REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1144/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja EŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tužiteljice ĆŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Zoran Petković, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika ABC ABC, ABC OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 6900 [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Emica Milošević, odvjetnica u Zadru, radi utvrđenja prava stvarne služnosti dosjelošću, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1082/21-2 od 21. prosinca 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-118/2021 od 26. travnja 2021., u sjednici održanoj 10. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukida se presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1082/21-2 od 21. prosinca 2021. i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima ovog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja preinačena je presuda suda prvog stupnja te je presuđeno:

„I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-118/2021 od 26. travnja 2021., tako da se sudi:

1. Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti puta kao služnosti prolaza (automobilom i pješice) u korist kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, a na teret kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine.

2. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana izdati tužiteljima tabularnu ispravu pogodnu za uknjižbu prava služnosti puta, kao služnosti prolaza u korist kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, a na teret kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine, onako kako je to određeno u točki 1. ove presude, jer će se u protivnom zamijeniti ova presuda koja će u tom slučaju ovlastiti tužitelje, zatražiti postojeću uknjižbu prava služnosti puta kako je određeno u točci 1.

3. Svaka stranka snosi svoje troškove.“.

2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju podnosi tuženik, koja mu je dopuštena rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-328/2023-3 od 4. ožujka 2025. zbog pitanja:

„1. Može li se u vrijeme potrebno za stjecanje služnosti prolaza i provoza dosjelošću uračunati i vrijeme kroz koje je prednik tužitelja bio suvlasnik nekretnine od koje je tek naknadno formirana sporna nekretnina?

2. Može li sud naložiti izdavanje tabularne izjave osobi s kojom tužitelj nije stupio u obvezno-pravni odnos?“.

3. Na reviziju nije odgovoreno.

4. Revizija je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine, a koju služnost su tužitelji stekli temeljem dosjelosti.

6. U postupku pred sudom prvog stupnja utvrđeno je:

- da je sporna čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], u naravi put površine 115 m[2] , upisana kao vlasništvo tuženika za cijelo i to u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- da je sporna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala od stare čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], koje su do tad bile evidentirane u katastarskoj evidenciji kao suposjed CŽ i ĐŽ;

- da su CŽ i KŽ svoj suvlasnički dio na predmetnoj čestici prodali tuženiku temeljem Ugovora o kupoprodaji od 2. srpnja 2015. nakon čega se tuženik upisao u zemljišnim knjigama na njihov suvlasnički dio;

- da je predmetna čestica 7186/3 formirana prilikom nove izmjere i revizije k. o. [katastarska općina] 2007., odnosno da je nastala od stare čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje su čestice nastale diobom čest. 1249/1, 1249/2, 1250/1, na kojim se česticama odnosno čest. zem. [katastarska čestica] kao posjednik još od 1955. vodila FŽ ud. EŽA, od 1963. OŽ pok. EŽA koji je od 1974. i na čest. zem [katastarska čestica], bio upisan posjednikom, da bi od 1998. posjednicima istih bili upisani njegovi sinovi, CŽ i ĐŽ, prednici stranaka, sve do postupka nove izmjere i revizije K. O. [katastarska općina] 2007. kada se na spornoj čestici upisuje tuženik za 2/4 dijela i KŽ i BŽ svaki po 1/4 dijela;

- da je nakon upisa tuženika na suvlasnički dio KŽ i BŽ u zemljišnim knjigama, došlo i do upisa tuženika kao posjednika na dijelovima KŽ i BŽ

BŽ, za svakog po 1/4 dijela;

- da iz izjave CŽ pok. OŽ iz [adresa] od 1. kolovoza 2019., a ovjerenu istog nadnevka po javnoj bilježnici Jeleni Skoblar iz Zadra pod brojem ovjere OV-7423/19 (l.s.187) slijedi da je istom CŽ realizirao obvezu sklapanja Ugovora o kupoprodaji nekretnine preuzetu ponudom za kupnju dana 10. lipnja 1998., sastavljena po agentu za nekretnine VŽ - vlasniku Agencije „Obala-otoci“ kojom je precizirao predmet kupoprodaje na način da je isti označio kao suvlasnički udio od 1/2 nekretnine (u naravi put površine 115 m[2] ) kč. [katastarska čestica] i za cijelo nekretninu (u naravi građevinsko zemljište) kč. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] n.i., a koje nekretnine u cijelosti da odgovaraju česticama stare izmjere i to kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok kč. [katastarska čestica] da odgovara kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s.i. Predmet kupoprodaje da je precizno prikazan i označen na preirisu katastarskog plana izrađenu po inženjeru geodezije ŽŽ u [adresa] dana 10. studenog 1996., koji da je sastavni dio ove izjave;

