Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-581/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvoovrhovoditeljice ICL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugoovrhovoditelja IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Ivani Stojan, odvjetnici u Zagrebu protiv ovršenice ZC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Bekavac- Basić, odvjetnik u zagrebu, radi ispražnjenja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr-2317/2024-2 od 25. lipnja 2024., dana 16. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenice izvan žalbenih razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9., 10. i 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj:112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. - dalje: OZ), kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-2317/2024-2 od 25. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev ovršenice za naknadu troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem na temelju ovršne isprave pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-21/2022-110 od 2. siječnja 2024. određena je ovrha ispražnjenjem i predajom nekretnine upisane u zemljišnu knjigu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK odjel Zagreb k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška], i to stan koji je nastao prenamjenom zajedničkih prostorija, ranije praone rublja, površine 32,77 m2,koji se sastoji od sobe,kuhinje i WC-a, a nalazi se u podrumu zgrade mješovite uporabe u [adresa] udaljavanjem osoba i uklanjanje stvari s nekretnine te predaja nekretnine u posjed ovrhovoditeljima. Trošak ovrhovoditelja je određen u iznosu od 213,26 eura.

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenik pozivom na odredbe čl. 50. st. 1. toč. 3., 4., 9., 10. i 11. OZ, zbog bitnih povreda odredbi OZ, pogrešne primjene materijalnog prava i apsolutno bitnih povreda odredbi Zakona o parničnom postupku.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelji se protive navodima žalbe te predlaže istu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je neosnovana izvan žalbenih razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9., 10. i 11. OZ.

5. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge propisane odredbom čl. 50. st. 5. OZ kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava te na bitne povrede odredaba postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka. Neosnovani su žalbeni navodi da su ovrhovoditelji tražili trošak u iznosu od 213,26 eura, a da je određen trošak u iznosu od 213,27 eura, jer navedeno ne proizlazi iz sadržaja spisa (list 29 spisa).

6. Ovršenikovo pozivanje na povredu ustavnih i konvencijskih prava nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, jer nije jasno kojim postupanjem odnosno nepostupanjem je prvostupanjski sud povrijedio odredbe Ustava, odnosno Konvencije.

7. Odredbom čl. 354. st. 3. ZPP, koja se primjenjuje na temelju čl. 21. OZ, propisano je da žalbu zato što punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču, pa žalbeni navodi ovršenice kojima osporava ovlaštenje punomoćnika ovrhovoditelja nisu od značaja za odlučivanje pri čemu je odredbom čl. 95. ZPP propisano da ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoći, odvjetnik je ovlašten na temelju takve punomoći stavljati zahtjev za ovrhu ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku u povodu takva zahtjeva.

8. Predmet ovrhe je ispražnjenje i predaja u posjed nekretnine na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-21/2022-110 od 2. siječnja 2024. (list 16 do 27 spisa), a kojom ovršnom ispravom je prihvaćen tužbeni zahtjev ovrhovoditelja(tamo tužitelja) na iseljenje ovršenice (tamo tuženice), koja ovršna isprava nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno nije na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili ostala bez učinka (čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ), na koji žalbeni razlog ovaj sud pazi i po službenoj dužnosti (čl. 50. st. 5. OZ), pa su neosnovani žalbeni navodi ovršenice kojima upire na žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ. Isto tako su neosnovani žalbeni navodi kojima ističe prigovore koji su bile predmet postupka u kojem je donesena ovršna isprava (da nekretnina nije upisana u zemljišne knjige, da se ne radi o stanu i da ovrhovoditelji nisu dostavili vlasnički list).

9. Neosnovani su i žalbeni navodi ovršenice kojima upire na žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 4. OZ, s obzirom da je isti žalbeni razlog ostvaren ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu.

10. Nadalje, odredbom čl. 52. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana (st. 1.), ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, sud će obustaviti ovrhu(st. 2.), ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu (st. 3.), iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (st. 4.), na pokretanje i vođenje parnice iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju pravila o parnici na koju se ovršenik upućuje u povodu žalbe nakon proteka roka (st. 5.), a okolnost da je ovršenik upućen na parnicu iz stavka 3. ovoga članka ili da ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno (st. 6.).

11. Slijedom navedenog, budući da o žalbenim razlozima iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9., 10. i 11. OZ odlučuje prvostupanjski sud, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu ovršenice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi suda prvoga stupnja, izvan žalbenog razloga iz odredbe čl. 50. st.1. toč. 9., 10. i 11. OZ u odnosu na koje žalbene razloge će prvostupanjski sud postupiti sukladno citiranoj odredbi čl. 52. OZ.

12. Zahtjev ovršenice za naknadu troška žalbe je odbijen jer sa žalbom nije uspjela.

U Zagrebu 16. prosinca 2025.

Sutkinja

Mirela Mijoč Kramar