REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4224/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ana Srok Lopar, odvjetnica u Rijeci protiv tuženica: 1. ST iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. TT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Goran Marjanović, odvjetnik u Rijeci, radi utvrđenja, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-137/2023-5 od 6. ožujka 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-11119/2019-29 od 17. studenoga 2022., na sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-137/2023-5 od 6. ožujka 2025. zbog pravnog pitanja:
„Ima li pravo, u slučaju višestrukog otuđenja nekretnine, kupac koji je postupao savjesno te sklopio valjan kupoprodajni ugovor, pribavio tabularnu izjavu, isplatio kupoprodajnu cijenu u cijelosti, stupio u posjed i platio porez na promet nekretnina, tužbom zahtijevati brisanje zemljišnoknjižnog upisa nastalog na osnovi ugovora o darovanju koji je prodavatelj sklopio s bliskim srodnikom koji nije postupao u dobroj vjeri, uz daljnji zahtjev za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i istovremenog upisa vlasništva u korist kupca, bez istodobnog postavljanja tužbenog zahtjeva na utvrđenje valjanosti pravne osnove stjecanja vlasništva ako ista nije sporna među strankama?“.
Obrazloženje
1.1. Predlagatelj je podnio ovom sudu prijedlog da mu se dopusti podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-137/2023-5 od 6. ožujka 2025. zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, zbog slijedećih pitanja:
„1. Da li, u slučaju višestrukog otuđenja nekretnine, kupac koji je postupao savjesno te sklopio valjan kupoprodajni ugovor, pribavio tabularnu izjavu, isplatio kupoprodajnu cijenu u cijelosti, stupio u posjed i platio porez na promet nekretnina, a kojem je odbijen upis u zemljišne knjige zbog pogrešnog opisa nekretnine u ugovoru, ima pravo na zaštitu postavljanjem tužbenog zahtjeva radi utvrđenja prava vlasništva?
2. Ima li pravo, u slučaju višestrukog otuđenja nekretnine, kupac koji je postupao savjesno te sklopio valjan kupoprodajni ugovor, pribavio tabularnu izjavu, isplatio kupoprodajnu cijenu u cijelosti, stupio u posjed i platio porez na promet nekretnina, tužbom zahtijevati brisanje zemljišnoknjižnog upisa nastalog na osnovu ugovora o darovanju koji je prodavatelj sklopio s nesavjesnom bliskom osobom uz uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i istovremenog upisa u korist kupca, bez postavljanja tužbenog zahtjeva na utvrđenje valjanosti pravnog osnova stjecanja vlasništva koji nije sporan među strankama?
3. Da li je u slučaju kada je pravni posao temelj stjecanja prava vlasništva, a koji se iz formalnih razloga ne može provesti u zemljišnim knjigama, potrebno utvrđivati valjanost takvog pravnog posla, posebice ukoliko druga strana tog pravnog posla tijekom postupka ne osporava njegovu valjanost?“.
1.2. Kao razlog zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, tužitelj se poziva na više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike Hrvatske, županijskih sudova i općinskog suda, smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja izraženim u tim odlukama.
2. Tužitelj je u prijedlogu naveo i da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990., 135/1997., 8/1998. - službeni pročišćeni tekst, 113/2000., 124/2000. - službeni pročišćeni tekst, 28/2001., 41/2001. - službeni pročišćeni tekst, 76/2010., 85/2010. - službeni pročišćeni tekst, 5/2014. i 69/2017., dalje: Ustav), sadržano i u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori, broj 18/1997., 6/1999. – službeni pročišćeni tekst, 8/1999. – ispravak, 14/2002., 1/2006. i 13/2017.) – na pravično suđenje (čl. 29. st. 1. Ustava) i pravo vlasništva (čl. 48. st. 1. Ustava).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - službeni pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je postavljeno pravno pitanje naznačeno u izreci rješenja, a na koje se u bitnom svodi drugo pitanje iz tužiteljevog prijedloga, važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje ovoga spora i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, posebno imajući u vidu da pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci odstupa od pravnog shvaćanja izraženog u praksi ovog suda poslovni broj Rev-x-904/2016 od 25. rujna 2019., Rev-1334/2009 od 28. veljače 2012. i dr.
5. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
6. U odnosu na ostala pravna pitanja i povredu temeljnog ljudskog prava, uzima se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
Zagreb, 10. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