- da je ovom izjavom CŽ izjavio da je sam predmet kupoprodaje stekao temeljem Ugovora o darovanju od 20.12.1984. od svog oca OŽ, na način da je pok. otac OŽ zemlju zv. E podijelio, pa potom darovao i to njegovom pok. bratu ĐŽ dvije građevinske parcele jer je ovaj imao dva sina, a njemu jednu jer je on imao jednog sina, a put koji vodi do predmetnih nekretnina da pripada njemu i njegovom bratu svakom u alikvotnom udjelu od 1/2 dijela. Predmetni put u naravi da je služio kao pristup na nekretninu kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tada njegovo vlasništvo, te na nekretninu u vlasništvu brata ĐŽ označenu kao kč. [katastarska čestica] s.i. koja da odgovara 7186/2 k. o. [katastarska općina], tada vlasništvo pok. brata ĐŽ. Između njega i njegovog brata da nije bilo nikakvog spora u vezi predmeta kupoprodaje i da se točno znalo što kome pripada, pa da tako CŽ i KŽ Ć nisu mogli steći suvlasništvo predmetnog puta za 1/2 jer njegov pok. brat svoj udio već prodao GŽ;

- da je prilikom kupoprodaje 1998. predao u posjed predmet kupoprodaje EŽ i ĆŽ, u naravi građevinsko zemljište s pristupnim putem;

- da temeljem izjave od 1. kolovoza 2019. se ovlašćuju EŽ i ĆŽ da mogu pokrenuti odgovarajuće sudske postupka u njegovo ime radi upisivanja prava suvlasništva 1/2 na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ova izjava po potpisu od strane kupca da predstavlja valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok ugovorena cijena vidljiva na ponudi u cijelosti da je isplaćena što da potvrđuje svojim potpisom na svoju izjavu. Ovom izjavom da ovlašćuje bezuvjetno EŽ i ĆŽ da mogu ostvariti uknjižbu prava suvlasništva, alikvotnog udjela 1/2 na nekretnini kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Na temelju tako utvrđenih činjenica sud prvog stupnja, odbijajući tužbeni zahtjev, utvrđuje da je prednik tužitelja pok. CŽ bio suposjednik i suvlasnik sporne čest. 7186/3 k. o. [katastarska općina] za 1/2 dijela, pa da stoga isti nije mogao biti ovlaštenik prava služnosti na predmetnoj nekretnini. Kao suvlasnik 1/2 dijela predmetne nekretnine koja nije bila podijeljena između njega i njegovog brata ĐŽ, koji je bio upisan suposjednikom i suvlasnikom za preostalu 1/2 dijela, koju činjenicu tužitelji nisu dokazali tijekom postupka, prednik tužitelja da nije mogao steći pravo služnosti puta na spornoj nekretnini jer se takvo pravo može steći samo na nekretnini drugog vlasnika, a to znači da je predniku tužitelja pok. CŽ i njegovom bratu ĐŽ kao suvlasnicima predmetne nekretnine pripadalo pravo da se zajednički koriste spornom nekretninom sve do diobe iste (sporazumno ili na temelju odluke suda), pa tek nakon izvršene diobe, prednik tužitelja da je mogao osnovati služnost puta na fizičkim odijeljenim dijelovima iste. S obzirom na utvrđeno prvostupanjski sud zaključuje da tužitelji nisu dokazali da bi pravo stvarne služnosti puta u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekli dosjelošću jer nisu dokazali da bi to pravo što osobno i putem svog prednika izvršavali u vremenskom razdoblju od 20 godina, kako je to propisano odredbom čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje u tekstu: ZV), radi čega je ovaj sud odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja.

8. Nasuprot utvrđenjima i zaključcima suda prvog stupnja sud drugog stupnja cijeni da je sud prvog stupnja propustio cijeniti sadržaj kupoprodajnog ugovora ovjerenog po javnom bilježniku Luciji Popov u Zagrebu, pod brojem OV-228/98, kojim su BŽ i KŽ od pok. ĐŽ kupili nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], te isti dovesti u vezu s povijesti zemljišno- knjižnog upisa u pogledu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, nekretnine koje se navode u predmetnom kupoprodajnom ugovoru – ugovor „U Zagrebu 16. siječnja 1998.“ a ovjeren pod brojem OV-228/98 16. siječnja 1998. u cijelosti predstavljaju kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, a ne i suvlasnički dio 1/2 kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] (put) odnosno sadašnje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Te slijedom toga zaključuje da BŽ i KŽ, nisu nikada kupili dio od 1/2 spornog puta od pok. ĐŽ pa se time zapisnik sastavljen 6. prosinca 2007. kod Općinskog suda u Zadru broj Z-7585/2024/2758 prilikom preoblikovanja zemljišne knjige ukazuje pogrešnim odnosno neistinitim. Navedeno, je zaključiti i temeljem činjenice da je predmetni upis suvlasništva 1/2 kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ime tuženika, postignut kupoprodajom od KŽ 2015. neistinita, nakon što je tuženik tužiteljima odbio dati suglasnost očitovanjem od 11. lipnja 2015. za izdavanjem građevinske dozvole. Dakle tuženik nije bio pošten kada je kupovao predmetni suvlasnički dio od KŽ 2015. Po stavu ovog žalbenog suda tuženik je znao i morao znati da je to u naravi put koji služi njegovoj i tužiteljevoj nekretnini, jer je prilikom kupoprodaje od EŽA uveden u posjed upravo u tom opsegu, odnosno iz rezultata provedenog postupka proizlazi, da su tužitelji dolazili na svoju nekretninu upravo koristeći se predmetnim putem od 1998., a prije njih na istu nekretninu je spornim putem dolazio i njihov prednik pok. CŽ i prednik tuženika pok. ĆŽA, kao jedini pristupni put.

