasništvo predmetne nekretnine raspoređeno na pok. tuženicu CL na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni O-886/98 od 3. kolovoza 1999., a koji postupak se vodio iza smrti pok. GLO, dakle majke pok. LL (list 13-17 priklopa ostavinskog predmeta), a njezinim nasljednikom je utvrđen pok. LL.

26. Jednako tako, zahtjev temelje na činjenici da je pravomoćnim rješenjem sada pok. tuženica DL bila utvrđena kao izvanbračna supruga pok. LL kao i njegovom zakonskom nasljednicom prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj O-1107/17 od 4. kolovoza 2017. te da je ista i prodala nekretnine koje je naslijedila putem punomoćnika u pogledu kojih se vodi postupak pred Općinskim sudom u Dubrovniku, poslovni broj P- 620/81 po tužbi pok. ZL (prednika tužiteljice pod 2. i 3. ) radi utvrđenja ništavosti Ugovora o ortakluku kojim predmetom ugovora su i nekretnine koje je lažnim predstavljanjem kao vanbračna supruga naslijedila, a koje nekretnine je 1. tuženik stekao Kupoprodajnim ugovorom, a 2. i 3. tužiteljice nasljedstvom iza smrti pok. RZ.

27. Dakle, tužitelji tužbeni zahtjev temelje na činjenici da je radi nezakonitog i neistinitog te ništavnog utvrđenja da je sada pok. tuženica kao izvanbračna supruga pok. SL, temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju naslijedila kao izvanknjižna vlasnica nekretnine u vlasništva tužitelja upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te ove nekretnine prodala kupcu RLO za samo iznos od 110.000,00 EU-a (mada je vrijednost ovih nekretnina višestruka), i da je novi kupac stupio u parnicu koja se vodi pod br. P-620/81 svojatajući kao svoje vlasništvo imovinu tužitelja i da imaju pravni interes radi zaštite svoje imovine, da se utvrdi da tuženica nije bila izvanbračna supruga pok. ostavitelja i da je rješenje br. R1 Ob- 39/2017 kao i rješenje O-1107/17 ništavno i da ne proizvodi bilo kakve pravne učinke, te da ista nije ni mogla biti utvrđena kao nasljednica pok. LL.

28. Zaključno, iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da tužitelji svoj tužbeni zahtjev temelje na činjenici da su zk. vlasnici naprijed navedenih predmetnih nekretnina dok je pok. tuženica naslijedila kao izvanknjižno vlasništvo imovinu- stan - etaža prvog kata stambene zagrade u [adresa]., koja nosi oznaku čet. zgr. 3175 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te pripadajuće zemljište oznake čest. 1650/2/4 k. o. [katastarska općina] te garažu i ½ male kuće izgrađene na čest. ze. 1652/4. oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

29. Kako je to navedeno tužitelji navode da imaju pravni interes radi zaštite svoje imovine pokrenuti predmetni postupak i zahtijevati pravnu zaštitu prema postavljenom tužbenom zahtjevu da pok. tuženica nije bila izvanbračna supruga pok. LL i da nije njegova nasljednica kao i da su rješenja kojim je pok. tuženica utvrđena izvanbračna supruga i nasljednica ništava i da ne proizvode pravne učinke.

Ovdje valja ukazati, da je navedena rješenja donio nadležan sud i da su rješenja kojim je pok. tužena utvrđena izvanbračnom suprugom i nasljednicom pok. LL pravomoćna.

30. Međutim, u odnosu na činjenične navode tužbe i pravnog interesa koji se sastoji kako to navode sastoji u zaštiti njihove imovine odnosno aktivne legitimacije potrebno je reći da se pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod poslovnim brojem P-838/2020 i vodi parnični postupak po tužbi ovdje tužitelja protiv tuženika GZ koji je i ovdje tuženik, kao i po protutužbi GZ te tužbe glavnog miješana tužiteljice RLO, a u kojem postupku se prema postavljenom tužbenom i protutužbenom zahtjevu te tužbi glavnog miješanja te činjenicama iznesenim u postupku i raspravlja te odlučuje o pravnom osnovu i načina stjecanja izvanknjižnog vlasništva odnosno da li je raskinut „Predugovor kupnje i prodaje nazvan Ugovor ortakluku za izgradnju porodične stambene zgrade od 24. maja 1966. između tužitelja i tužene“ te protutužbenom zahtjevu koji je usmjeren na kupnju iste, dakle načinu stjecanja izvanknjižnog vlasništva nekretnine pok.GLO ( majka pok. LL), a koju nekretninu je sada naslijedila pok. tužena i prodala RLO koja je i podnijela tužbu glavnog miješanja radi utvrđenja prava vlasništva.

