REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-934/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse, Gordane Jalšovečki i Mirjane Magud članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ID iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Tomić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Siketić&Tomić u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja, protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3144/2024-3 od 5. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 3900/2022-57 od 21. ožujka 2024., na sjednici održanoj 10. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3144/2024-3 od 5. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3900/2022-57 od 21. ožujka 2024. zbog pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi koja pitanja glase:
„A. Da li vlasnici stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci imaju pravo na naknadu štete od Republike Hrvatske u vidu razlike između zaštićene najamnine koju primaju sukladno odredbama ZNS-a i ekonomske najamnine koje bi primali da je stan iznajmljen na slobodnom tržištu, ako su vlasništvo navedenih stanova stekli nakon stupanja na snagu ZNS-a?
B. Da li postoji uzročno posljedična veza kao pretpostavka odgovornosti za štetu, između postupanja Republike Hrvatske (koja odredbama ZNS-a ograničava vlasnička prava vlasnicima stanova sa zaštićenim najmoprimcima) i eventualne štete koju vlasnici stanova opterećenim zaštićenim najmoprimcima trpe jer stan ne mogu iznajmljivati na slobodnom tržištu, bez obzira na činjenicu kada su stekli predmetni stan u vlasništvo, odnosno i u situaciji kada su navedene stanove stekli u vlasništvo nakon stupanja na snagu ZNS-a?
C. Da li je sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 1045. i čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima kada je odbio tužbeni zahtjev za naknadu štete koju tužitelj kao vlasnik stana sa zaštićenim najmoprìmcem trpi u vidu razlike između zaštićene najamnine i tržišne najamnine, zaključivši da nedostaje uzročno posljedična veza između postupanja Republike Hrvatske i nastale štete?
D. Utječu li način, pravni temelj i/ili trenutak stjecanja prava vlasništva na nekretnini na dopustivost nerazmjernog ograničenja prava vlasništva vlasnika nekretnine od strane Republike Hrvatske u pogledu instituta zaštićenog najma? E. Smatra li se dokazanom uzročno-posljedična veza (kauzalni neksus) u parnici koja teče radi naknade štete u pogledu instituta zaštićenog najma, ako je tužitelj dokazao štetnu radnju kao uzrok (donošenje zakonodavnog okvira koji regulira institut zaštićenog najma) i nastalu štetu kao posljedicu (izmakla dobit u vidu razlike između zaštićene i tržišne najamnine)?“.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženica osporava navode prijedloga i predlaže ga odbaciti odnosno odbiti.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj je sud ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije, nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a.
4. U odnosu na prvo postavljeno pitanje valja odgovoriti da je pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj presudi u skladu s pravnim shvaćanjem ovoga suda izraženim u odluci poslovni broj Rev-309/2022-2 od 27. kolovoza 2024. u kojoj je navedeno:
„Vlasnik stana u kojem se nalazi zaštićeni najmoprimac, a koji je vlasništvo stana stekao na temelju pravnog posla 2008., pritom znajući da se u stanu nalazi zaštićeni najmoprimac, nema pravo na naknadu štete u visini razlike između zaštićene i tržišne najamnine, tj. pravo na primjerenu naknadu zbog ograničenja njegova prava vlasništva na stanu zbog činjenice da se u predmetnom stanu nalazio zaštićeni najmoprimac.“.
5. Jednako tako ovaj sud izrazio svoje pravno shvaćanje i u odlukama poslovni broj Rev-829/2022-2 od 17. listopada 2023., Rev-271/2023-2 od 18. travnja 2023. i dr.
6. Nadalje, u odnosu na preostala postavljena pitanja navodi se da je iznesenim pravnih shvaćanjem ovoga suda odgovoreno i na četvrto postavljeno pitanje iz prijedloga za dopuštenje revizije, dok posljedično navedenome odgovor na preostala postavljena pitanja nije od utjecaja na odluku u sporu.
7. Stoga, pitanja iz prijedloga tužitelja nisu važna za odluku u konkretnom predmetu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer s obzirom na to kako su pitanja formulirana i pravnu situaciju u ovom predmetu, ovaj sud u odnosu osporenu presudu nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu.
8. Slijedom navedenoga kako u ovom postupku nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1.
ZPP-a riješiti kao u izreci.
Zagreb, 10. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