9. Konačno, sud drugog stupnja utvrđuje da je pravni prednik tužitelja nesmetano suposjedovao predmetnu nekretninu još od 1984., da je ista korištena kao poslužna nekretnina za korist povlasne nekretnine u vlasništvu prednika tužitelja, a potom i tužitelja više od 20 godina, čime se zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljici nisu stekli pravo stvarne služnosti puta kao služnost prolaza (automobilom i pješice) ukazuje proturječan utvrđenjima u spisu.

10.1. Sudovi su utvrdili da je novonastala čestica broj 7186/3 u naravi put u površini 115m[2] , koja je predmet prijepora, nastala od ranijih čestica broj 1250/4 i 1249/3 k. o. [katastarska općina] , što osim toga slijedi i iz skice sudskog očevida od 8. veljače 2019. (list 113 spisa).

10.2. Stoga nisu jasni razlozi suda drugog stupnja, na kojima taj sud temelji svoju odluku, da su predmet ugovora o prodaji od 16.1.1998. bile upravo čestice iz kojih je nastala čestica zemlje koja je u naravi put i na kojoj se traži osnivanje stvarne služnosti puta (čkbr. [katastarska čestica]) kada je iz tog ugovora (list 68 spisa) razvidno da je predmet ugovora između ĐŽ kao prodavatelja i CŽ i KŽ čestice 1249/2 i 1250/2 k. o. [katastarska općina], dakle ne čestice 1250/4 i 1249/3 iz kojih je nastala prijeporna čestica broj 7183/3 k. o. [katastarska općina].

11. Time je sud drugog stupnja po ocjeni ovog suda, počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) jer odluka nema razloga odlučnim činjenicama, te navodi obrazloženja ne proizlaze iz isprava u spisu pa time i izostaju valjani i razumljivi razlozi o tome tko je bio vlasnik ili suvlasnik sporne nekretnine, jesu li prednici tužitelja bili suvlasnici spornog puta, ili su vlasnici bili tuženici osobno i putem svojih prednika.

12. Stoga, je primjenom odredbe čl. 391. st. 7. ZPP-a pobijanu presudu suda drugog stupnja valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, u kojem će sud drugog stupnja otkloniti ukazane proturječnosti i potom donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.

13. Ovaj sud pobijanu presudu ispituje samo u onom dijelu u kojem je dopušteno podnijeti reviziju i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

14. Zbog ukazanih nedosljednosti između obrazloženja presude suda drugog stupnja i izvedenih dokaza (isprava u spisu) odlučne činjenice u ovom postupku nisu utvrđene da bi se primjenom tih konkretnih činjenica u ovom predmetu i konkretne činjenične okolnosti ovog spora odgovorilo na pitanja zbog kojih je u ovoj pravnoj stvari dopušteno podnijeti reviziju.

15. U odredbama ZPP-a jedino je određeno da ovaj sud ispituje pobijanu presudu u dijelu u kojem je dopušteno podnijeti reviziju, i zbog pitanja zbog kojih je dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP-a.

16. Tek kada ovaj sud po podnesenoj reviziji, ima priliku razgledati čitav spis i provjeravati eventualne nedosljednosti između utvrđenja sudova i isprava u spisu, sud je u prilici u potpunosti ocijeniti udovoljavaju li pitanja zbog kojih je revizija dopuštena uvjetu iz čl. 385.a ZPP-a to jest ovisi li o odgovoru na postavljena pitanja odluka u ovom sporu.

17. Kada ovaj sud ne raspolaže svim činjenicama, jer utvrđenja suda drugog stupnja i razlozi nemaju podlogu u sadržaju isprava, a radi se o okolnostima koje su odlučne da bi se dao odgovor na postavljena pitanja i zauzelo pravno shvaćanje koje će predstavljati pravno shvaćanje ovog suda u svim budućim istim slučajevima, pa i takvo pravno shvaćanje mora imati podlogu u činjenicama, jer je svrha ovog režima revizije kao izvanrednog pravnog lijeka zauzeti pravno shvaćanje koje će vrijediti u budućnosti za iste činjenične okolnosti nekog budućeg spora i tako doprinijeti pravnoj sigurnosti, jednakoj primjeni prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jedino što bi ovaj sud mogao dati uvjetan odgovor na postavljena pitanja što nije svrha suđenja već prije predmet akademske in abstracto rasprave.

18. Stoga uzimajući sve gore navedeno zauzimanje pravnih shvaćanja odgovarajući na postavljena pitanja nije moguće.

19. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 10. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Ante Perkušić