31. Jednako tako, u navedenom postupku je i donijeta nepravomoćna presuda dana 12. svibnja 2021. (list 59 spisa) i u tijeku je žalbeni postupak.

32. Dakle, tužitelji su kao pravni slijednici upravo radi stjecanja prava vlasništva i zaštite svoje imovine, a koja je kako to navode bila predmet nasljeđivanja i stupili u navedeni parnični postupak koji je pokrenut od strane pravnih prednika, kako to sve proizlazi obrazloženja odluke u predmetu P-838/2020 odnosno navoda tužbe i protutužbe te postavljenog tužbenog i protutužbenog zahtjeva te tužbe glavnog miješanja, i svoje pravo vlasništva štitili postavljajući određeni tužbeni zahtjeva kako to i proizlazi prema izreci prvostupanjske presude donijete u predmetu poslovni broj P-838/2020 (list 59 spisa).

33. Ovdje valja ukazati i na to, da i sam prvostupanjski sud navodi da se vezano za nekretnine koje je pok. DL naslijedila upravo i vodi parnični postupak pod poslovnim broj P-838/2020.

34. Stoga, polazeći od činjeničnih navoda tužbe da je predmetni postupak pokrenut radi zaštite imovine i zahtijevane pravne zaštite na način kako to proizlazi iz postavljenog tužbenog zahtjeva, a kraj činjenice da se vezano za način stjecanja i pravni posao stjecanja izvanknjižnog vlasništvo nekretnina koje je pravna prednica tuženika naslijedila prema naprijed navedenom ostavinskom rješenju i to kao imovinu koja je ostavinskim rješenjem poslovni broj O-886/98 utvrđena kao imovina pok. LL iza smrti njegove majke pok. GLO, i vodi parnični postupak, to prema stanovištu ovog tužitelji ne mogu u ovoj pravnoj stvari štitit svoj pravni interes za koji navode da se sastoji u zaštiti imovine u ovom postupku postavljenim tužbenim zahtjevom već će se pravo vlasništva odnosno izvanknjižnog vlasništva te način stjecanja i valjanost pravnog posla i raspraviti u navedenom parničnom postupku poslovni broj P-838/2020 kako to i proizlazi prema zahtjevima stranaka u navedenom postupka, te ujedno i aktivna kao i pasivna legitimacija tuženika-protutužitelja GZ u tom postupku, pa tako kao i prethodno pitanje u smislu čl. 12. ZPP-a, te raspraviti relevantne činjenica vezano za pravni posao i stjecanje izvanknjižnog vlasništvo predmetnih nekretnina, to je pogrešan pravni pristup prvostupanjskog suda da tužitelji imaju pravni interes i aktivnu legitimaciju zahtijevati pravnu zaštitu prema postavljenom tužbenom zahtjev u ovoj pravnoj stvari.

35. Između ostalog, u odnosu na tužbeni zahtjev da pok. DL nije nasljednica pok. LL potrebno je reći da se o tome da li je netko nasljednik utvrđuje primarno u ostavinskom postupku.

36. Pored navedenog, tužbeni zahtjev radi utvrđivanja prava na nasljedstvo postavlja se kao deklaratorni zahtjev time da tada nasljedniku pripada nasljedno pravo na određenoj nekretnini, dakle radi se o nasljednom pravu i precizira se imovina, a koji zahtjev nije postavljen na navedeni način.

37. Stoga, u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od činjeničnih navoda tužbe kao i činjenice da je u tijeku parnični postupak vezano za način stjecanja i izvanknjižno vlasništvo predmetne nekretnine te postavljene zahtjeve u ovoj pravnoj stvari, zahtjev tužitelja iz svih naprijed navedenih razloga nije osnovan.

38. Obzirom na navedeno, zbog pogrešnog pravnog pristupa valjalo je žalbu tuženika prihvatiti te na temelju čl. 373. toč. 2. ZPP-a odlučiti kao u stavku I izreke ove drugostupanjske odluke.

39. Kako je pobijana odluka preinačena, valjalo je na temelju čl 166. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a preinačiti i odluku o troškovima postupka.

40. Nadalje iz stanja spisa proizlazi da vrijednost predmeta spora iznosi 10.001,00 kuna i da je tuženik stavio zahtjev za naknadom troška sastava odgovora na tužbu, to mu na temelju Tbr. 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine" broj 138/23) pripada 100 bodova a što uz vrijednost boda od 2.00 eura iznosi 200,00 eura i troška PDV 25% u iznosu od 50,00 eura, to trošak tuženika iznosi 250,00 eura time da trošak sudskih pristojbi nije dokazan, pa je odlučeno kao u stavku II izreke ove odluke.

U Zagrebu 16. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Gabriela Topić Kordej